Dok je cijeli svijet poludio od oduševljenja na vijest da su se braća Liam i Noel Gallagher pomirila te da će napuniti nekoliko Wembleya i drugih velikih stadiona, u mikrokozmosu omeđenom našim govornim područjem kuhao se prikaz susreta koji je možda i neočekivaniji i više zadivljujuć od tog oasiskog. Nakon četiri desetljeća, naime, ponovno su u svoju glazbenu stvaraonicu zajedno sjeli Darko Rundek i Srđan Sacher, dva velika umjetnika koja su zajedno stvorila – kako stoji na početku ovog uratka – jedan od najvažnijih albuma ex-YU rocka po kojem je ovaj dokumentarac i dobio ime. I ne, možda dvojac Rundek-Sacher neće puniti Wembleye ni Hipodrome, pa čak ni Močvare, ali će, zahvaljujući Arsenu Oremoviću, napuniti – i to bez ikakve patetike – duše svim haustorovcima.
Film je svoju premijeru imao na Sarajevo film festivalu, što je bez sumnje sjajan početak turneje na kojoj ga zasad gledatelji objeručke i s oduševljenjem dočekuju. Toliko da je na posljednjem festivalu na kojem se prikazivao, onom vukovarskom, dobio nagradu publike. No neće "Treći svijet" živjeti samo po festivalima jer kinodistribucija počinje početkom listopada. Na početku filma jasno stoji kako ovo nije priča o albumu, ni biografija, a nije ni priča o okupljanju benda nakon četrdeset godina. Pa o čemu je onda? O svemu tome pomalo. Međutim, svi ti neraskidivi dijelovi Haustora – Zagreb, novi val, život unutar benda, kreativni procesi – tek su elementi koji tvore puno veću, ako ne i uzvišeniju ideju. Namjera autora bila je da, upravo koristeći sve te elemente, otvori svojevrstan portal kroz koji ćemo poviriti u taj treći svijet koji može biti stvoren jedino s pomoću dva antipoda – Rundeka i Sachera.
No realizacija te ideje pomalo je – kao i sam album koji je okosnica filma – eterična. Film ima dva dijela, prvi dio pun je cirkusantske razigranosti kroz koju se ulazi u samu srž Haustora, barem onog iz Rundekovih očiju. Upoznajemo se s kvartovima, ali i nanolokalitetima unutar njih po kojima je harao crni žbir, saznajemo gdje je rođen Šejn i kako su to sejmeni došli. Taj dio filma obojen je notom tople nostalgije i da je cijeli uradak ostao u toj atmosferi i narativu, bio bi to vrlo lijep spomen na jedan grad i jedno vrijeme unutar njega, a u kojem su dečki okupljeni oko Haustora utemeljili svoje stvaralačko maštalište iz kojeg do danas dopiru zvuci. Drugi dio filma manje je lelujav i lepršav, a posvećen je isključivo procesu stvaranja u kojem napokon imamo priliku vidjeti kako Darko-Jin i Srđan-Jang izgledaju u studiju. Da, razbila se prvotna lakoća i poetika filma, ali se ulaskom u studio ušlo u precizne i jasne procese koji su također na svoj način zadivljujući, posebice jer su susretom dvojice velikana dovela do velikog praska – ovog filmskog "Trećeg svijeta".
Romansa, SAD, 116 min.
Režija: Celine Song
Glumci: Dakota Johnson, Chris Evans
Nakon savršenog prvijenca "Prošli životi", Celine Song u "Spoju iz snova" nastavlja istraživati partnerske i sudbinske odnose. Ovoga puta radnju nosi trojac koji samom pojavom obećava gledanost: Dakota Johnson, Pedro Pascal i Chris Evans. Johnson utjelovljuje Lucy, zaposlenicu agencije za spajanje parova koja na vjenčanju klijenata susreće bivšeg dečka Johna (Evans), konobara i glumca u usponu. Ujedno upoznaje i šarmantnog, bogatog Harryja (Pascal), oličenje "sigurnog izbora". Je li ljubav zaista stvar odluke? Je li brak ugovor koji se treba birati glavom, a ne srcem? Lucy, uz svu svoju simpatičnu šlampavost, duhovito i zbunjeno daje nagovještaj tih odgovora. Song, kako se i očekivalo od nje, izbjegava patetiku i šećerastu romantiku, pa se priča doima stvarno i poprilično poistovjetljivo. Točnije, ne dolazi do pojeftinjenja uslijed postojanja previše sentimenta. Iako ne doseže emocionalnu snagu "Prošlih života" (a čini se ponajviše zbog manjka kemije u ovom trokutu), "Spoj iz snova" ostaje istodobno i romantičan i ozbiljan film. Zapravo, ovo je točno onakva ljubavna priča kakvih nedostaje, a Song i sa "Spojem iz snova" potvrđuje da je upravo u ovakvom smjeru i u ovom žanru najuvjerljivija.
Otvori KEKS Pay
Haustor počiva na liku i djelu gromade hrvatskog rocka Srđana Samuela Žlebačića Sachera.