Godine doista ne mogu naštetei ostavštini Agathe Christie. Zlatna koka bila je već za života, danas su njene knjige i dalje najprodavanije na svijetu, bolji od nje su samo Shakespeare i Biblija, a sada i Netflix ima novu seriju "Sedam satova" po njenom romanu, a koja je u samom vrhu, točnije druga, najgledanijih naslova na Netflixu u Hrvatskoj.
Serija, ima tri epizode, brza je, duhovita i vizualno raskošna. Scenarij potpisuje Chris Chibnall, poznat po seriji Broadchurch, dok je režiju preuzeo Chris Sweeney. Izvršna producentica je Suzanne Mackie, koja je radila i na hitu The Crown.
Radnja je temeljena na romanu iz 1929. godine, prati mladu aristokratkinju Lady Eileen 'Bundle' Brent, koju glumi Mia McKenna-Bruce. Radnja započinje kada gost umre pod sumnjivim okolnostima tijekom glamurozne zabave u njezinoj ladanjskoj vili, a Bundle uzima stvar u svoje ruke. Njezina oštroumnost, odlučnost i sedam satova ostavljenih na mjestu događaja vode je do mračne urote koja nadilazi običnu obiteljsku dramu.
'Bundle Brent je jedan od najupečatljivijih i najduhovitijih ženskih likova moje prabake. Oduševljeni smo što ga možemo predstaviti novoj generaciji gledatelja', otkrio je u najavi serije James Prichard, jedan od nasljednika poznate spisateljice.
Uz Miju McKenna-Bruce u naslovnoj ulozi, serija okuplja vrhunske britanske glumce pa se tako pojavljuju Helena Bonham Carter, Martin Freeman, Ed Bluemel i Corey Mylchreest. Slobodno možemo reći da je ovo adaptacija Agatha za mlađu generaciju i nadamo da će ih privući čitanju njenih knjiga i stvoriti novu vojsku njenih poklonika.
Sama Agatha Christie svoj prvi roman napisala je okladivši se sa starijom sestrom, autoricom čija je jedna drama tada već bila adaptirana na Broadwayu, koja je 30-godišnju Agathu zadirkivala da to nije kadra učiniti. Godina je 1920., Agatha je dobila okladu, u Britaniji izlazi njezin prvi detektivski roman “Zagonetni događaj u Stylesu” i ostalo je povijest.
Sudeći po podacima iz Guinnessove knjige rekorda, s dvije milijarde prodanih knjiga Agatha Christie i dalje je najprodavanija autorica fikcije, brojčano su je nadigrali samo Shakespeare i Biblija. Njezina “Mišolovka” drama je s najduljim neprekinutim stažem na repertoaru londonskih kazališta – 67 godina. Njezine su knjige poslužile kao scenarij za 50-ak filmova, a nakon blockbustera “Ubojstvo u Orient Expressu” napucanog hollywoodskom elitom u kojoj su Kenneth Branagh, Michelle Pfeiffer, Johnny Depp, Judi Dench i Penelope Cruz i koji je 2017. više od 350 milijuna dolara, dobili smo i “Smrt na Nilu”. Impresivno za spisateljicu čiji stil kritika nerijetko ocjenjuje “drvenim i formulativnim”.
To je, naravno, potpuno nepravedna ocjena najpopularnijeg svjetskog štiva, istodobno pitkog i zabavnog te prožetog inteligentnim opaskama i zaokretima, dovoljno jednostavnim da zaokupi um 15-godišnjaka i odrasle pronicljive osobe. Spisateljica s nosom za trenutak, žanr detektivskog romana bira u njegovo zlatno doba, između dva svjetska rata, nastavljajući tradiciju koju je začeo Edgar Allan Poe, a do savršenstva doveo Arthur Conan Doyle koji je Sherlocka Holmesa objavljivao od 1887. do 1927. Christie je preuzela formulu – detektiv mora biti ekscentričan, a briljantan um, znanje i induktivno rasuđivanje ključni su elementi istrage. Na principu Holmesa, koji kada ne hvata kriminalce, uživa u kokainu, Christie stvara Poirota – gotovo karikaturalnog Belgijca, jajolike glave i voštanih brkova, osobe opsesivno-kompulzivnih manira u dijalogu sa svojim sivim moždanim stanicama, bez jasne prošlosti, ali s vidljivim ožiljcima patnje. Bilo da je u pitanju Poirot, gospođica Marple ili roman nevezan uz te likove, Christie je slijedila čvrsto postavljena pravila u svih 66 romana, koliko ih je napisala od 1920. do smrti 1976., pri tome zločine dosljedno smještajući u engleski krajolik, u idilične ladanjske kuće u kakvima je i sama odrastala i živjela.
Žena koja je u svojim knjigama upucala, ubola, otrovala ili smaknula strujom nebrojene žrtve, prezirala je slavu toliko da su joj na kraju dosadili i njezini likovi pa je odlučila smaknuti i Poirota koji postaje prvi fiktivni lik kojem je osmrtnica objavljena u The New York Timesu. Ni to nije pomoglo. Poput slave svoje stvoriteljice, Poirot traje i danas.