Naslovnica Kultura Vizualna umjetnost

Oslobođeni mađarskih okova, Hrvati su se pridružili Slovencima i Srbima u novoj državi

Hrvatski povijesni muzej u nedjelju otvara izložbu koja se bavi svršetkom 1. svjetskog rata u Hrvatskoj
09. studenoga 2018. u 11:40 10 komentara 647 prikaza
Hrvatski povijesni muzej
Foto: Luka Stanzl/PIXSELL

Unatoč uraganu Florence na izložbu 1918. – prijelomna godina u Hrvatskoj stigao je s University of South Carolina u nas do sada neviđeni film “Fiume”, koji prikazuje grad Rijeku u vrijeme završetka Prvoga svjetskog rata. Samo je to jedan od predmeta koji će se moći vidjeti na novoj izložbi Hrvatskoga povijesnog muzeja koja se otvara simboličnog datuma 11. studenoga u 11 sati, dakle u nedjelju, u prostorima muzeja u Matoševoj ulici u Zagrebu. Riječ je o datumu kojim je prije stotinu godina službeno završio Prvi svjetski rat. Kako smo doznali od autorice izložbe Andreje Smetko, 1918. godina prijelomna je za povijesni razvoj hrvatskog naroda. Uvodni je tekst za katalog pisao i ugledni povjesničar s Hrvatskog instituta za povijest dr. sc. Zlatko Matijević.

Marc Elsberg znanstvena knjiga godine U samo deset dana cijela Europa tone u srednji vijek

Južnoslavensko pitanje

– Za razliku od dosadašnjih izložbi koje su obrađivale pojedinačne mahom vojne teme, ova izložba u svojem fokusu ponajprije ima društveno-politički kontekst tog vremena – kaže autorica izložbe podsjećajući kako se radi o godini u kojoj će se konačno početi rješavati južnoslavensko pitanje pa time i hrvatsko. U tom kontekstu će 1918. – prijelomna godina u Hrvatskoj ponuditi pravo malo bogatstvo, pogotovo zato što je zapravo riječ o zajedničkom radu cijelog niza muzeja i ustanova iz cijele Hrvatske. Primjerice, iz Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za izložbu je ustupljen preslik prijepisa Krfske deklaracije, brojni predmeti iz ostavštine Antuna Trumbića koja se tamo nalazi.

Tošo Dabac Izložba Tošo Dabac: Industrijska fotografija u zagrebačkom MSU Zaboravljeni životi tvornica od Zagreba do Skoplja

– Rijetka će prilika biti vidjeti reprinte dvaju ulja na platnu Ivana Tišova koje prikazuju ključne događaje, jedna je “Prijelom”, koja prikazuje trenutak donošenja odluke o raskidu svih državno-pravnih veza s Austro-Ugarskom, a druga je “Proglašenje ujedinjenja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca”. Zanimljivost je kako je unatoč ondašnjoj nestašici papira ostalo dosta brzojava. No, isto tako i ne previše dokumenata o tome što je o tome mislilo stanovništvo, poput pisma šestinskih seljaka koji se nadaju republici, dakle samostalnosti – kaže autorica Andreja Smetko.

Gabi Novak Dva glasa i dva klavira Bila je to posveta radu Arsena Dedića, Kornelija Kovača, Đorđa Novkovića...

U pet cjelina nizom dokumenata, zapisa, dnevničkih i drugih, plakata, proglasa, nastoji se prikazati situacija u kojoj su se našle Hrvatska i ostale južnoslavenske zemlje u godini za koju se nije očekivalo da će i donijeti kraj rata. Prikazani materijali u postavu pokazuju kako formiranje najprije Države Slovenaca, Hrvata i Srba pa onda Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca nije išlo glatko i po nekoj prirodi stvari, nego su te tvorevine stvarane uz napor, često i kaos, uz stalni pritisak izvana. Pogotovo je tako kada je riječi o stvaranju Države SHS, za što postoji niz važnih događaja kao što je to potapanje bojnog broda “Viribus Unitis” koji je također dobio svoje mjesto na izložbi, a onda i oslobađanje Međimurja od Mađara. Ovdje nalazimo zanimljiv dokument, proglas koji potpisuje kasniji endehazijski vojskovođa Slavko Kvaternik, koji je doista i bio na čelu trupa koje su oslobodile taj dio sjeverne Hrvatske. Autori su postava Damir Gamulin i Antun Sevšek, koji su, kako je pri susretu s novinarima rekao Damir Gamulin, imali specifičan zadatak.

– Izložba je tražila doista velik, golem istraživački rad, pri čemu je trebalo obraditi veliku količinu teksta. Zato smo nastojali da bude ambijentalna puno više nego spektakularna, stvoriti situaciju koja omogućuje da se uđe u slova, čita. To je tražilo da se tekstovi ne skraćuju i iz njih ništa ne izbacuje – rekao je Gamulin. Svaki od dokumenata, prikazanih tekstova, odaju redom jedno – težnju. Stanovništvu je dosta rata, očekuju konačan i dugoročan mir, rješenje pitanja naroda ovih krajeva. Ta se težnja prelila i na druge kontinente, dio je izložbe i zanimljiv jastuk iz američke dijaspore na kojem je stiliziran ujedinjen hrvatski i srpski grb, šahovnica i četiri ‘S’.

Organ vida Fotografija Organ Vida: Lea Vene i Marina Paulenka u New Yorku primile nagradu za najbolju izložbu

Prosinačke žrtve

– Zanimljivu je rečenicu nakon potpisivanja primirja izrekao francuski maršal Foche, koji je rekao kako ne računa da će taj mir potrajati više od dvadesetak godina. Ovdje pokazujemo i slično raspoloženje hrvatskih političara, koji su već jako rano postali nezadovoljni novom državom. Izložba govori i o prosinačkim žrtvama kao i centralističkom karakteru nove države – rekla je ravnateljica Hrvatskoga povijesnog muzeja Matea Rešetar Brstilo.

Mala škola financija
Edukativni projekt
Učenici, prijavite se na nagradni natječaj i osvojite 15 tisuća kuna za svoju školu

A1 izdvaja za Vas

  • Danijel2:

    Nadam se da će izložbu posjetiti i političari, neka pokušaju prepoznati formulu situacije iz prošlosti i samo ju obnoviti sa podacima iz sadašnjosti. Mogli bi se zaprepastiti.

  • Cafa:

    Vidim da tupavi komentarori ne razumiju povijesni kontekst nego sad s ove distance pametuju što je bila prava odluka prije 100 godina. Ima i danas mađarona, više nego prije.

  • Avatar lunar777
    lunar777:

    Iz jednih okova u još gore okove...nikada više.