Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Kultura Vizualna umjetnost

Rođena sam na Svjetski dan animacije, to mi je zanimanje suđeno

Splitska umjetnica kroz 365 humornih karikatura otkriva kada se slavi Dan šlaga, osobnih trenera, izvođenja biljke u šetnju ili Dan wc papira.
11. siječnja 2022. u 11:33 0 komentara 231 prikaza
Foto: Miroslav Lelas/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/2

O mladoj splitskoj ilustratorici Mihaeli Erceg, uz Tisju Kljaković Braić, sigurno možemo govoriti kao o pokretačkoj ženskoj humornoj strani splitske likovne i strip-scene. Znate kako kažu, Splićanima je humor štit, a dišpet mač, e pa ona je upravo pravi primjer za to. Ivica Ivanišević o Erceg će reći: “Premda nominalno iscrtava karikature, Mihaela zapravo zipa cijele pripovijetke u tijesni prostor jednog kvadrata. Posložene kronološki, te sličice doimaju se kao epizode dugog serijala koji posreduje više istine o nama i našim životima nego što nam se na prvi pogled to može činiti.”

Zagreb: Najavljena izložba Tisje Kljaković Braić "Spomenik živom čoviku" tisja kljaković braić Kako nastaju hit karikature koje osvajaju regiju: Rekla sam mužu 'Ajde ti njušni ovo da vidimo je li korona'

I apsolutno je u pravu, jer što god Mihaela Erceg nacrta, nasmije nas do suza, savršeno odražava Dalmaciju i mentalitet njezinih ljudi, a uza sve snima filmove, radi crtiće, piše roman, apsolventica je animacije na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti, nedavno je izdala i svoju prvu knjigu strip-karikatura, “Knjigu godine”, koja se za nedavnih božićnih blagdana mnogima našla pod borom kao idealan i univerzalan blagdanski dar. U pitanju je knjiga koja kroz 365 urnebesnih ilustracija (brojka je tu ekvivalent broju dana u godini) i na oko 400 stranica za svaki dan bilježi najnevjerojatniji događaj koji se na njega u svijetu slavi, bilo da je u pitanju Dan šlaga, svježeg povrća, pizze bez inćuna pa čak i Dan WC papira. Tako sigurno niste znali da ćemo sada u siječnju, uza sve službene praznike koje smo već ispratili, proslaviti i Dan čišćenja stola, Dan poezije na poslu, Dan oblačenja svog kućnog ljubimca, Dan rječnika, Dan DJ-eva, Dan kroasana... K tome, sve dnevne karikature dolaze s titlovima i na engleskom jeziku pa knjiga može poslužiti kao idealna turistička memorabilija iz Dalmacije. Knjiga nije jeftina, ali jest antologijska i vrijedna je svoje cijene pa i zainteresiranih itekako ima, čak i onih koji kupuju i po nekoliko primjeraka.

– Knjiga je napravljena kao svojevrsna zbirka svih mojih ilustracija, ili karikatura, koje su izašle u rubrici “Na dobro van doša”, nazvanoj prema starom dalmatinskom pozdravu, a koja redovito izlazi na Facebooku. Ranije je izlazila i na portalu DalmacijaDanas.hr. No sve je zapravo krenulo u trenutku kad sam tražila inspiraciju za rubriku, na nekoj kavi počeli smo razgovarati o tome tko je kada rođen i što se taj dan slavi. Tako sam ja, primjerice, rođena na Svjetski dan animacije, što je zanimljivo jer sam i po struci animatorica, očito tome nisam mogla pobjeći, i krenula je rubrika. Svi dani koji su u knjizi obuhvaćeni stvarni su, nijedan nije izmišljen, i doista se slave negdje u svijetu. Primjerice, ono što je jako zanimljivo, a slavi se u siječnju, Dan je svijesti o osobnim trenerima, a 15. siječnja je Dan rupa na cesti, meni osobno jako drag praznik jer nam daje svijest o problemu s kojim se svaki dan suočavamo pa tako i ja konkretno neke rupe znam dulje nego svoju familiju. Ako pak biram najdraži mi praznik u knjizi, onda je to Dan izvođenja svoje kućne biljke u šetnju, jer nemam ni mačku ni psa pa zašto ne bih jedan dan u godini izvela svoju biljku? – kaže Mihaela Erceg i dodaje:

– Uvijek postoji nešto što bi trebalo proslaviti. Zapravo, svaki proživljeni dan treba biti novo divljenje životu i ovom planetu na kojem smo, i svatko bi trebao dodati nešto svoje. Ja sam, umjesto rješavanja svjetskih problema, pokušala kroza sve ovo pokazati našu dalmatinsku svakodnevicu, prevela te praznike na naš način života. Sad na svakom listu ove knjige zapravo imate dvije priče, u naslovu onu zbog koje se datum obilježava, a u crtežu i našu dalmatinsku verziju. Vjerujem da ćete u njima pronaći sebe, obitelj, susjeda...

