Naslovnica Kultura Vizualna umjetnost

Umjetnička djela koja su postala most Istoka i Zapada

15. travnja 2019. u 12:59 0 komentara 484 prikaza
Foto: Marko Lukunić/Pixsell
Pogledajte galeriju 1/4

Zašto se ljudi bave umjetnošću? Svaki kreativac kaže da je to poriv jači od njega samoga, snažniji od svjesnoga, moćniji od zdravog razuma. Postoji, naravno, i druga strana medalje, ona o kojoj svjedoči senzacionalni arheološki nalaz iz Istre, čiji je značaj potvrđen ovih dana. Naime, u Romualdovoj špilji (na južnoj strani brda Sv. Martin, na istočnom kraju Limskoga kanala) još su 2010. pronađeni crteži iz kamenog doba. Oni su sada dobili svoju punu znanstvenu potvrdu: slikarije u špilji potječu iz gornjeg paleolitika, što Hrvatsku stavlja uz bok španjolskoj Altamiri. No, za ovu je priču mnogo značajnije to što crteži životinja izrađeni crvenom bojom na zidovima istarske špilje jasno govore o namjeri svog tvorca: taj se čovjek okrenuo umjetnosti kako bi ostavio svoj trag u vječnosti.

Kakav je trag ostavio veliki bosanskohercegovački slikar Mersad Berber, i koliko je doista velika njegova ostavština, u ovom trenutku svjedoče dvije svjetske izložbe. Prva je 23. ožujka otvorena u prestižnom Muzeju Katara Cultural Village, u sklopu otvorenja Nacionalnog muzeja Katara i trajat će sve do 28. lipnja. Druga je ona zagrebačka, u Klovićevim dvorima, koja se otvara u četvrtak 18. travnja. Veliki je to povratak Mersada Berbera u Zagreb, grad u koji se sklonio iz ratnog Sarajeva, u kojem je kist u njegovoj ruci zauvijek stao, a koji je njegovu izložbu vidio sada već davne 1988. godine u Umjetničkom paviljonu.

– Jake su i velike emocije prije ove velike izložbe, prve zagrebačke nakon 31 godine. Cijeli se svijet promijenio u tim godinama, Mersada više nema, ali njegovo umjetničko djelo stoji. Jako mi je drago da će upravo Zagreb vidjeti jako veliki izbor njegovih slika od kojih mnoge još nikada nisu izlagane, nikada nisu viđene. Ispalo je da smo ih čuvali za Zagreb – govori Ada Berber, supruga pokojnog slikara i grafičara koja sa sinom Ensarom i snahom Irom čini srce Fondacije Mersada Berbera kojoj je glavni cilj sačuvati njegova djela, ali i učiniti ih što vidljivijim svjetskoj javnosti.

Kakav veliki posao radi ta Fondacija možda najbolje svjedoči priča o Berberovoj izložbi koja je u Sarajevu održana prije dvije godine. U manje od dva i pol mjeseca vidjelo ju je više od 25 tisuća posjetitelja iako je ulaznica bila (za sarajevske prilike velikih) pet eura. No, djela Mersada Berbera te su 2017. u Sarajevu izložena nakon gotovo pola stoljeća i upravo je ta izložba na noge podigla bosanskohercegovačku kulturnu scenu, ali i javnost u cjelini, te rezultirala ponudom da se u Sarajevu otvori Muzej Mersada Berbera, što je veliki projekt koji će se finalizirati do kraja ove godine.

Ali prije Muzeja tu je skorašnja zagrebačka izložba koja nosi epitet monografska i donosi veliki presjek njegova stvaralaštva, počevši od radova s početka šezdesetih godina, dok je Berber još studirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Ljubljani.

Zagreb: Otvorenje izložbe iz privatne kolekcije dr. Asima Kurjaka Umjetnicki paviljon Otvorena izložba iz privatne kolekcije dr. Asima Kurjaka

– Činjenica je da će do kraja lipnja postojati dvije izložbe, obje velike i istodobno vrlo različite. Naš fundus je velik, otac je puno stvarao, a mi smo nakon njegove smrti, pored nekih komercijalnih izložbi, uspjeli sačuvati njegov opus. Iz toga je i rođena ideja o Muzeju Mersada Berbera koji će dalje čuvati taj opus i biti mjesto u kojem će se i ubuduće moći vidjeti djela koja nikada do sada nisu izlagana – objašnjava Ensar Berber i naglašava kako on cijeli svoj život živi uz očevo stvaralaštvo. Ističe kako je obitelj svjedočila nastajanju tih djela, pa se tako i snažno uključuje u nastajanje svake izložbe, o Muzeju da se i ne govori.

