Naslovnica Kultura Knjige

S. Kordić: Zašto ovdje nema prijevoda ako govorimo četiri jezika

Dva dana u građanskoj kući Arko na Gornjem gradu raspravljaju o srodnim jezicima koji nas spajaju, ali i razdvajaju
15. studenoga 2013. u 07:43 11 komentara 2252 prikaza
pen,književnici
Foto: Davor Višnjić/PIXSEL
Pogledajte galeriju 1/3

“Jezik koji nas spaja i razdvaja” podnaslov je regionalne konferencije PEN-a održane u Zagrebu usred groznice Interlibera. – Na posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini odgovorio sam da sam Jugoslaven, da mi je materinji jezik srpsko-hrvatski te da sam ateist. Imam diplomu da sam profesor srpsko-hrvatskog, ali su i ekavica, ijekavica i ikavica moji. Lako je reći, a malo teže dokazati da sam kajkavac – rekao je Marko Vešović, sarajevski pisac koji je na kajkavskome recitirao Krležine Balade i Nazorovu “Seh duš dan” na čakavštini.

– Ponosan sam što sam uvijek u manjini. Bio sam sin strijeljanog izdajnika s Golog otoka, pa pravoslavac koji je za rata ostao u Sarajevu... Sažalim se kada vidim da netko piše samo na hrvatskom, bosanskom ili na srpskom, a kada netko piše samo na crnogorskom, dođe mi da se isplačem – rekao je Vešović.

Čitanje, a ne ćeranje

Akademik Tonko Maroević misli da Hrvati ne trebaju biti negativni prema susjedima, ali trebaju biti pozitivni prema svojoj tradiciji. Iako je spomenuo da jezici iz regije imaju zajedničke korijene i nevelike razlike, Maroević je za jezičnu samobitnost.

– Umjesto poruke ćeraćemo se još, ja sam za poruku čitat ćemo se i dalje – poručuje Maroević. Nermin Sarajlić spomenuo je intelektualce koji su napravili više štete nego neki političari radeći na razdvajanju, dok je profesorica Sanja Roić konstatirala da je slavistika u krizi, ali i da je talijanski jedan od jezika hrvatske književnosti.

– Iako je pisao na jeziku koji je zvao ilirski, a majka mu je bila Hrvatica, Tomasseo ne može dobiti ploču na rodnoj kući u Šibeniku – veli Sanja Roić.

Policentrični jezici

Snježana Kordić zapitala se kako to da na skupu nema kabina za simultano prevođenje ako se u regiji govori na četiri različita jezika. – Prem jezičnom principu razdvajaju se djeca u Sandžaku, BiH, Hrvatskoj i Vojvodini. Isto se sprema u Crnoj Gori. A pravilo lingvistike je jasno, ako sugovornici mogu tečno razgovarati, ne govore stranim, nego zajedničkim jezikom – misli Snježana Kordić i ističe da postoje policentrični jezici kojima govori više naroda.

Milorad Pupovac govorio je o našinjenosti i njihonjenosti, rekavši da u regiji uskoro engleski neće biti njihov, a domaći poput bosanskog, hrvatskog i srpskog će biti.

Dobitnik Kiklopa za životno djelo je Milivoj Solar, a objavljene su nominacije

Sveučilišni profesor Milivoj Solar dobitnik je Kiklopa za životno djelo, objavljeno je na zagrebačkom Interliberu. Za urednika godine nominirani su Gordana Farkaš Sfeci, Irena Lukšić i Kristijan Vujičić, za prozno djelo Daša Drndić, Tatjana Gromača, Kristian Novak i Roman Simić Bodrožić, debitantsku knjigu Antonio Barišić, Iva Ušćumlić Gretić i Željka Živković, pjesničku zbirku godine Krešimir Bagić, Arsen Dedić i Marko Pogačar, za knjigu eseja Zoran Ferić, Irena Lukšić i Julijana Matanović.

Za znanstvenu knjigu nominirani su Krešimir Bagić, Sonja Bašić i Ljubo Stipišić Delmata, za slikovnicu godine Ivana Guljašević, Sanja Pilić uz Katarinu Halužan te Pika Vončina. Za knjigu godine za djecu i mladež nominirani su Zdenko Bašić, Miro Gavran i Sanja Pilić, za knjigu inozemnog autora Umberto Eco, nobelovka Alice Munro i Goran Vojnović, a za prijevod godine Xenia Detoni, Giga Gračan i Truda Stamać.
Kiklop se ove godine dodjeljuje deseti put na pulskom sajmu knjige i autora, a dodjela će biti 15. prosinca u galeriji Sveta srca.

