Novi tjedan rezerviran je za 8. Arteriu - tjedan filma o umjetnosti s presjekom aktualnih i nagrađivanih dokumentaraca o umjetničkom stvaralaštvu u organizaciji Kulturno informativnog centra (KIC).
Trajat će od 17. do 21. veljače, a između ostalog donosi posvetu armenskom filmskom magu Sergeju Paradžanovu, beskompromisnoj američko-francuskoj umjetnici Louise Bourgeois, urgentan arhivski dokumentarac o Orwellu, jednoj od najvažnijih heroina nadrealističke proze – Bretonovoj Nadji, najpoznatijem švicarskom kiparu Albertu Giacomettiju, te 50. obljetnicu kvir mjuzikla Rocky Horror Picture Show...
Ovogodišnju selekciju dokumentaraca potpisuje kustosica Dina Pokrajac. Program u KIC-u počinje u utorak 17. veljače u 19 sati uz polemičan i košmaran dokumentarni film Orwell 2+2=5 nagrađivanog haićanskog redatelja Raoula Pecka koji kroz arhivske snimke i refleksivnu naraciju povezuje Orwellovu biografiju s današnjim mehanizmima moći i dezinformacije. Nakon projekcije održat će se razgovor u kojem sudjeluju novinar Jerko Bakotin, kritičarka i spisateljica Nataša Govedić te književna teoretičarka i kritičarka Marija Ott Franolić.
U srijedu 18. veljače od 19 sati gledamo Obitelj Giacometti – propitujući dokumentarac o sprezi kreativnosti i odgoja virtuoznog kipara Alberta Giacomettija koji je transformirao svijet umjetnosti svojim skulpturama „tankih ljudi“ inspiriranim Sarterovom egzistencijalističkom filozofijom i borbom za goli život. Nakon projekcije održat će se razgovor u kojem sudjeluju akademski umjetnik Željko Beljan i kustosica Leila Topić.
U četvrtak 19. veljače u 19 sati na programu je lutkarski dokumentarac Sentimentalno putovanje na planet Paradžanov o armenskom filmskom magu Sergeju Paradžanovu. Melankolična filmska posveta snimljena povodom 100. obljetnice rođenja autora remek-djela kao što su Sjenke zaboravljenih predaka i Sajat-Nova, nudi osobnu vizuru na njegov osebujni umjetnički svijet i opresivni sovjetski progon zbog kojeg je proveo pet godina u zatvoru. Nakon projekcije održat će se razgovor u kojem sudjeluju filmolozi Tomislav Brlek i Višnja Pentić.
U petak 20. veljače u 19 sati na rasporedu je film Louise Bourgeois: Skulptura i bijes. Kronika sedam dekada u životu i djelu francusko-američke umjetnice Louise Bourgeois ispričana je kroz dnevničke zapise, refleksije o umjetnosti i psihoanalizi. U istom bloku prikazuje se Sjećanje na Nadju u režiji renomiranog francuskog eksperimentatora Alaina Flesichera. Crno-bijeli spomenar istoimenoj nadrealističnoj junakinji koja utjelovljuje neukrotivo slobodni duh snimljen je povodom 100. obljetnice Bretonova Manifesta nadrealizma. Nakon projekcije održat će se razgovor u kojem sudjeluju kritičarka i esejistica Ana Fazekaš, kiparica i multimedijalna umjetnica Ana Mušćet te likovna i filmska kritičarka Jelena Pašić.
Program 8. Arterije u subotu 21. veljače u 19 sati zaključit će jubilejni dokumentarac Neobično putovanje: Priča o Rockyju Horroru koji kroz intervjue s izvornim glumcima i slavnim fanovima daje odgovore zašto je kultni mjuzikl Rocky Horror Picture Show već pola stoljeća jedan od najvećih popkulturnih fenomena koji uz participaciju publike slavi kvir estetiku i drag kulturu. Nakon projekcije održat će se razgovor u kojem sudjeluju filmski i glazbeni kritičar Željko Luketić te Sofia Ambicia i Potpuna Prisutnost, članice drag kolektiva House of Ambicía. Ulaz na sve projekcije je besplatan.
