Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Kultura Knjige

Povratak novinskom stripu dostupnom svima koji je odgojio novu generaciju stripomana

Jubilarni stoti broj koji na kioske stiže 27. prosinca, bit će posvećen rijetkim, malo publiciranim i manje poznatim radovima domaćih autora. Bit će tu jedan rijetko objavljivani strip našeg majstora Andrije Maurovića, ali i dosad neviđeni i nepoznati stripovi Borivoja Dovnikovića, Ota Reisingera, Waltera Neugebauera.
23. prosinca 2021. u 16:36 1 komentara 323 prikaza
Pogledajte galeriju 1/7

Mislili smo da su prošla vremena kada su se djeca uzbuđeno okupljala oko kioska željno iščekujući novi broj svog omiljenog stripa. Novinski strip, nekoć neizostavan dio naših života, potisnuli su neki novi trendovi i neke nove tehnologije, a obožavatelji devete umjetnosti okrenuli se nekim drugačijim formatima grafičkim novelama, albumima i kolekcionarskim primjercima. No, prije osam godina Stripforumaši i Večernji list započeli su suradnju koja je strip vratila na kioske i ponovno ga učinila dostupnim širokoj publici. I zato uskoro slavimo jubilarni, stoti broj Večernjakove Strip Revije!

Lucky Luke Usamljeni kauboj koji puca brže od svoje sjene proslavio 75. rođendan

"To je zbilja ogroman uspjeh", govori nam Slaven Gorički, direktor Crtani romani šoua.

- Ne kažem to samo zato što sam ja ljubitelj stripa, već i zato što je revija svojedobno objavljivala stripove naših velikih hrvatskih majstora ali i primjerice, recentnih francuskih serijala, koje u Hrvatskoj možda ne bi našli izdavača. Fantastično je što na kioske izlazi tako redovno i što je dostupna svima, svatko si je može priuštiti. Revija je trenutno najbolji put do stripa, a i mene je inspirirala da sljedeće godine objavim neke odlične stripove u formatu recije s pristupačnom cijenom - kazao je Gorički.

Hermann - Duke | Autor :

S njim se slažu i veliki ljubitelji stripa, naš glumac Asim Ugljen, kao i osnivač stripovske izdavačke kuće Fibra Marko Šunjić.

- Mislim da je Strip Revija fenomenalna i da takvih izdanja treba biti više. Ja sam se kao dijete, zahvaljujući jugoslavenskoj politici izdavanja stripova zaljubio u strip i naučio na belgijski, francuski, općenito europski strip. To je jako bitna stvar, da se strip približi klincima! - kaže nam Ugljen.

- Pa iako je Fibra svoj rad od početka usmjeravala na visokokvalitetna izdanja za ljubitelje i kolekcionare, onu najzagriženiju stripovsku publiku, iznimno je bitno da postoji i onaj stari, klasični, novinski strip - revije koje su pristupačne i dostupne svima, dodaje Marko Šunjić.

To je itekako važno! Da se za malo novaca može pročitati puno dobrog strip štiva, pogotovo za klince. Jer ako strip ne zavole kao djeca, bojim se da smo ih izgubili kao čitatelje. Zato je po meni Strip Revija jako bitna, jer donosi stripove svima pa i najmanjim čitateljima po vrlo povoljnoj i popularnoj cijeni - smatra Šunjić.

Andrija Maurovic - Kisova_zagonetka | Autor :

O tome kako je sve počelo, porazgovarali smo s glavnim urednikom naše Strip Revije i jednim od najvećih i najzagriženijih kolekcionara stripa kod nas, a i šire - Mladenom Novakovićem.

- Sve je počelo osnivanjem udruge Stripforum gdje se okupila jedna skupina ljudi, kolekcionara i ljubitelja stripa i gdje je nastala jedna inicijativa, ideja da bi bilo dobro da se strip ponovno pokuša vratiti na široku scenu putem jedne publikacije. To se sve događalo negdje u prvom desetljeću 2000-ih, kada smo i kao udruga započeli izdavati jednu strip reviju koja je bila okrenuta uglavnom domaćoj produkciji. Dogurali smo negdje do 15., 16. broja, no u međuvremenu je i vaš glavni urednik Dražen Klarić koji je i sam ljubitelj stripa, saznao za nas. Shvaćali smo da mi kao udruga ne možemo imati veću tiražu i osigurati masovnu distribuciju te Strip Revije pa smo 2013. godine udružili snage s Večernjim listom koji nam je pomogao da opet krenemo sa Strip Revijom, manje više s istom ekipom, malo izmijenjenim konceptom i Revija je doživjela, evo i stoti broj! - priča nam Novaković koji se u stripove zaljubio također kao dječak, a danas je njegova kolekcija stripova nevjerojatna - može se bez problema mjeriti s Državnim arhivom. Ne skuplja, kaže nam, samo hrvatske stripove kao što mnogi misle, već "sve živo" "Kao što imate ljubitelje skupih auta, tako imate i ovakve kao što sam ja", kaže s osmijehom.

