Naslovnica Kultura Vizualna umjetnost

Erotski folklor i mrsna makedonska poezija smjelija od bećarca

Gostujuća izložba iz Makedonije u Etnografskom muzeju u Zagrebu traje do 7. travnja
20. veljače 2019. u 13:25 0 komentara 337 prikaza
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/7

Iako okovan skelama zbog obnove glavne zgrade u sklopu koje bi trebao dobiti i krovni ugostiteljski prostor s vidikovcem, zagrebački Etnografski muzej izložbeno ne miruje. Prvi od projekata u godini kada slavi 100. obljetnicu postojanja i publici i medijima intrigantna je izložba “Crveni pijetao – crna kokoš: kultovi plodnosti, obredi, običaji i vjerovanja”.

Smiljan Inicijativa Uskoro još tri nove europske kulturne rute

Vjerovanja od antike do danas

U pitanju je gostujuća izložba Muzeja Makedonije i Arheološkog muzeja u Skoplju čija je osnovna tematika erotski folklor Makedonije, a osim sadržajem koji donosi niz uzbudljivih obrednih predmeta u obliku falusa, dijelove nošnje koji govore o bračnom statusu žene, podatke o kultnim mjestima na kojima se traži plodnost, a koja su zadnjih dvadeset godina, doznajemo, opet u modi, u pitanju je i rijetka izložba koja nosi oznaku +15. Razlog? Sam sadržaj, ali i makedonska mrsna (erotska) poezija, puno direktnija i smjelija od našeg bećarca.

– Cilj je dijakronijski predstaviti kultove plodnosti, vezane obrede, običaje i vjerovanja od prošlosti do danas. Izložba počinje od prapovijesti, tu govorimo o kasnom neolitiku, odnosno eneolitiku 6. i 5. tisućljeću pr. Kr., kada se susrećemo s prikazima ženskog tijela s naglašenim oblinama radi sugestije plodnosti – govori nam kustosica Gordana Viljetić dovodeći nas do kućnih oltara kod kojih je također naglašen ženski element. Oni su prikaz “velike majke”, nositeljice života koja spaja nebo kao muški element s utrobom zemlje iz koje se sve rađa. Držali su se u kućama, uz ognjište, za zaštitu doma i povećanje plodnosti.

Zagreb: Izložba "2068. - Pogled u budućnost" izložba studenata ALU '2068. Pogled u budućnost' Ova izložba daje nadu da nas čeka lijepa budućnost

– Posjetiteljima je najintrigantnije doba antike, stara Grčka i stari Rim, gdje nailazimo na niz predmeta poput posuda, vaza i svjetiljki s erotskim prikazima. Tu su i posude u obliku falusa, osnovnog simbola plodnosti, koji se povezuje i s bogom Dionizom, bogom plodnosti i vina, ali i s Hermesom koji je zaštitnik usjeva, njiva i vegetacije. Zanimljive su i procesije u kojima su se nosili predmeti koji asociraju na falus izrađivani od drveta, kamena ili kasnije od kože. Spomenute procesije u Rimu odvijale su se unutar liberalija koje su slavile rimsku nezavisnost i uključivale neku vrstu inicijacije mladića iz dječje dobi u svijet odraslih. Običaj se održao do kasne antike, do pojave kršćanstva – objašnjava kustosica.

Izloženi pak odjevni predmeti dijelovi su makedonske ženske narodne nošnje. Poveznica im je što su svi služili tijekom nevjestinskog doba, dakle nosili su se prije vjenčanja, za obreda i neko vrijeme nakon vjenčanja – od 40 dana do godinu dana. Drugi zajednički element su im vunene rese. – Jedna od funkcija resa je da lokalnoj zajednici daju do znanja da je žena u reproduktivnoj dobi, a imaju i zaštitnu funkciju odvraćanja zlih sila od mladenke. Kako žena stari, tako se i oblik resa mijenja i njihov broj smanjuje, dok njihova boja iz jarko crvene prelazi u crnu. Tu je i predmet koji nemamo priliku često vidjeti – kocel.

Zagreb: Izložba "2068. - Pogled u budućnost" 2068. Pogled u budućnost Otvorena izložba: Večernji stvorio vremeplov koji vodi gotovo 50 godina u budućnost

To je upletak, nešto što bi trebalo naglasiti bujnost kose. Izrađen je od vune pletene u sitne pletenice, a mladenka bi ga stavljala na glavu na dan vjenčanja odakle bi joj visio sve do peta, a kasnije ga je zaticala o desni kuk i morala ga je nositi još godinu dana nakon obreda. Ne bi tu bilo ništa neobično da nije težio i do 65 kg, često i više od same mladenke – otkriva kustosica. Dio izložbe posvećen je i obredima s maskama, prisutnima i u Hrvatskoj. Karakteristični su za zimsko razdoblje, za prijelaz iz zimskog solsticija u proljetni ekvinocij u kojem ophodnici s maskama, u Makedoniji đamalđije, ophode selo i izvode često opscene radnje kako bi isprovocirali plodnost u idućoj godini.

Kultna obredna mjesta

– Sve to skupa začinjeno obiljem alkohola uključuje i pjevanje mrsnih pjesama. One su dio usmene književnosti. Ista je stvar kao i s hrvatskom tradicijom, u nekim dijelovima zemlje vrlo su eksplicitnog sadržaja poput “Guraj, vadi, ne daj da se hladi”, zato izložba i nosi oznaku +15. Ne kao zabranu, već kao preporuku – kaže Gordana Viljetić. Pa i naslov izložbe jedna je od mrsnih pjesama u kojoj je svima jasno što kokoš i pijetao sugeriraju. One se u Makedoniji tradicionalno izvode i danas, a nekoć su imale i edukativnu funkciju jer su mlađe generacije uvodile u svijet seksualnosti.

Zagreb: Otvorenje izložbe iz privatne kolekcije dr. Asima Kurjaka Umjetnicki paviljon Otvorena izložba iz privatne kolekcije dr. Asima Kurjaka

Izložba se bavi i kultnim mjestima u Makedoniji na koja se po tradiciji idu tražiti plodnost i zdravlje. Jedno od njih je čuveni Govedar kamen na Ovčjem polju. Tamo se i danas okupljaju i kršćani i muslimani, ljudi svih vjeroispovijesti i nacionalnosti. Obilaze kamen tri puta tražeći uspješno začeće, pale svijeće, a ponekad se na njemu prinosi i krvna žrtva. Mjesto sa sličnom svrhom je i manastir sv. Nauma na Ohridu.

>>Izložba "2068. - Pogled u budućnost"

[video: 29178 / ]
Hrana
Mood food
Hrana za dobro raspoloženje: Doznajte što bi trebalo jesti da se osjećate sretnije

A1 izdvaja za Vas

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.