Inače, glazbena komedija s elementima horora i znanstvene fantastike, 'The Rocky Horror Picture Show', na premijeri 1975. godine doživjela je potpuni fijasko. Danas drži rekord kao film s najdužim neprekidnim prikazivanjem u povijesti, a njegova poruka slobode odjekuje snažnije no ikad.
Kada se film prvi put pojavio u kinima, dočekali su ga porazni kritičari i prazne dvorane, a činilo se da je osuđen na zaborav. Malo tko je mogao zamisliti da će upravo taj komercijalni promašaj postati sigurna luka za generacije autsajdera i jedan od najvažnijih filmova za LGBTQ+ zajednicu.
Sve je počelo iz očaja i kreativnosti. Početkom sedamdesetih, mladi britanski glumac Richard O'Brien ostao je bez posla i, kako bi se zabavio, počeo je pisati mjuzikl koji bi i sam volio gledati. U njemu je spojio sve svoje ljubavi: glam rock Davida Bowieja, jeftine znanstveno-fantastične i horor filmove B-produkcije te camp estetiku. Rezultat je bio "The Rocky Horror Show", priča o tek zaručenom, konzervativnom paru Bradu i Janet, koji zbog kvara na automobilu utočište potraže u dvorcu ekscentričnog, transvestitskog znanstvenika dr. Frank-N-Furtera. Kazališna predstava, premijerno izvedena u Londonu 1973., postala je neočekivani hit, privlačeći publiku svojom drskošću i zaraznim rock'n'roll pjesmama.
Uspjeh na daskama brzo je doveo do filmske adaptacije, za koju je studio 20th Century Fox angažirao američke glumce Susan Sarandon i Barryja Bostwicka za uloge Brada i Janet kako bi privukli tamošnju publiku. Tim Curry reprizirao je svoju sada već legendarnu ulogu dr. Frank-N-Furtera, no ni njegova magnetska energija nije mogla spasiti film od propasti. Nakon premijere u rujnu 1975., film je povučen iz kina za samo nekoliko tjedana. Sudbina mu se preokrenula na Prvi april 1976., kada je jedan marketinški direktor došao na ideju da ga prikaže kao ponoćni film u kinu Waverly u New Yorku. Tamo je "Rocky Horror" napokon pronašao svoju publiku, grupu entuzijasta koji su se vraćali iz tjedna u tjedan, pretvarajući pasivno gledanje filma u interaktivni spektakl.
Ono što "Rocky Horror" čini posebnim nije samo film, već zajednica koju je stvorio. Publika je s vremenom razvila čitav niz rituala, od dovikivanja duhovitih odgovora na filmske dijaloge do korištenja rekvizita u ključnim trenucima. Ta participacija srušila je "četvrti zid" i omogućila gledateljima da postanu dio predstave. Za mnoge mlade ljude, pogotovo one iz manjih i konzervativnijih sredina, odlazak na ponoćnu projekciju postao je čin pobune i oslobođenja. Bila je to prilika da se kostimiraju, eksperimentiraju s vlastitim identitetom i pronađu pripadnost u okruženju bez osude i srama, gdje se različitost ne samo tolerira, nego i slavi.
U srcu fenomena leži njegova subverzivna poruka o slobodi. U vremenu kada su rodna i seksualna fluidnost bile tabu teme, "Rocky Horror" ih je slavio s neskrivenim veseljem. Lik dr. Frank-N-Furtera, koji s ponosom pjeva "I'm just a sweet transvestite, from Transsexual, Transylvania", postao je ikona za sve one koji se nisu uklapali u stroge društvene norme. Središnja krilatica filma, "Don't dream it, be it" ("Ne sanjaj to, budi to"), postala je himna samoprihvaćanja i ohrabrenje da se živi autentično. Film je ponudio prostor gdje se fantazija mogla živjeti, a autsajderi su mogli postati heroji vlastite priče, makar samo na jednu noć.
Danas, pedeset godina kasnije, "Rocky Horror" i dalje je relevantan. Njegov utjecaj vidljiv je u modi, gdje su poderane mrežaste čarape i korzeti koje je dizajnirala Sue Blane utjecali na punk pokret, ali i u kulturi općenito. Uvršten je u američki Nacionalni filmski registar kao djelo od kulturnog značaja, a povodom velike obljetnice film je restauriran u 4K rezoluciji te se organiziraju svjetske turneje s originalnim članovima glumačke postave.
Otvori KEKS Pay