Mersadova Bosna

Članovi obitelji Berber puni su hvale za suradnju s Klovićevim dvorima. Ideja je potekla od ravnatelja Antonija Picukarića da bi zatim veliki posao preuzela kustosica Jasmina Bavoljak. Ona sama kaže da je njezin osnovni strah bio kako okupiti radove. U tom se trenutku još računalo na veliki doprinos kolekcionara. No, već i prvi uvid u ostavštinu pokazao je da za tim neće biti potrebe. I zato grandiozna zagrebačka izložba donosi tek jednu kolekcionarsku posudbu, iz BiH su stigle Sarajevske kronike, a velika senzacija izložbe bit će dva rada koje je 1984. otkupio londonski Tate Modern. Radovi su to iz ciklusa Hommage a Velasquez, i upravo će oni, uz čuveno djelo “Splav meduza” (za koje je sam Mersad Berber govorio: “Te mirakule, ta raspeta tijela, uopće jedno stradanje ljudskoga tijela, bila su moja tema kao da sam predvidio dolazeću katastrofu Bosne”) biti istinska atrakcija ove izložbe.

Eugen Varzić Eugen Varzić u Zaragozi Prvi Hrvat među svjetskom elitom slikara hiperrealista

No, prije povratka na veliku temu zagrebačke izložbe i još veću o sarajevskom muzeju, pitamo obitelj kako je prihvaćena izložba u Kataru?

Veleposlanik u Kataru Drago Lovrić doveo je u našu kuću ministra dr. Hamada Al Kawarija i tako je počela naša suradnja koja je rezultirala izložbom u Muzeju Katara. Reakcija publike bila je nevjerojatna i ponovno nas je uvjerila kako mi na zapadu zapravo baratamo predrasudama. U Kataru nas je dočekala izuzetno obrazovana i zainteresirana publika. Izložbu je došlo vidjeti puno kolekcionara, puno ljubitelja likovnosti, tako da je ta izložba zapravo naš prvi veliki korak u arapski svijet – govori Ira Berber. Upozorava da Muzej Katara nije običan muzej, već prava kulturna institucija te zemlje u kojoj se, primjerice, u vrijeme otvaranja izložbe Mersada Berbera održavala i velika dodjela opernih nagrada na kojoj su se bok uz bok našle Anna Netrebko i Elina Garanča.

Ada Berber svjedoči da je na otvaranju takvih izložbi koje su korak u neki novi svijet njoj najvažnija reakcija na Berberova djela, ona koja dolazi od stručne, ali i uvjetno rečeno obične publike:

– U Kataru je ta reakcija bila sjajna. Važno mi je da na izložbe dolaze i povjesničari umjetnosti, jer kroz njihove riječi uvijek iznova dobijem potvrdu onoga što zapravo dobro znam, kolika je vrijednost Mersadova rada. Sada nakon velikih izložbi u Istanbulu i Kataru ponovno se potvrdilo da njegova umjetnost ne može biti izgubljena u prijevodu i da je cijeli svijet “čita” na način na koji ju je on stvarao. Meni to donosi onaj posebno izazovan emotivan trenutak na otvaranju svake nove izložbe – govori Ada Berber.

– Jedna je stvar vrijednost tih djela i njihova zastupljenost u cijelom svijetu, a druga su naše emocije vezane uz njih – nastavlja Ensar Berber.

– Otac pripada europskoj figurativnoj školi slikarstva koja je prepoznata u cijelom svijetu i zato nema nekih velikih razlika u reakcijama na koja ta djela nailaze u raznim zemljama, gradovima, muzejima. Od Japana do Amerike doživljaj tih slika bio je isti i nemoguće je govoriti o tome gdje su djela bolje prihvaćena – objašnjava Ensar Berber. Ta percepcija u naš razgovor uvodi i motive djela, gdje kroz europske tehnike, kroz europske motive, poput primjerice ciklusa posvećenog Velazquezu, jasno progovara moćni motiv islama.

