Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 136
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Knjige za zimske dane

Četvero naših pisaca preporučuje što čitati na minusima

Knjige za zimske dane
Foto: Dino Stanin/Pixsell
1/16
06.02.2024.
u 12:48

Nakon šušura blagdana i prazničnog raspoloženja, siječanjska depresija svake godine nam se polako, ali sigurno prikrade i nema nam druge nego da se šćućurimo i zakopamo nos u dobru knjigu dok se ne vrati proljeće. A koga drugoga pitati za književnu preporuku nego neke od naših najboljih književnika i književnica.

Nazvali smo stoga najprije Želimira Periša, čiji bi se posljednji roman “Mladenka kostonoga”, bar što se nas tiče, morao naći na svakom popisu knjiga koje treba pročitati, baš kao i prva knjiga po njegovu izboru, sjajna “ja se zovem lidija deduš”. Njezina autorica, “druga” Lidija Deduš, smatra da je najbolji bijeg od kratkih dana i zimske turobnosti Karl Ove Knasugård i njegova “Jutarnja zvijezda”. Magdalena Blažević, našim čitateljima poznata i kao dvostruka dobitnica Večernjakova natječaja za kratku priču, preporučila nam je pak lirsku prozu Itala Calvina i Senke Marić, dok nam s druge strane književnog spektra pisac i dramaturg Dino Pešut predlaže da ove zime pročitamo i jednu dramu – kultne “Anđele u Americi” Tonyja Kushnera.

Želimir Periš

ja se zovem lidija deduš
Lidija Deduš
Fraktura

Ne volim preporučivati knjige, to je uvijek garancija za probleme. Što se meni sviđa, ne mora biti univerzalno voljeno, ljudi su različiti, svatko ima pravo na svoje ljubavi. A ipak, postoje knjige koje preporučujem bez ikakve zadrške i na slijepo. "lidija deduš" takva je knjiga. Preporučujem svima koji su spremni ući u tuđu kožu pa se tamo pronaći i pritom se jako zabaviti, nasmijati, iznenaditi i još malo smijati pa se ganutljivo zagrliti i postati bolji čovjek.

Lovci sakupljači
Davor Rostuhar
KEK

Mnoge knjige volimo jer se u njima pronađemo. Čitamo da bismo se prepoznali u tuđim iskustvima. Ali može i drukčije. Knjiga nas može odvesti na mjesta onkraj našeg znanja. Takvi su "Lovci sakupljači" s kojima idemo među Hadzabe čiji se stil života malo razlikuje od načina kako su ljudi živjeli prije 100.000 godina. To je poput puta kroz vrijeme u nepoznato i različito i onda, kad se tamo prepoznamo, slijedi ganuće. Preporučujem svima jer slavljenjem različitosti prepoznajemo istost.

Lincoln u bardu
George Saunders
Vuković&Runjić

Začudna i totalno uvrnuta knjiga, ali, pa dajte, nisu li i vama već pomalo dosadile obične knjige? Nova je godina, vrijeme je za nova iskustva, nove načine razotkrivanja svijeta. Ako itko, književnost to može. Evo i dokaza: Lincoln u bardu travestija je forme romana u kojoj su likovi mrtvi, a čitav tekst knjige tek zbirka citata. Čitanje ove knjige posebno je iskustvo, i duhovito i dirljivo, ali nimalo uobičajeno i nikad dosadno. Preporučujem svima kojima je dosadilo jedno te isto.

Lidija Deduš

Foto: Sandra Šimunović/Pixsell

Jutarnja zvijezda
Karl Ove Knausgård
Ocean More

Knausgårda sam upoznala kroz heksalog “Moja borba” koji me prikucao za svaku pojedinačnu knjigu, a “Jutarnja zvijezda”, pokazalo se, ni stilom ni zanimljivošću, a ovaj put ni napetošću ne zaostaje. Knausgård je, za mene, jedan od najboljih pripovjedača s kojima sam se kroz književnost upoznala, s veličanstvenom sposobnošću uvlačenja čitatelja u kožu protagonista i proživljavanja tuđeg života kao vlastitog. Iako odiše mračnom atmosferom, ova je knjiga po meni najbolji bijeg od kratkih dana i zimske turobnosti i najbolji prijatelj u krevetu.

Ljubavnice
Elfriede Jelinek

Nobelovka Elfriede Jelinek, porijeklom Austrijanka, zanimanjem književnica i umjetnica bit će draga svima onima koji umiju proniknuti ispod površine lijepog i tamo naći nelagodu, ružnoću i nekorektnost. Teško da mogu odabrati ijedan autoričin roman posebno pa preporučujem sve što je kod nas prevedeno, ali možda su me "Ljubavnice" najviše dotakle zbog suosjećanja sa ženskom pričom, zbog mjesta radnje koje po veličini i mentalitetu ne odudara puno od mjesta u kojima sam i sama živjela i zbog snage kojom odiše pismo ove, za mene, književne boginje čiji je životopis previše slikovit da bi stao u par rečenica. Čitajte Elfriede koju je Austrija odbacila zbog iskrenosti. Njezina riječ je toljaga kojoj ni nepravda, ni malograđanština, ni precizna dijagnoza pokvarenog društva ne mogu i neće pobjeći.

