Naslovnica Kultura Vizualna umjetnost

Preminuo Vasilije Jordan, jedan od najvećih hrvatskih slikara

Dvije godine obnašao je dužnost predsjednika Hrvatskog društva likovnih umjetnika. Dobio je nagradu grada Zagreba 1969. godine za ciklus Genealogija i godišnju nagradu Vladimir Nazor 1991. godine za sakralni ciklus, a nagrađivan je i u Rovinju, Beogradu, Rijeci, Dubrovniku i Dresdenu
12. ožujka 2019. u 20:47 2 komentara 2461 prikaza
Vasilije Jordan
Foto: Screenshot HRT

U Zagrebu je u osamdeset i šestoj godini života preminuo poznati akademski slikar te dugogodišnji profesor na zagrebačkoj Akademiji likovne umjetnosti Vasilije Josip Jordan.

Andrej Barbieri u 50. godini života Preminuo chef Andrej Barbieri: 'Kuhanje mora biti izbor'

Rođen 1. ožujka 1934. godine u Zagrebu, u obitelji slovenskih korijena, u rodnom je gradu diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti 1958. godine i to u klasi profesora Ljube Babića. Među profesorima su mu bili i Krsto Hegedušić, Vjekoslav Parać, Vid Mihičić, Matko Peić...

Prvu samostalnu izložbu imao je 1961. u zagrebačkoj Gradskoj galeriji suvremene umjetnosti. Vasilije Josip Jordan kojeg je kritika ubrajala među slikare poetskog nadrealizma koji se inspiriraju slikarskom baštinom izlagao je iznimno često. Imao je više od stotinjak samostalnih izložbi i u domovini i u inozemstvu, te više od tri stotine nastupa na kolektivnim izložbama. Izlagao je i gradovima kao što su Pariz, Beč, Bologna, Padova, Milano, Bruxellees, Beč, Antwerpen, Stuttgart, Sao Paulo... Jordanov rad bio je prepoznat od strane europskih galerista, a on je uvrštavan u antologije figurativnog slikarstva 20. stoljeća. O njegovim su izložbama pisali Giorgio Segato, Alain Bosquet, Stephane Rey, Paul Caso i drugi, a tekstovim o Jordanovom slikarstvu izlazili su i u novinama kao što su to Le Soir i Le Figaro.

izložba, Vasilije Jordan, Slavonski Brod Uz Jordanovu izložbu Vasilije Jordan: Moja su djela nadrealna, iskaz moje mašte

O Jordanovu slikarstvu snimljeno je nekoliko dokumentarnih filmova, a 1982. je dobio i reprezentativnu monografiju sa tekstovima P. Waldberga, M. Paića i J. Depola. Jordan se bavio i grafikom te je ostvario iznimno brojne mape, a njegovi sakralni radovi mogu se pogledati u zagrebačkoj crkvi sv. Antuna za koju je izradio četrnaest postaja Križnog puta, u zagrebačkoj kapeli sv. Dizme, crkvi sv. Frane u Splitu, crkvi sv. Marka na Plehanu, crkvi sv. Franje u Tuzli, župnoj crkvi u Osoru... Zastupljen je i u Vatikanskom muzeju sakralne umjetnosti. Autor je svečanog zastora Harmica u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu kojeg je izveo Rudi Labaš, a okušao se i kao scenograf Verdijeve opere "Simon Boccanegra" u HNK-u Zagreb.

Vasilije Josip Jordan je sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća sa Stipom Sikiricom i Miroslavom Šutejom bio među osnivačima Akademije likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu gdje je bio i pročelnik studija za slikarstvo te dekan. Bio je i dekan zagrebačke ALU gdje je krajem sedamdesetih postao docent na katedri za crtanje i slikanje. Dvije godine obnašao je i dužnost predsjednika Hrvatskog društva likovnih umjetnika. Dobio je nagradu grada Zagreba 1969. godine za ciklus Genealogija i godišnju nagradu Vladimir Nazor 1991. godine za sakralni ciklus, a nagrađivan je i u Rovinju, Beogradu, Rijeci, Dubrovniku i Dresdenu. Djela mu se nalaze u brojnim zbirkama u Hrvatskoj i inozemstvu. Josip Depolo ga je svrstao u red najvećih majstora našeg ekspresionizma. U katalogu za lanjsku retrospektivnu Jordanovu izložbu "Put na obje strane" u Panorama Museumu u Bad Frankenhausenu kod Erfurta Jordan je nazvan doajenom nadrealizma i 'novog realizma' druge polovice 20. stoljeća u hrvatskoj likovnoj umjetnosti.

Renault Zoe
100% čista elektrika
Vidio sam budućnost – tiha je i prokleto zabavna

A1 izdvaja za Vas

  • nemanatrag:

    Veliki umjetnik osebujnog nadahnuća...originalna pojava u hrvatskom slikarstvu.Dao je novu estetsku dimenziju temi ljudske prolaznosti i mementa mori.