Naslovnica Kultura Kazalište

Hrvatska opera spašena od zaborava izvedena u Londonu

23. kolovoza 2019. u 11:42 0 komentara 143 prikaza
Foto: HNK Varaždin

Nakon što je prošlog svibnja u Münchenu izveden “Ero s onoga svijeta”, hrvatska se opera nastavlja uspješno predstavljati svijetu. Ovaj put s jednim bitno manje poznatim skladateljem od Jakova Gotovca, koji čak ni u domovini Hrvatskoj još nije “ušao u uho”. To je Antonio Smareglia, istodobno Hrvat i Talijan, rođen u Puli, u pravoj istrijanskoj obitelji, od majke Hrvatice i oca Talijana. Sada je prvi put predstavljen Velikoj Britaniji, i to u najvećem svjetskom središtu glazbeno-scenske umjetnosti – u Londonu.

Sopranistica Jelena Štefanić izvedba u londonu Sofija Cingula pronašla je zaboravljenu hrvatsku operu

Slavlje obljetnice

Zahvaljujući gostovanju varaždinsko-pulske produkcije njegove komorne opere “La caccia lontana” (u prijevodu Daleki lov) u londonskome Bridewell Theateru, maloj oazi kulture i mira u užurbanom poslovnom središtu The Cityju, svijet je ponovno ovih dana čuo za njega. Posebna je čast bila imati jednu hrvatsku operu na otvorenju trećeg izdanja međunarodnog opernog festivala “Opera in The City” koji ima za cilj predstavljati komorne niskobudžetne predstave novih, nepoznatih, intrigantnih opernih naslova izvan standardnog repertoara.

Marina Pejnović Banalnost čini 99 posto naših života, a teatar je zaobilazi

Produkciju su zajednički poduzela dva hrvatska kazališta bez opernog ansambla, Istarsko narodno kazalište u Puli i Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu, te organizirali pet izvedbi u gradovima tijekom protekle sezone, s ciljem obilježavanja 165. obljetnice rođenja i 90. godišnjice smrti autora. Inicijativu su dale same interpretkinje ove komorne opere za dva glasa na tekst Giovannija Pozze o zabranjenoj ljubavi između paža i gospodarice; mezzosopranistica Sofija Cingula u skladateljevoj je ostavštini pronašla partituru i produkcijski povezala Pulu i Varaždin, dok je sopranistica Jelena Štefanić projekt prijavila za festival. Kada je umjetnička ravnateljica festivala, Austrijanka s londonskom adresom Pamela Schermann, 
vidjela snimku pulske suvremene 
praizvedbe, odmah je uvrstila predstavu u svoj program, a 
njezinu su realizaciju u Londonu svesrdno potpomogli Ministarstvo kulture RH te Grad Varaždin i Varaždinska županija.

Nova sezona Vrijeme je za povratak u kazalište

Izvan velikih prometnica i blještavila susjednoga West Enda, u uvučenoj ciglenoj viktorijanskoj zgradi, na mjestu prvog londonskog bazena, skrilo se malo ali ljupko kazalište. The Bridewell Theatre nije ni blizu glamura kraljevske opere, ali to se od njega i ne 
očekuje. Specijaliziralo se za ugošćavanje kratkih i komornih opera, tako da je Smaregliin diplomski rad bio idealan naslov. Upriličena je premijera, 20. kolovoza, i dvije reprize, predstavu je režirao 
Ozren Prohić, raskošne stilizirane povijesne kostime po uzoru na modu 18. stoljeća izradila 
Mirjana Zagorec, a diskretnu scenografiju s okvirima i slikom jelena osmislio Žorž Draušnik. Obje su pjevačice uz klavirsku pratnju dirigenta Stjepana Vugera 
glasovnom i scenskom uvjerljivošću dojmljivo prenijele svu ljepotu Smaregliine glazbe koja već u njegovu opernom prvijencu vrvi nadahnućem. Publika od stotinjak posjetitelja, većinom 
 londonski ljubitelji opere koji žude za opernim izvedbama u mjesecima ljetne “suše” uslijed kolektivnih godišnjih odmora Royal Opera Housea Covent Gardena i 
English National Opere, mogla je u 
uvodu tridesetminutne predstave pogledati dokumentarni film o životu i djelu skladatelja. Nakon predstave čuli su se komentari poput: “Predivna glazba, čudo da nismo nikada čuli za tog skladatelja!”, “Vrlo lijepo pjevanje i djelo”, “Osjeća se da Smareglia potječe iz pravog kozmopolitskog društva”.

Petra Hrašćanec Smiješno je što u 2019. neki još misle da je kultura opasna

Novi Puccini

Nekoliko londonskih opernih pjevačica reklo nam je da su, doduše, čule za hrvatske operne pjevače, ali da još nikad nisu nigdje mogle čuti nijednu hrvatsku operu, premda je ova izvedena na talijanskom jeziku, i da ih je ova potpuno oduševila, kao da su otkrile novog Puccinija. Premda je u drugoj polovici 19. stoljeća bio vodeći operni autor koji je uspješno spajao belcanto i verizam, talijanske uzore s glazbenom dramom vagnerijanskog tipa, Smareglia je danas poznat tek pokojem stručnjaku.

goran golovko Splitski HNK je neodrživo skup

Jedini je hrvatski skladatelj čije su opere izvedene u milanskoj Scali i newyorškom Metropolitanu, a o njemu su pozitivno pisali i govorili Johannes Brahms, Arturo Toscanini i James Joyce. Nakon Londona, vrijeme je da Smaregliu bolje upozna i Hrvatska te da njegove opere nađu put do repertoara njezinih opernih ansambala.

VISERA
EU FONDOVI
Inovacije: Radimo na razvoju robota koji će mnoge poštedjeti zamornog pretipkavanja podataka
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.