Černobilska molitva
Svetlana Aleksijevič
Edicije Božičević

Još jedna nobelovka, bjeloruska novinarka Svetlana Aleksijevič, svojedobno je bila prozivana zbog dobivanja Nobelove nagrade u kategoriji književnosti te joj se osporavao književni angažman jer su knjige koje je objavila mahom dokumenti vremena koje je čovječanstvu donijelo velike promjene. Izdvajam “Černobilsku molitvu” kao preporuku iako su mi i preostale dvije kod nas prevedene knjige jednako potresne i dobre i nose jednako snažnu poruku koju bi svi, naročito u ovim nestabilnim vremenima, trebali pročitati.

Serija “Černobil” snimljena je po književnom predlošku “Černobilske molitve”, a knjiga “Rat nema žensko lice” poslužila je kao predložak za film “Beanpole” (“Dylda”) redatelju Kantemiru Balagovu.

Magdalena Blažević

Foto: Goran Stanzl/Pixsell

Nevidljivi gradovi
Italo Calvino
Ceres

“Nevidljivi gradovi” Itala Calvina knjiga je za kojom često posežem jer mi pomaže kad sam u čitateljskoj krizi, istinsko je vrelo ideja te odgovara na sva moja pitanja. Dok u razgovorima između Marca Pola i Kublaj-kana opisuje (ne)stvarne gradove, Calvino govori o moći, vlasti, sreći, ljubavi, sitnim radostima, tugama, svjetskom poretku, ratovima koristeći najljepši lirski jezik koji možete naći u svjetskoj književnosti.

Životinja srca
Herta Müller

Herta Müller jedna je od najizazovnijih i najboljih suvremenih autorica čija je proza na prvu teško prohodna i čini vam se da ste izgubljeni u metaforama, međutim, jednom kad prodrete u njezin mračni svijet Rumunjske pod vlašću Ceausescua, otuda ne želite izaći. “Životinja srca” njezin je drugi roman koji prati studenticu Lolu koja iz sela odlazi na studij u veliki grad te kroz njezinu smrt pripovijeda o strahu i diktaturi.

Gravitacije
Senka Marić
V.B.Z.

“Gravitacije” autorice Senke Marić izašao je nakon nagrađenog romana “Kintsugi tijela” i ispripovijedan je iz dva glasa – Mikina, mlade razvedene žene koja je odrastala i koja je postavljena između dvije različite žene, bake/nene pod čijim je snažnim utjecajem, te Đulsina, jedne od baka s nevjerojatnom, tragičnom ljubavnom pričom. Marić piše lirskim jezikom koji jako volim i kojim se izdvaja od većine naših suvremenih autora i autorica.

Dino Pešut

Foto: Marko Lukunić/Pixsell

Anđeli u Americi
Tony Kushner

Dramu “Anđeli u Americi” Tonyja Kushnera svakako treba čitati jer je književno iskustvo, remek-djelo i kanon kasnog dvadesetog stoljeća. Na otprilike 400 stranica, u dva dijela i nekih osam činova naguranih u jednu zimu 85./86., Kushner bilježi zaista jedinstven trenutak svijeta koji se raspada, epidemiju AIDS-a koja kreće u punom jeku, suvremenu apokalipsu. Bilješka je to o okrutnom svijetu u kojem se politička sila igra s ljudskim pravom na život u želji da jedna određena manjina što tiše umre. Jedan muškarac, iako na samrti, iako ostavljen (od ljubavnika i društva), još uvijek pronalazi snage za osobni prkos, malu intimnu revoluciju. "Anđeli u Americi" pričaju o ljudima koji se zateknu na ruševinama jednog raja i koji usprkos svakoj smrti traže još života.

Nitko ne govori o tome
Patricia Lockwood
Ljevak

Patricia Lockwood vjerojatno je jedna od najzanimljivijih suvremenih autorica. Nakon autobiografskog romana “Priestdaddy” objavljuje ovaj kratki roman koji govori o beskonačnom scrollu i našim opsesivnim mislima u permanentnom, nerijetko okrutnom dijalogu s internetom. Gusto ispisan, roman predstavlja suvremeni odgovor na roman struje svijesti iako je ta svijest kontinuirano oblikovana, usmjerena crnom kutijom koja upravlja našim žudnjama, našim tajnama i svakom našom sjenom. Čitanje romana je neobično iskustvo voajerskog prepoznavanja, a Patricia Lockwood piše beskompromisno iskreno, baš kao i sva, barem moja, Google pretraživanja u sitnim noćnim satima.

The Most of Nora Ephron
Nora Ephron

Nora Ephron duhovita je i pronicljiva scenaristica, redateljica, kolumnistica, novinarka i kuharica, ukratko genijalka. Ususret najdepresivnijem tjednu držim pored kreveta ovu knjigu njezinih sabranih djela da me podsjeti što je u životu važno: ljubav, humor, prijateljstvo, pokoje slomljeno srce i iznimno dobar objed. Njezine su zbirke prevedene na hrvatski, film "Julie i Julia" može se naći na Netflixu, a dokumentarac o njoj, “Everything is a Copy”, dostupan je na HBO-u.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije