Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Kultura Vizualna umjetnost

Nakon Krleže, ulice Karlovca krasit će Karas, Tesla, Vaništa i Goldstein

Ulice karlovačke gradske četvrti Novi Centar krase murali slavnih Karlovčana Dragojle Jarnević i Slavka Mihalića, a na redu su Josip Vaništa, Vjekoslav Karas, Tesla...
01. lipnja 2020. u 10:44 1 komentara 1593 prikaza
Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/6

Još prije par mjeseci karlovačka se gradska četvrt Novi Centar nije razlikovala od tisuće drugih novi, urbanih naselja kroz koja se jedan grad širi. Šesdesetih godina prošlog stoljeća  tu je bilo tek par zgrada, a najveći dio prostora bilo je močvarno područje u koje su se slijevale vode i potoci sa okolnih brijegova. 

Bez tabua Nepoznati detalji hrvatskog rocka od Azre do danas iz pera Borisa Leinera

Danas taj dio Karlovca ima posebnu priču; prolazeći vrevom ulica tog karlovačkog naselja, učite o povijesti grada, o važnim povijesnim osobama koje je kroz stoljeća dao Karlovac. Tako će vas sa zida jedne zgrade svojim smirenim, učiteljskim pogledom gledati Dragojla Jarnević, koja kao da vas pogledom navodi da pogledate i na drugu stranu ulice, da primijetite njenog 'susjeda' Slavka Mihalića koji se, s pomalo zagonetnim osmijehom na licu, baš zadubio u čitanje jednog zanimljivog štiva. Nekoliko ulica dalje, dok još razmišljate o ovom dvojcu i možda planirate gdje parkirati kako biste se vratili i pročitali citate uz Dragojlu i Slavka, sa još jedne vas fasade, svojom prepoznatljivom, srdačnom gestom, pozdravlja Miroslav Krleža. Njegov mural pršti sa fasade zgrade u ulici koja nosi njegovo ime. Mural Miroslava Krleže izrađen je 2014. godine sredstvima koje je dobila Udruga za razvoj građanske i političke kulture Polka. Motiv je, znaju Karlovčani, ove godine doživio reprizu, obzirom da je, mural prekriven u sklopu energetske obnove fasade prije nekoliko godina.

- Kada smo doznali da će umjetnik Leonard Lesić ponovno raditi Krležin mural, odmah smo prihvatili prijedlog izvedbe i podržali izradu murala. Naime, dogovorio sam još 2007. godine s umjetnikom Daliborom Jurasom izradu murala s temom za djecu 'San djevojčice Z ili Vilin san' na zgradi u Meštrovićevoj ulici. Isti umjetnik je napravio 2013. godine, na prijedlog Vijeća gradske četvrti, strip mural 'Rocknrolla'. Lani sam predložio, u okviru predloženog programa rada, izradu murala s temom Karlovačke povijesne ličnosti i karlovačke (stare) razglednice. Program bi bio prepoznatljiv za naš Novi centar, a murali bi, kao oblik urbane kulture, pričali o osobama i povijesti Karlovca i stanovnicima Karlovca i turistima. Muralima ćemo dodati barkod koji će povezati sadržaj murala  pomoću mobilnih uređaja sa pričom o određenoj osobi. Zapise namjeravamo prevesti na niz jezika, od engleskog, njemačkog i drugih poput korejskog, kineskog ili japanskog. Smatramo da ćemo i na ovaj način upoznavati turiste sa povijesti Karlovca - priča nam dr. Josip Žunić, predsjednik Gradske četvri Novi Centar koji s kolegom Dariom Grebom provodi projekt. Obojica su zadovoljni do sada odrađenim , ali i činjenicom da je projekt  naišao na veliku podršku građana koji žive u zgradama na kojima su murali; dapače, ponosni su što i oni sudjeluju u priči.

Dragojla Jarnević je bila hrvatska književnica, ilirkinja, zalagala za bolje obrazovanje djece, posebno djevojčica. Njeni stavovi o položaju žena posebno su aktualni danas. Dnevnik kojeg je pisala, osim o njenom životu, daje nam uvid u društvene norme i politička kretanja u Karlovcu u 19. stoljeću. Bila je i prva hrvatska planinarka i alpinistica. Slavko Mihalić, je pak, akademik, hrvatski pjesnik, pisac teksta Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika 1967. godine.

- Ovim muralima, između ostaloga želimo potaknuti naše mlade sugrađane, da se, kada vide ove i iduće murale, zapitaju tko su ti ljudi, što su u životu stvorili da su se našli na zidu neke zgrade kao znamenite osobe ovoga grada. Murali su i poruka da se živi, radi i stvara strpljivo, uporno i polagano, samozatajno cijeli život, da ništa ne pada s neba, da se životni problemi ne rješavaju partijanjima i jednokratnim životnim potezima. Život i stvaralaštvo uporan su i strpljiv slijed polaganih i sitnih koraka koji će na kraju donijeti uspjeh i zadovoljstvo. To govore i Slavko Mihalić i Dragojla Jarnević, a to će biti i poruka Vjekoslava Karasa, karlovačkog slika čiji mural planiramo realizirati do kraja godine – dodaje dr. Žunić.

