Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 82
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
'Sedam satova' guta se u dahu

Hrvati se masovno upecali na Netflixovu Agathu Christie za mlade. Serija je hit!

Netflix
17.01.2026.
u 12:00

Sudeći po podacima iz Guinnessove knjige rekorda, s dvije milijarde prodanih knjiga Agatha Christie i dalje je najprodavanija autorica fikcije, brojčano su je nadigrali samo Shakespeare i Biblija. Njeni romani se i dalje adaptiraju, a Netflix je upravo adaptirao onaj iz 1929. Serija ima tri nastavka, glavna junakinja je mlda Bundle Brent, ubojstava ne manjka i sigurno će mlađu publiku privući spisateljičinim knjigma

Godine doista ne mogu naštetei ostavštini Agathe Christie. Zlatna koka bila je već za života, danas su njene knjige i dalje najprodavanije na svijetu, bolji od nje su samo Shakespeare i Biblija, a sada i Netflix ima novu seriju "Sedam satova" po njenom romanu, a koja je u samom vrhu, točnije druga, najgledanijih naslova na Netflixu u Hrvatskoj. 

Serija, ima tri epizode, brza je, duhovita i vizualno raskošna. Scenarij potpisuje Chris Chibnall, poznat po seriji Broadchurch, dok je režiju preuzeo Chris Sweeney. Izvršna producentica je Suzanne Mackie, koja je radila i na hitu The Crown.

Radnja je temeljena na romanu iz 1929. godine, prati mladu aristokratkinju Lady Eileen 'Bundle' Brent, koju glumi Mia McKenna-Bruce. Radnja započinje kada gost umre pod sumnjivim okolnostima tijekom glamurozne zabave u njezinoj ladanjskoj vili, a Bundle uzima stvar u svoje ruke. Njezina oštroumnost, odlučnost i sedam satova ostavljenih na mjestu događaja vode je do mračne urote koja nadilazi običnu obiteljsku dramu.

'Bundle Brent je jedan od najupečatljivijih i najduhovitijih ženskih likova moje prabake. Oduševljeni smo što ga možemo predstaviti novoj generaciji gledatelja', otkrio je u najavi serije James Prichard, jedan od nasljednika poznate spisateljice.
Uz Miju McKenna-Bruce u naslovnoj ulozi, serija okuplja vrhunske britanske glumce pa se tako pojavljuju Helena Bonham Carter, Martin Freeman, Ed Bluemel i Corey Mylchreest. Slobodno možemo reći da je ovo adaptacija Agatha za mlađu generaciju i nadamo da će ih privući čitanju njenih knjiga i stvoriti novu vojsku njenih poklonika. 

​Sama Agatha Christie svoj prvi roman napisala je okladivši se sa starijom sestrom, autoricom čija je jedna drama tada već bila adaptirana na Broadwayu, koja je 30-godišnju Agathu zadirkivala da to nije kadra učiniti. Godina je 1920., Agatha je dobila okladu, u Britaniji izlazi njezin prvi detektivski roman “Zagonetni događaj u Stylesu” i ostalo je povijest.

Sudeći po podacima iz Guinnessove knjige rekorda, s dvije milijarde prodanih knjiga Agatha Christie i dalje je najprodavanija autorica fikcije, brojčano su je nadigrali samo Shakespeare i Biblija. Njezina “Mišolovka” drama je s najduljim neprekinutim stažem na repertoaru londonskih kazališta – 67 godina. Njezine su knjige poslužile kao scenarij za 50-ak filmova, a nakon blockbustera “Ubojstvo u Orient Expressu” napucanog hollywoodskom elitom u kojoj su Kenneth Branagh, Michelle Pfeiffer, Johnny Depp, Judi Dench i Penelope Cruz i koji je 2017. više od 350 milijuna dolara, dobili smo i “Smrt na Nilu”. Impresivno za spisateljicu čiji stil kritika nerijetko ocjenjuje “drvenim i formulativnim”.

To je, naravno, potpuno nepravedna ocjena najpopularnijeg svjetskog štiva, istodobno pitkog i zabavnog te prožetog inteligentnim opaskama i zaokretima, dovoljno jednostavnim da zaokupi um 15-godišnjaka i odrasle pronicljive osobe. Spisateljica s nosom za trenutak, žanr detektivskog romana bira u njegovo zlatno doba, između dva svjetska rata, nastavljajući tradiciju koju je začeo Edgar Allan Poe, a do savršenstva doveo Arthur Conan Doyle koji je Sherlocka Holmesa objavljivao od 1887. do 1927. Christie je preuzela formulu – detektiv mora biti ekscentričan, a briljantan um, znanje i induktivno rasuđivanje ključni su elementi istrage. Na principu Holmesa, koji kada ne hvata kriminalce, uživa u kokainu, Christie stvara Poirota – gotovo karikaturalnog Belgijca, jajolike glave i voštanih brkova, osobe opsesivno-kompulzivnih manira u dijalogu sa svojim sivim moždanim stanicama, bez jasne prošlosti, ali s vidljivim ožiljcima patnje. Bilo da je u pitanju Poirot, gospođica Marple ili roman nevezan uz te likove, Christie je slijedila čvrsto postavljena pravila u svih 66 romana, koliko ih je napisala od 1920. do smrti 1976., pri tome zločine dosljedno smještajući u engleski krajolik, u idilične ladanjske kuće u kakvima je i sama odrastala i živjela.

Žena koja je u svojim knjigama upucala, ubola, otrovala ili smaknula strujom nebrojene žrtve, prezirala je slavu toliko da su joj na kraju dosadili i njezini likovi pa je odlučila smaknuti i Poirota koji postaje prvi fiktivni lik kojem je osmrtnica objavljena u The New York Timesu. Ni to nije pomoglo. Poput slave svoje stvoriteljice, Poirot traje i danas. 

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

Kupnja

Pretplata