U velikoj dvorani krematorija na zagrebačkom Mirogoju danas, 7 siječnja 2026. u 14:40 sati, održan je posljednji ispraćaj prof.dr.sc. Tomislava Sabljaka, svestranog književnika, prevoditelja, znantvenika i utemeljitelja Večernjakova natječaja Ranko Marinković za najbolju kratku priču, čiji je selektor i dobri duh ostao do smrti.
Tomislav Sabljak nas je, nakon duge i teške bolesti, napustio u prvim danima nove 2026. godine, a njegovom posljednjem ispraćaju prisustvovao je i urednik Večernjeg lista Dario Markas, kao i urednica Kulture Večernjeg lista Milena Zajović, koja je u ime Večernjeg lista održala dirljivi oproštajni govor, kojeg u nastavku prenosimo u cijelosti.
"Draga obitelji, poštovani prijatelji, kolege i suradnici profesora Sabljaka,
Danas se opraštamo od čovjeka koji je bio mnogo više od urednika, kritičara ili književnika. Opraštamo se od dobrog duha hrvatske kratke priče, vizionara koji je znao da velika književnost ne stanuje samo u debelim, tvrdoukoričenim knjigama, nego i u malim formatima, na novinskom papiru, odnosno na stranicama subotnjeg priloga našeg Večernjeg lista.
Kada je 1964. godine predložio da upravo naš list postane dom novog natječaja za kratku priču, pola stoljeća prije nego što su slične natječaje pokrenuli svjetski giganti poput BBC-a i Sunday Timesa, Tomislav Sabljak imao je trideset godina. Ne znam je li tada bio svjestan kakav će trag ostaviti, ali čini mi se da ima neke simbolike da se baš danas opraštamo od njega, jer sutra je okrugla, šezdeseta godišnjica od prve dodjele nagrada u sklopu natječaja Ranko Marinković, kojem je Sabljak dao i ime. Od tada, pa sve do danas, Večernjakov je natječaj postao fenomen međunarodnih razmjera, a gospodin Sabljak je bio njegov neumorni motor i najstroži selektor.
Pod njegovom uredničkom palicom, u Večernjem listu objavljivali su velikani poput Danila Kiša i Ivana Slamniga, čije je priče prkosno uvrstio u prošle godine objavljenu antologiju pobjednika našeg natječaja, iako tu nagradu nikad nisu dobili. Jer izbor je svake godine bio toliko jak da je, prema ocjeni žirija, bilo boljih priča i od njihovih. U kasnijim desetljećima, uvijek po izboru gospodina Sabljaka, u Večernjem su objavljivali i danas iznimno plodni i cijenjeni autori kao što su Miljenko Jergović, Ivana Bodrožić, Monika Herceg i drugi.
To je važno spomenuti, jer ono što ga je činilo posebnim bila je upravo njegova strast za otkrivanjem. S istim žarom kojim je proučavao nove riječi nastale na zagrebačkim ulicama, ovjekovječene u njegovim legendarnim rječnicima šatrovačkog jezika, plivao je u moru anonimnih rukopisa, tražeći neotkriveni književni biser. Mnogim je mladim piscima upravo putem našeg natječaja otvorio vrata hrvatske književne scene.
Zbog njegova neumornog duha, u redakciji smo se često šalili da će nas gospodin Sabljak sve nadživjeti. Pa iako to u ovozemaljskom, fizičkom smislu možda nije tako, njegovo će djelo bez sumnje živjeti i u generacijama koje dolaze. I Večernjakov natječaj nastavit će živjeti, a svaki put kad objavimo stranicu s novom pričom, znat ćemo da je u njezinim temeljima ugrađen duh, znanje i ljubav Tomislava Sabljaka.
Poštovani gospodine Sabljak, hvala vam na svakoj pročitanoj riječi, na svakom savjetu i na tome što ste nas naučili kako se voli i čuva kratka priča. U ime Večernjeg lista, glavnog urednika Dražena Klarića i moje osobno, još jednom izražavam i sućut obitelji Sabljak i svima koji su ga voljeli. Počivao u miru."
Otvori KEKS Pay