Digitalna komora
Digitalna komora
Poduzetnici, odsad ključne informacije doznajte klikom miša
  • Ben Juda Talmudan:

    Treba vidjeti tko financira i organizira ovakve susrete.Čim čujem za Snježanu Kordić,odmah mi postane sve jasno.Ostaci struktura iz propale države i neuspjelog pokušaja stvaranja jugoslovenske nacije preko jugoslovenskog jezika. Mene ne smeta niti jedan jezik,ako ga narod koji živi u ... prikaži još!u toj državi naziva svojim. Hrvatski je jezik činjenica sa kojom se mnogi ne mogu pomiriti.I ta činjenica ima svoju povijest i korijene,davno prije bilo kakvih zajedničkih propalih država,koje su uvijek završavale u krvi.Zato se manite ćorava šposla i raznih Kordićki koje agitiraju za nečiji račun.

  • Daba2:

    Hm, sudeći prema ovom izviješću, ponovno slijedi dokazivanje postojanja različitih jezika na ovim balkanskim prostorima! U svojih 58g. sjećam se nekoliko bitaka ili ratova kako tko želi isvi oni bijahu vođeni od jezikoslovaca i "jezikoslovaca"...Svi veliki zalci a oko tako ... prikaži još! jednostavne i temelje potrebe čovjeka - komunikacija ili ti razgovor i pisanje vode već sto godina, ako ne i više, bitke, ratove, svađe...Zašto? Zato jer neki naši vrli doktori znanosti imaju znanja ali ne i hrabrosti pa se dragovorljnop prikopčaju na konce politike i...eto ti "auzmeša". Kome opet smeta hrvatski, slovenski, makedonski, srpsk...pa i bosanski, odnosno nisam primijetio da, ako se već razumijemo, ne bi tu trebalo ubaciti i poljski, češki, slovački, bugarski, ruski...oprostite ali zašto vas smeta da hrvati govore hrvatski a srbi srpski...koji je to jedan jezik? Ako je to Vukov jezik onda imajte hrqabrosti i poštenja pa viknite ili bar kažite da smatrate da su narodi ovih područja do Vuka bili izvan svih komunikacija i da su naši seljaki govorili u stvari latinski ili neki z brda z dola govor protkan pantomimom i slikovnim pismom kojim su dogovarali robnu razmjenu...Bože me sačuvaj i pomozi! Gdje je taj problem? Što i koga opet smeta da hrvati govore i pišu HRVATSKIM JEZIKOM!? I na turkom dvoru ga priznavaše nu od Vuka na ovamo stalno problemi...Gospodo, postoje jezici i budite ponosni na njih, a "Vehni vehni fiolica" je međimurska i hrvatska pjesma volio to Vuk ili ne ...

  • Avatar Mad Rascal
    Mad Rascal:

    Ovo inzistiranje na razlicitosti Hrvatskog, Srpskog, Bosanskog i Crnogorskog jezika je najvece mlacenje prazne slame u modernoj povijesti. Nitko ne porice da odredjene razlike postoje, ali nitko me ne moze uvjeriti da ti (sada "novi") jezici nemaju daleko vise slicnosti ... prikaži još! nego razlicitosti. Suludo je izmisljanje novih hrvatskih rijeci ciji je samo povecavanje tih razlicitosti! Dovoljno je samo pogledati engleski jezik, jedan od najdominantnijih na svijetu... Naprimjer, ljudi iz razlicitih krajeva Londona pricaju prilicito razlicito, te razlike su jos uocljivije izmedju razlicitih drustvenih slojeva. Da ne govorimo o "slang" rijecima koje se koriste u drugim drzavama sa engleskog govornog podrucja. Ali svi oni pricaju engleski! Ne daj boze da je Balkancima maternji jezik engleski..., tu bi bilo barem 200 varijacija istog jezika... Zar je stvarno veci Hrvat onaj koji leti zrakoplovom od onoga koji leti avionom..., ili onaj koji se vozi "cestovnom jurilicom" od onoga koji se vozi automobilom...!! Izgleda da je jako vazno biti razlicit, pa makar izgledao i smijesan!