Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Kultura

Ksenofobija dolazi iz kompleksa manje vrijednosti. Slično je u Hrvatskoj kao i u Slovačkoj

U filmu "Nek bude svjetlost", prikazanom na Zagreb Film Festivalu, slovački redatelj sa zagrebačkom adresom Marko Škop bavi se i aktualnim društvenim pitanjima, poput ksenofobije koja, kaže ima slične korijene u Hrvatskoj i Slovačkoj
12. studenoga 2019. u 08:36 2 komentara 124 prikaza

Film "Nek bude svjetlost", prikazan na Zagreb Film Festivalu, obiteljska je drama koja se bavi i aktualnim društvenim pitanjima, poput ksenofobije koja, kaže slovački redatelj sa zagrebačkom adresom Marko Škop, ima slične korijene u Hrvatskoj i Slovačkoj.

 Radnja prati čovjeka koji radi u Njemačkoj, a za Božić se vraća u Slovačku kako bi bio s obitelji. Tada saznaje da mu je sin postao dio paravojne skupine i da je umiješan u maltretiranje i smrt školskog kolege. Ne pristaje na lakša rješenja i unatoč atmosferi u zajednici kreće u potragu za istinom.

 Kada je prije oko tri godine počeo pisati scenarij, Škop je mislio da će glavna tema filma biti odgoj djece, osobito u 'gastarbajterskim' obiteljima, no tada su se u Slovačkoj počele formirati paravojne grupe mladih, o čemu je i Jan Gebert snimio dokumentarac "U slučaju rata" (prikazan na ZagrebDoxu).

 "Bilo mi je zanimljivo što se dosta mladih ljudi daju indoktrinirati nacionalističkim ideologijama, žele se uključiti u nešto što je jako opasno. Smatrao sam da je taj fenomen vrijedan redateljskog komentara", rekao je redatelj u razgovoru za Hinu.

 Dodaje kako je, nažalost, u zadnjih pet do deset godina sve više ekstremnih društava što proizlazi iz toga što se ljudi boje, a čini mu se da je u istočnoj Europi taj strah još jači.

 "Iz mog iskustva, a živim u Hrvatskoj već deset godina i dosta putujem po regiji, ksenofobija je nešto što dolazi iz kompleksa manje vrijednosti jer želimo biti jači od onoga što jesmo i to nam daje ekstremnije poglede na probleme u svijetu, a ono što je drugo i drukčije osjećamo još više kao prijetnju", ustvrdio je.

 Dio krivice vidi i u političarima koji su, smatra, slični u Hrvatskoj i Slovačkoj. "Slovačka i hrvatska politika temelje se na populizmu, političari koji možda privatno misle nešto drugo ne idu protiv toga kako ne bi izgubili glasove, pa su i sami često dio govora mržnje, a tu su još i internetski komentari i lažne vijesti", ocijenio je Škop.

 Glavni lik njegova filma doživljava iskustvo zajednice koja suzbija redove u kritičnim situacijama poput one u filmu, samoubojstva mladića. Kada počne dublje 'čeprkati' po onome što se dogodilo postane njihov neprijatelj.

 "Kada se neko društvo osjeća ugroženo, a vi ne ispunjavate funkciju koju očekuju od vas, za njih postajete opasni, susjed susjedu može postati neprijatelj. To mogu biti različiti razlozi, od identiteta do religije, a balkanski ratovi su dobar primjer toga kako se to događa", dodao je.

Zbog lika kontroverznog svećenika očekivao veću reakciju crkve

 Film je slovački kandidat za Oscara, a premijerno je prikazan u Karlovim Varima, gdje je osvojio Posebno priznanje ekumenskog žirija i Nagradu za najboljeg glumca (Milan Ondrík).

 Škop kaže da je imao odličan prijem u Slovačkoj i Češkoj gdje je igrao u kinima, a iako je zbog kritičkog prikaza crkve očekivao reakcije iz crkvenih krugova to se nije dogodilo jer bi, smatra, tada još više skrenuli pozornost na sebe.

 "Recenzije u katoličkim medijima bile su iznenađujuće pozitivne, a predstavnik katolika iz ekumenskog žirija na festivalu u Karlovim Varima rekao mi je kako je moj film bitan jer je dobro da se stvari rješavaju", dodao je.

Podsjetio je na neslavnu povijest Slovačke koju neki prizivaju i danas, vrijeme Drugog svjetskog rata i Slovensky Štat, što je bila marionetska država nacističke Njemačke, a kojoj je predsjednik bio katolički svećenik Jozef Tiso.

 "Nažalost, još postoji sentiment prema tom vremenu, vjerujem da većina vjernika i svećenika ne misli tako, no u film sam uvrstio i lik svećenika koji podupire nacionalističke ideje", napomenuo je.

 Njegov film "Drugi svjetovi" (2006.) dobio je Posebno priznanje žirija u Karlovim Varima i bio je prvi dokumentarni film u povijesti festivala koji je osvojio nagradu publike. Režirao je i dokumentarni film "Osadne", koji je na tom češkom festivalu 2009. osvojio nagradu za najbolji dokumentarni film, a godinu dana kasnije otvorio je i ZagrebDox.

 Njegov dugometražni igrani film "Eva Nova" (Toronto 2015. - Nagrada FIPRESCI) prikazan je na festivalu u Motovunu. U Hrvatskoj je režirao 18 epizoda TV serije "Na terapiji". Prije nekoliko dana film "Nek bude svjetlost" osvojio je Nagradu mladog žirija na Festivalu istočnoeuropskog filma u Cottbusu.

 Unatoč svim tim festivalskim uspjesima, Škop kaže da nikad nema velikih očekivanja, iako nagrade smatra dobrom satisfakcijom za dobro obavljen posao i dodatnom pozornošću za film. "Najviše me ipak veseli što je ovaj film dobio pozive na više od tridesetak festivala, od Azije do Amerike, jer to pokazuje da selektori misle da je riječ o univerzalnoj temi koju razumije lokalna publika. Za mene je najveća čast kada film komunicira s ljudima", istaknuo je.

Škopovim filmom na Zagreb Film Festivalu je počeo ovogodišnji festivalski natjecateljski program PLUS. Pet filmova natječe se za 500 eura, selekciju rade učenici i učenice srednjih škola, a o najboljem filmu također odlučuje mladi žiri.

 

ski
Veliki vodič kroz Nassfeld
Isprobajte lokalne specijalitete, zaplešite uz legendarnu Nenu i skijajte na 110 km besprijekornih staza
Grawe
PRIHVATI IZAZOV
Izazov za sve trkače koji žele pomoći drugima
  • Direkt:

    Tu smo šampioni.

  • Avatar gutenabend
    gutenabend:

    Takozvana ksenofobija dolazi iz iskustva i ugroženosti od strane druge rasne ili etničke skupine. Sve ostalo su etnomazohističke manipulacije i pokušaj proizvodnje pristanka.