Kao što smo napomenuli, prilično ju je odredio dan rođenja, ove godine planira predati diplomski rad i studij privesti kraju, a do tada kaže:

– Nekima je “nomen est omen”, a kod mene se kao sudbina pokazao datum rođenja i uslijedio je studij animacije. Iako je taj 28. listopada, kada sam rođena, i dan Torcide, čini se da sam prava Splićanka od kovina. E sad, što mi je od to dvoje važnije, ne bih stavljala na vagu, neka egzistiraju ravnopravno zajedno.

Majka joj je, kaže, bila grafička dizajnerica i bila je talentirana za likovnost pa je od nje povukla dar za crtanje, a od “ćaće” je, kaže, naslijedila humor.

– No ima nečega i u ovom gradu, pa i u mojem kvartu Spinutu i podzemnim vodama ispod njega, jer 300 metara dalje je i Tisja Kljaković Braić, također velika humoristica, a tu je i Ivica Ivanišević, nekoć Boba Đuderija, i naša dva komičara Ante Trevizi i Josip Škiljo... Kvart je pun duha i zezancije – smije se Erceg, koja je svojim radom i objavama prisutna na svim društvenim mrežama. Podatak je to koji u eri digitala nameće pitanje njezine vizije budućnosti i sudbine tiskanih medija, o čemu kaže:

– Dokle god je ljudi, bit će i novina, jer oni će uvijek voljeti, možda i više, čitati tiskano izdanje. Internet jest i sadašnjost i budućnost, ali za novine će uvijek biti mjesta. Osim toga, novine daju kredibilitet informaciji, na Facebooku može svatko napisati što god hoće, ali kad to izađe u novinama, e onda se zna da je to provjerena informacija.

Što se tiče mlade hrvatske strip-scene, Erceg smatra da je u jako dobrom stanju, štoviše najboljem u nekoliko posljednjih godina.

– Ja sam članica uredništva strip-magazina Strip Prefix i upravo objavljujemo stripove novih autora iz Hrvatske, pa i iz regije. I ima fantastičnih stripova. Tu je i Ohoho Zin, koji također predstavlja mlade autore i slobodno možemo reći da se u Hrvatskoj događa novi val stripa – kaže Erceg, za koju su pak od starijih kolega autoriteti njezin profesor i mentor Darko Kreč, Igor Kordej i Marko Dješka.

Pandemiju, kaže, nije doživjela jer animatori su i prije nje sjedili sami u sobi i crtali, iako i ona priželjkuje što brži kraj ovog “novonormalnog stanja”. A kako smo na početku nove godine, kada su ljudi skloni kovanju planova koje u njoj žele ostvariti, pitamo i nju što joj je na popisu prioriteta.

– Ja sam više od onih koji ne donose novogodišnje odluke, ali važno je i novo to da sam krenula u novu sezonu rubrike na Facebooku, s time da ove godine ne obilježavam svjetske dane, nego povijesne dane kroz dalmatinski humor i prizmu.

Fotografija Filippa Bernardinija s njegova Facebook profila proširila se po svjetskim medijima pet godina varao izdavače Uhićen tajanstveni haker koji je krao neobjavljene knjige

U tom novom ciklusu “Ištorija 2.022” od početka godine Mihaela Erceg već je crtežom obilježila dan kad je Thomas Stevens 1887. postao prvi čovjek koji je biciklom obišao svijet, a Hrvati 1527. izabrali Ferdinanda I., nadvojvodu Austrije, za hrvatskog kralja... Pogledajte, isplati se, kako bi rekla Mihaela Erceg – za “još jednu godinu punu smija”.

Zagreb: Dolazak članova stranke na zajedničku sjednicu Predsjedništva i Nacionalnog vijeća HDZ-a
VELIKA ANALIZA
Što će biti s Plenkovićem? Udari su sve jači, evo što se stvarno događa
Tehnički pregled vozila
SAVJETI PROFESIONALACA
Jednostavni dnevni pregled automobila može vas spasiti velikih kazni u prometu
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.