– To je Mersadova Bosna – kaže Ada, a Ensar nastavlja:

– Sa slikarske strane, to je tipična europska škola, otac je predstavnik neoklasicizma u umjetnosti, a upravo je kroz tematiku umjetnik Bosne, njezinih naroda. On je Bosnu predstavio kao most između Istoka i Zapada, kao sjecište kultura, i to je ono što cijeli svijet prepoznaje u njegovim djelima.

Zbog toga je još značajniji skorašnji povratak tih djela u BiH, u Sarajevo, u grad koji bi do isteka ove kalendarske godine u samom svom centru trebao dobiti Muzej Mersada Berbera.

– Pregovori o muzeju i radu na njemu traju već dvije godine, a počeli su nakon velike izložbe u sarajevskoj vijećnici. Bila je to izvrsno primljena izložba s velikim odjekom u tamošnjoj javnosti. Tada su se mnogima otvorile oči i na valu tog oduševljenja dobili smo ponudu za otvaranje Muzeja u Sarajevu, što smo, naravno, objeručke prihvatili. Riječ je velikom javnom projektu koji je dobio podršku svih državnih i gradskih struktura. Sada smo u fazi u kojoj počinje fizička izvedba samog muzeja. Za nas kao obitelj bit će to mnogo više od muzeja, od same građevine, bit će to mjesto na kojem će živjeti umjetnost mog oca koju mi ljubomornu čuvamo, ali za koju dobro znamo da je moramo pokazati javnosti, da ona mora biti dostupna što većem krugu ljudi – objašjava Ensar Berber.

Mersad Berber Uzbudljiva likovna 2019. Gledat ćemo djela Mersada Berbera, Rembrandta, Alexandera Caldera...

Budući muzej prostirat će se na više od 500 četvornih metara u secesijskoj zgradi u samom centru Sarajeva. Riječ je zapravo o dva građanska stana koji će se spojiti u jedinstvenu cjelinu na čemu upravo radi poznati bosanskohercegovački arhitekt Zlatko Ugljen. Budući muzej postat će srce cjelokupnog opusa Mersada Berbera, a s vremena na vrijeme mijenjat će i osvježavati postav. Naravno, bit će to i novi veliki korak prema znanstvenom uvidu u djelo Mersada Berbera.

Kad promatrač stane...

– I zagrebačka će izložba dati novi uvid u očevo djelo, jer ne samo da brojni eksponati nikada nisu izlagani, već je riječ i o retrospektivnoj raznolikosti. Muzej će u tome otići još korak dalje, pokazati veliku raznovrsnost očeva djela, ono što je prije bilo viđeno u monografijama i publikacijama, ali nikada uživo. A pravi uvid u likovno djelo ipak je onaj kada promatrač stane pred njega, kada ga doživi u punom formatu, svim finesama boja, kada otkrije emocije iza svakog poteza kista. To su stvari koje ni jedna monografija, ma kako dobra bila, ne može postići. I zato sam siguran da će muzej privući brojne povjesničare umjetnosti, profesore, studente... – govori Ensar Berber i sam svjestan da dobar dio javnosti o njegovu ocu razmišlja kao o slikaru koji je iza sebe ostavio sjajne slike žena i konja:

– Otac je bio i ostao prepoznatljiv po tim motivima, ali postoji mnogo toga više, to je tek vrh ledene sante. I zato je Muzej, kao i ova zagrebačka izložba, idealni okvir da se pokaže druga strana njegova djela, rekao bih ekspresivna strana cjelokupne kolekcije. Tako će posjetitelji na zagrebačkoj izložbi vidjeti i značajna djela iz šezdesetih godina kada je otac stjecao najznačajnija međunarodna priznanja. Upravo to je ono čega je u fundusu najmanje, jer ta su se djela “raselila” po cijelom svijetu, a kada ih se sada pogleda nakon toliko godina, upravo to su djela koja su dobila posebnu težinu. Kao da ih patina sada čini moćnijima nego što su to bila u trenutku nastajanja – zaključuje Ensar Berber.

Pogledajte stoga “novog” Berbera. U Klovićevim dvorima do 30. lipnja.

CCC
Must have
Proljetni komadi u kojima ćete izgledati stajliš, a za njih ne morate potrošiti pravo bogatstvo

A1 izdvaja za Vas

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.