Dvadeseto stoljeće bilo je zlatno doba stripa u svijetu pa tako i u Hrvatskoj. 60-ih i 70-ih dok je televizija još bila u počecima, stripovi su bili jedna od najboljih zanimacija koje su mladi mogli imati. Došle su i 80-e i najplodnije razdoblje izdavanja stripova, kada kreću kultni "Zagor", "Tex Miller", "Alan Ford"... A onda je u devedesetima došlo do zastoja.

- Nije to bilo samo zbog društvenih promjena u to doba, već i zbog razvoja tehnologije. Dolazila su računala, mobiteli, internet. Ljudi koji su se trebali ili koji bi se inače nakačili na strip i uživali u stripu, gubili su se, a i strip je nestao iz novina. Novinama više nije trebalo zabavno štivo za mlade i strip nije podržavao i povećavao tiražu novinama pa su drugi mediji počeli preuzimati primat. I tako strip više nije bio u simbiozi s novinama i kao takav je nestao. Izdavači su se zatim okrenuli prema drugačijim izdanjima, a i publika i čitatelji nisu više željeli stripove u nastavcima, već komad stripa pročitati u dahu - objašnjava nam Novaković koji smatra da u svijetu stripa ima mjesta za sve. I one visokokvalitetne, vrhunski napisane i nacrtane grafičke romane, prava mala umjetnička djela, kao i za zabavno, lako štivo koje možete čitati u hodu.

Julio Radilovic Jules - Kroz_minula_stoljeca | Autor :

U ovih sto brojeva publici su tako donosili kombinaciju radova najboljih hrvatskih i stranih stripaša. Sve od prvih hrvatskih strip umjetnika poput Andrije Maurovića, preko Waltera Neugebauera, Borivoja Dovnikovića, Nedeljka Dragića, ali i srednjih i mlađih generacija poput Igora Kordeja, Gorana Parlova, Nikole Listeša, Edyja Biukovića, Borisa Talijančića te stranih majstora poput oca pustolovnog stripa Harolda Fostera, Stana Drakea, šampiona realističkog stripa Ala Williamsona, Jima Holdawaya, Vittorija Giardina, Alfonsa Fonta, Hermanna Huppena i nebrojenih drugih.

Dugo godina, Novakovićev san bio je u Zagrebu osnovati i Muzej stripa. Ta je ideja trenutno na čekanju, ali on je nikada nije napustio. Takvo nešto postoji u tek nekoliko svjetskih gradova, a jedna Kuća stripa kakvu on zamišlja, bila bi živi prostor zajednice, gdje bi se otvarale izložbe, održavale škole crtanja, projekcije filmova, festivali i brojna događanja na mjesečnoj bazi.

- Kada sam ja prihvatio posao u Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju i odselio, tako je ta ideja malo zamrla, ostala na čekanju. Ali uskoro se vraćam i mi i dalje s Gradom želimo pregovarati o prostoru, jer koncept, ideja, sve je gotovo. Smatram da bi takav Muzej Stripa itekako stvarao dodatnu vrijednost ne samo u Zagrebu i Hrvatskoj, več i šire. Bez takvog centra nema ni omasovljenja stripa kao što ne bi bilo ni filma ni glazbe, ako to nemate gdje predstavljati i dijeliti - kaže Novaković koji nam otkriva i kako je do fizike koja mu je posao i strast došao upravo preko stripa!

Julio Radilovic Jules - Africke_pustolovine | Autor :

- To je za mene bilo pravo otkriće, ući na taj način u jedan svijet znanosti, fizike, atoma i jednostavno sam se poželio time baviti. Svatko ima neku svoju inicijaciju i to je meni bio okidač. Zato sam završio sam fiziku koju volim jednako kao i stripove. Ali i strast prema stripovima je ostala - veli.

Večernjakova Strip revija Strip Stripovi su više od priča o superjunacima

Otkrio nam je zatim i što nas očekuje u jubilarnom, stotom broju Strip Revije, koja će biti posvećena rijetkim, malo publiciranim i manje poznatim radovima domaćih autora. Bit će tu jedan rijetko objavljivani strip našeg majstora Andrije Maurovića, ali i do sad neviđeni i nepoznati stripovi Borivoja Dovnikovića, Ota Reisingera, Waltera Neugebauera…

Želimo upravo kroz te stripove pokazati zašto zapravo ovo sve radimo te da hrvatski strip itekako ima svoju umjetničku vrijednost na svjetskoj sceni - zaključuje Novaković.

Posljednji ispraćaj legendarnog pjevača Akija Rahimovskog na zagrebačkom Mirogoju
golema tuga
Neutješna Akijeva kći oprostila se od oca: 'Begaj tata jer im je dosadno gore bez tebe'
pjevačica
Ivana Kindl progovorila o velikoj životnoj promjeni: 'Dogodilo se naglo, ali isplakala sam se'
  • Važna obavijest

    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • Samson:

    Čestitke na stotom broju! Ipak, možda bi hrvatski strip imao bolju budućnost da se u nekoj reviji objavljuju recentni domaći strip autori i da ih se za njihov rad adekvantno plaća. Ovako je to manje više isključivo davanje (doduše, zaslužene) ... prikaži još! počasti klasicima. Ne vidim da će to privući dovoljan broj novih, mladih čitatelja. Oko kioska ionako visi samo gerijatrija :). A možda od 101. broja krenu s objavljivanjem egipatskih hijeroglifa.