Roditelje su mu ubili još dok je bio dijete, pred njegovim očima. To je odredilo njegov budući život. Danju je Bruce Wayne opušteni playboy, poslovni čovjek i filantrop, no kad padne mrak postaje – Batman!
Obično je na početku epizoda stripa o Batmanu stajalo i ovo objašnjenje zašto je junak posvećen borbi protiv kriminala i zla, no ono ima više ritualni karakter – svaki sljedbenik tamnog viteza vrlo dobro zna njegovu biografiju, odnosno dvostruki životopis svog idola.
Batman se pojavio u ožujku 1939. godine, u najtjeskobnijem vremenu uoči Drugog svjetskog rata, kad je publika bila vrlo osjetljiva na manifestacije svjetskog Zla. U 27. broju "Action Comicsa" izdavača "Detective Comicsa" (DC) čitateljima je bio predstavljen dvostruki život Brucea Waynea koji u početku nije bio dorečen na današnji način. Njegov noćni lik u prvim se epizodama zvao Leteća lisica i njegovo dorađivanje traje sve do danas. Tvorac (ideator) i prvi autor bio je Bob Kane uz pomoć spisatelja Billa Fingera. No kako su uskoro uslijedile vrlo prijemčive reakcije tržišta, brojni crtači i tekstopisci producirali su stripove o Batmanu, ali do današnjeg dana u zaglavlju se pojavljuje ime Boba Kanea. Već 1940. Batman je počeo izlaziti u zasebnim svescima. Kane i Finger osmislili su Batmana kao nemilosrdnog osvetnika koji je ubijao ili ozljeđivao svoje zle neprijatelje, ali se već tijekom četrdesetih profilirao u etički korektnog osvetnika visokih moralnih stavova te se okanio brutalnih umorstava.
Ulice Gotham Cityja opasna su džungla, sa zlikovcima iza svakog ugla. Sljedećih desetak godina Batman se sukobljava s nizom legendarnih protivnika kao što su Joker, Catwoman, Pingvin, Ra's al Ghul, Dvostruko lice (Harvey Dent), Riddler, Scarecrow, Mr. Freeze, Poison Ivy, Harley Quinn, Bane, Clayface i još poneki.
U pedesetima su Batmanove pustolovine lagano štivo prožeto znanstvenom fantastikom. To će se promijeniti u šezdesetima, kad uredništvo u DC-u preuzima Julius Schwartz koji će Batmana vratiti na izvorne postavke, detektivskog stila. U sedamdesetima polako kreću promjene (Dennis O'Neil i Neal Adams) koje će kulminirati u sljedećim dekadama.
No, Batmanov život neobična je pojava koju ne određuje samo autor. Sve važne trenutke Batmanova života pomno je pratila publika i ponekad burno reagirala. Posebno je bila osjetljiva na to s kim se Batman druži. U drugoj godini svoga postojanja Batman se zbližio s Robinom, likom koji je također doživio nasilnu smrt svojih roditelja. Bliskost je bila toliko velika da se s vremenom počelo raspravljati je li normalno da su dvojica muškaraca toliko čvrsto povezani. Ukratko, iste godine kada je ubijen predsjednik Kennedy poginuo je i Robin. Veza između ova dva događaja nije sasvim slučajna. Istom je predsjedniku jednom prilikom Batman povjerio tajnu svog dvostrukog identiteta. Iako je to učinio pritisnut velikim opasnostima koje su se nadvile na Ameriku, čitateljima se nije svidjela Batmanova indiskrecija, željeli su da samo oni i Bruce Wayne znaju pravu istinu o novovjekom spasitelju. Čini se da je upravo usamljeništvo osvetnika pružalo iznimne mogućnosti za čitateljsku identifikaciju. Batman je ostao otporan čak i na zavodljivost ljepšeg spola. Pokazalo se da i zanosna Selina Kyle, koja se pojavljivala uvijek poluskrivena iza tamnog vela udovice, bila glasovita zločinka Catwoman s kojom se Batman morao boriti na život i smrt.
Batman je složena pojava, amalgam junaka i situacija koji su u kulturnoj povijesti dokazali svoju upečatljivost. Dobro pogođena mješavina počinje već izgledom. Mišići u uskom trikou imaju izvorište u godinu dana starijem uspjehu Supermana, iako su dobiveni tjelovježbom, a ne svemirskim podrijetlom. Tajnovita maska posuđena je od Zorroa osvetnika ili Falkova Phantoma. Batmanov plašt zbog pravilne krivulje na kraju koja slijedi nabore čini ga šišmišolikim, što mu je i donijelo definitivno ime – Čovjek šišmiš.
