Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 7
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
80. rođendan arhitekta

Kako je jedan Hrvat projektirao Plešuću kuću, simbol pada komunizma

04.03.2021.
u 10:16

Vlado Milunić, poznati češko-hrvatski arhitekt proslavio je 80. rođendan.

Ako ste ikada bili u Pragu, niste mogli ne primijetiti Plešuću kuću na obali Vltave, kod križanja Rašínova nasipa i Jíraskova mosta. A arhitekt te zanimljive zgrade, poznate i pod imenom “Ginger i Fred” prema slavnom plesnom paru, Vlado Milunić, upravo je proslavio osamdeseti rođendan.

Milunić rođen je 3. ožujka 1941. godine u Zagrebu, no već sa 16 godina s obitelji seli se u tadašnju Čehoslovačku, gdje u Pragu završava studij arhitekture. Uz Plešuću kuću, projektirao je niz drugih javnih građevina, obiteljskih kuća, dio Češke četvrti u Šangaju, radio je i na preuređenju stare praške gradske jezgre. Autor je i prijedloga za novi centar grada Rijeke, kao i idejnih nacrta za spomen-ploče Josipu Jurju Strossmayeru i Augustu Šenoi u Pragu.

Prije nego što je Plešuća kuća izgrađena prije 25 godina, na tom mjestu nalazile su se ruševine kuće uništene u američkom bombardiranju Praga 1945. godine. Sudbina je htjela da su prvi susjedi, odnosno vlasnici obližnje zgrade, bili nitko drugi nego obitelj Havel – obitelj budućeg češkog predsjednika Václava Havela. Tada tek slabo poznati disident i pisac Havel i Vlado Milunić upoznali su se 80-ih godina, kada mu je Milunić projektirao renovaciju stana. Arhitektu nije išlo na ruku što surađuje s tada jednim od najomraženijih protivnika komunističkog režima, prisluškivala ga je i tajna služba, ali na sreću, nije odustao od suradnje. Štoviše, Milunić je Havelu, koji je često bio zatvaran, čak pregradio dnevni boravak rešetkom u stilu zatvorske ćelije, navodno iz šale, kako se ovaj ne bi previše šokirao komforom u svom domu. Jedna od tema njihovih razgovora tih dana bila je i susjedna prazna parcela, a njih dvojica imali su velike planove kako bi se tamo jednog dana moglo izgraditi zdanje u kojem bi se nalazili kulturni sadržaji. Proći će još nekoliko godina do Baršunaste revolucije i Havelova mandata na čelu Čehoslovačke pa kasnije i Češke, no on nikada nije zaboravio na svog prijatelja i njihove davne maštarije. I tako je Milunić dobio posao i ostvario ga u suradnji s istaknutim kanadsko-američkim arhitektom Frankom Gehryjem. Prije nego što su se odlučili za ideju o Plešućoj kući, razmatrali su više različitih rješenja koja bi simbolizirala Baršunastu revoluciju i pad komunističkog režima. Neka od njih bila su zaista interesantna, poput zgrade sa spuštenim crvenim gaćama (ili zavjesom) ili zgrade slobode s likom djevojke kao simbolom revolucije.

– Htio sam da kuća bude doslovna parafraza Baršunaste revolucije kad se od totalitarnog statičnog društva odijelio njegov manji dinamični dio koji je krenuo u svijet pun promjena, u našem slučaju nad frekventno raskršće u pravcu praškog dvorca. Htio sam da to budu dva dijela zgrade koja se međusobno privlače i odbijaju: statički-dinamički, jin-jang, plus-minus – prisjetio se kasnije Vlado Milunić.

Zbog svog asimetričnog izgleda i neobične dekonstruktivističke arhitekture našla se na meti brojnih kritičara koji su smatrali da se zgrada ne uklapa u cjelokupnu vizuru područja. No ipak se svidjela investitorima koji su podržali projekt, a nešto kasnije proglašena je i jednom od najznačajnijih građevina na svijetu te zgradom godine po izboru časopisa Time. Danas se ona nalazi i na novčiću od 2000 čeških kruna, a u njoj se nalaze umjetnička galerija te poznati restoran s najboljim pogledom u Pragu.

Komentara 1

ZB
zbisko
14:06 04.03.2021.

to je vijest od prije nekoliko godina

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije