Premijera dokumentarnog filma "Dubravka Oraić Tolić: u oblacima" autorice i redateljice Helene Sablić Tomić održana je u ponedjeljak, 22. rujna, u Matici hrvatskoj u Zagrebu. Akademkinja Helen Sablić Tomić istaknula je kako je film kronika šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća, s naglaskom na sudbinu privatne i životne priče u društvu opterećenu ideologijom.
– Kada smo studentima kao prvim gledateljima pustili film, pitali su nas je li se to stvarno dogodilo i kako je to moguće te je li autorica sve to izmislila – rekla je Sablić Tomić.
Film "Dubravka Oraić Tolić: u oblacima" prikazuje život i stvaralaštvo Dubravke Oraić Tolić, s posebnim naglaskom na njezinu osobnu i umjetničku dimenziju. Film je režirala akademkinja Helena Sablić Tomić, snimatelj je Davor Šarić, a sam film premijerno je prikazan 2025. na manifestaciji Posuško ljeto, u sklopu Dana Benjamina Tolića. Premijeru filma u Zagrebu organizirali su Akademija za umjetnost i kulturu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Oksimoron i Klinika kreativnosti.
Akademkinja Dubravka Oraić Tolić je književna teoretičarka, pjesnikinja, esejistica i prevoditeljica. Rođena je u Slavonskome Brodu 1943. godine. Filozofiju i ruski jezik s književnošću studirala je u Zagrebu i Beču. Doktorsku disertaciju obranila je 1988. godine. Od 1972. do 1997. radila je u Zavodu za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a od 1998. redovita je profesorica teorije književnosti, najprije na Odsjeku za slavenske jezike i književnosti, a zatim na Odsjeku za istočnoslavenske jezike i književnosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Za svoj rad primila je brojna priznanja, između ostaloga i Državnu nagradu za životno djelo u području humanističkih znanosti 2012. i Nagradu HAZU 2013. za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Hrvatskoj u području književnosti za knjigu Akademsko pismo. Redovita je članica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 2014. godine u Razredu za književnost.
Kao književna teoretičarka Dubravka Oraić Tolić intenzivno se bavila fenomenom intertekstualnosti objavivši zapaženu knjigu "Teorija citatnosti". U knjizi "Muška moderna i ženska postmoderna" stavlja u središte problem rodne ideologije dajući kompetentan uvid u procese i stanja suvremene književne znanosti i kulture. Kao istaknuta kroatistica napisala je mnoge radove o Antunu Gustavu Matošu, objedinjene u knjizi "Čitanja Matoša".
Otvori KEKS Pay