A ono što je iznutra u Batmanovu je slučaju čak intrigantnije od površinskog. Njegova dvostruka pojava došla je u vrijeme kad je temeljito uzdrmana predodžba o ljudskoj psihi, kad se ističe njezina višeslojnost, od kojih se pojedini slojevi često suprotstavljaju jedan drugom. Površni dojam da je Batman jednostavan kao i većina trivijalnih likova, pogrešan je. Cilju borbe protiv zla Bruce Wayne ipak nije sve žrtvovao, dapače, njegov građanski integritet i identitet ostao je nedirnut. Batman nalazi svoje odmorište, predah u svakodnevici Brucea Waynea (koja ipak nije šeprtljava poput Supermanove). Prije Batmana stvoren je uzorak; s jedne strane šeprtljavi novinar Clark Kent, s druge strane jarko kostimirani svemogući borac protiv zla – Superman. Zamisao Boba Kanea je drugačija. Vizualizacija lika upućuje na sile mraka, a priča govori sasvim suprotno. Batman je uistinu njihov zakleti neprijatelj. Batman, za razliku od Supermana nema na raspolaganju supermoći i neograničenu energiju. Od snaga mraka uzeo je svoju pojavu, ali bori se protiv njih. Tu eleganciju mraka dovest će do savršenstva suvremeni crtači poput Franka Millera. Frank Miller je krajem 1980-ih oživio lik Batmana kad je ovaj počeo posustajati zarobljen u naslijeđenoj višegodišnjoj rutini. Brojni Millerovi nasljednici nastavili su taj trend.
Batman je danas legendarna figura u popularnoj kulturi, vrlo slično Supermanu. Preplavljenost memorabilijama posvećenih Batmanu je upečatljiva, čak i za američke standarde. Možemo govoriti o jednom od komercijalno najuspješnijih likova u povijesti stripa, 460 milijuna prodanih strip-svezaka u svijetu, njegov je lik na mnogim odjevnim proizvodima i predmetima, pojavljuje se u raznim medijima; tu su uključene linije igrački kao Lego Batman, videoigre poput Batman: Arkham series. Batman je adaptiran u više igranih i animiranih televizijskih serija i filmova u kojima su nastupali brojni slavni glumci: Michael Keaton, Val Kilmer, George Clooney, Christian Bale, Ben Affleck i Robert Pattinson. U rujnu 2024. Batman je dobio zvijezdu na Hollywood Walk of Fame kao prvi superjunak koji je dobio takvu počast. Epicentar sve te svjetske propagandne buke i reklame je "DC Comics", koji plovi medijskim i marketinškim vodama bolje no ikad i donosi veliki profit.
U listopadu 1943. Batman (Batman and Robin) objavljuje se kao novinski strip u dnevnim pasicama, a nakon dva tjedna u studenome 1943. pojavljuje se i nedjeljna stranica s posebnom pričom. Scenarije je pisao Bill Finger, a crteži su bili oni Boba Kanea i Charlesa Parisa. Zbog slabe prodaje u odnosu na sveske, samo 33 novine objavljivale su strip, novinska distribucija prestala je 1946., ali je 1966. i ova inačica stripa obnovljena i potrajala je do 1973. godine. Iako je i ovdje kao autor naveden Bob Kane, cijeli serijal radili su drugi autori: Selly Moldoff, Joe Giela, Al Plastino i Nick Cardy. Scenaristica je bila Whitney Ellsworth. Treći put serijal je obnovljen 1989. pod nazivom Batman i potrajao je do 1991. Po pričama Max Allena Collinsa crtali je Marshall Rogers, Carmine Infantino i John Nyberg.
Batman pravu popularnost postiže tek posredovanjem filma, a onda su došla i brojna strip-izdanja popularna i čitana diljem svijeta.
Kao ni Superman, ni Batman nije bio objavljivan sve do sedamdesetih. U Jugoslaviji su ga objavili ČIK (dnevne pasice), EKS almanah, Politikin zabavnik, Stripoteka, Strip zabavnik Almanah, Vjesnikova VPA (dva sveska) i još poneki listovi. Danas su i kod nas Batmanove pustolovine dostupne u brojnim luksuznim izdanjima nekolicine izdavača.
Otvori KEKS Pay