Murali, nastavlja Žunić, obogaćuju prostor grada umjetničkim sadržajima i porukama, predstavljaju bogatstvo duha građanske sredine i šireg prostora, a imaju i dekorativni karakter. Zato je, kažu u Gradskoj četvrti Novi Centar, stanovništvo prihvatilo njihov prijedlog da se s oslikavanjem murala po zidovima krene i u druge dijelove grada kako bi Karlovac postao grad koji i muralima priča priču o svojoj slavnoj povijesti, muralima – pozitivno - mijenja stavove o životnim navikama, zbližava ljude, podučava mlade.

Svoj mural tako svakako zaslužuje i Nikola Tesla koji je živio i pohađao gimnaziju – tada u Rakovcu kod Karlovca, danas Karlovcu.

Vrije u gradskim kazalištima Zašto bi šef Kerempuha dao otkaz i otišao na pola uspješnog mandata?

U Novom Centru ideja ne nedostaje, animirali smo građanstvo i razgovaramo o nizu prijedloga. Razmatramo i seriju posvećenu karlovačkim gradonačelnicima. Recimo, tu su Ivan Banjavčić u čijem je mandatu izgrađena centrala; Munjara u Ozlju i Karlovac je dobio struju prije Zagreba ili Gustav Modrušan koji je bio političar i ljekarnik, ali i suvlasnik prvog hrvatskog mlina na čigre, odnosno lopatice koji je bio na Korani u Karlovcu. Tu su i veliki karlovački istraživači; braća Seljan, zatim Dragutin Lerman koji našoj javnosti nije toliko poznat jer je kratko bio u Karlovcu. Bio je sudionik Stanleyevih ekspedicija u porječju Konga, generalni tajnik belgijske vlade za istočni Kongo, uspostavio je belgijsku kolonijalnu upravu. Zatim Franjo Bučar, koji je u Hrvatsku uveo mnoge športske discipline i popularizitao šport, a boravio je i u Karlovcu. Ideja je i da se u blizini murala Miroslava Krleže izrade murali trojice karlovčana koje je simpatizirao veliki Krleža i nazivao ih 'tri karlovačka dečka: slikar Josip Vaništa, književni teoretičar Stanko Lasić te političar i scenarist Slavko Goldstein. Karlovac ima još niz velikana i entuzijasta, poznatih gospodarstvenika, znanstvenika, kulturnjaka, jako puno osoba iz povijesti koje smo zaboravili, a zaslužuju da budu dio ove priče – dodao je dr. Žunić.

Dr. Žunić i Dario Greb kažu da su im puno pomogli grad Karlovac, Dinko Neskusil im je za mural Slavka Mihalića dao na raspolaganje svoju fotografiju književnika, a pomogla im je i ravnateljica Gradskog muzeja Hrvojka Božić, te druge udruge i pojedinci. 

A njihove ideje vrlo predano na zidove prenose umjetnik Leonard Lesić, koji je sam napravio i to dva puta, Miroslava Krležu, da bi kasnije dobio neprocjenjivu pomoć u Daliboru Jurasu, karlovačkom eksperimentalnom slikaru.

- Sada smo već uigran tim koji u tjedan dana oslika mural na zidu. Istina, najvažanija je priprema, skica na zidu, proučavanje osobe, tako da od ideje do realizacije prođe i mjesec dana. Ja sam radio skicu za Dragojlu, Leo za Slavka. Uz Dragojlu smo naslikali brdo Okić jer smo pročitali da se na to brdo popela bosa, čime je povijest bilježi i kao prvu hrvatsku alpinisticu – priča Dalibor. Izabrali su i napisali citate iz njihovih djela; pored Dragojle je njen citat čak i ispisan njenim rukopisom kojim je pisala svoj dnevnik.

Murali u Karlovcu i drugim djelovima županije žive kroz umjetnost Leonarda Lesića koji je do sada oslikavao zidove u Ozlju, Dugoj Resi, Karlovcu, oslikao je zid Osnovne škole Turanj na cesti D1, a prije nekoliko godina radio je i mural na jednoj školi u Londonu. Radio je i u Zadru, Opuzenu....

- Murali su odičan način da se po gradovima pričaju priče, čak i da se mijenjaju s vremenom. Ova ideja s poznatim osobama je doista jedinstvena i raduju nas mogući novi projekti – dodaje Lesić.

"otkrhnuti" U Domovinskom ratu ubijene su stotine djece. Ovo je film o njima

- Možda možemo prikazati turistima ideju izrade murala i pozvati ih da, temeljem ugovora s Gradom, financiraju izradu pojedinih murala i na taj način postaju prijatelji; kumovi ili kume, murala i Karlovca. Njihovo bi ime bilo upisano na muralu, a mi bismo im godišnje elektronskim putem slali sliku i obavijest o stanju njihovog i drugih murala. I na taj način bismo stjecali prijatelje, brže uspostavljali kontakte sa svijetom kojem se otvaramo, ali stvorili priliku i drugim  oblicima suradnje koji bi bili značajni ne samo za grad i županiju – iznosi svoju ideju dr. Žunić.

Likovi Matana i Šunje
NI MATAN NI ŠUNJE NE MOGU PREKO
Pustoš uz granicu: U BiH su kupovali gajbu piva za 40 kuna, gorivo za dvije, lijekove... Toga više nema
ISTRAŽUJEMO
Ovo je najčešćih 10 vrsta spavača – prepoznaješ li sebe među njima?