Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 8
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Nova havarija broda-muzeja

Sijao je smrt minama, tri godine bio na dnu mora, a Tito je bio prvi komunistički vođa koji je na njemu uplovio u London

Foto: Arhiva VL
1/4
14.02.2026.
u 10:35

Nakon što su u njegovu obnovu uloženi milijuni eura ne bi li krajem 2026. bio otvoren kao muzej, legendarni brod Galeb, usidren na riječkom Molo longu, oštećen je jučer u bizarnoj nesreći. Povod je to da se prisjetimo njegove burne povijesti, od prijevoza banana i polaganja mina do ugošćavanja svjetskih vođa i holivudskih zvijezda

Sudbina je htjela da brod koji je preživio torpediranje, savezničko bombardiranje i godine propadanja, strada u miru, na vezu u luci koja ga je prigrlila kao svoj simbol.

Prema prvim informacijama, turski teretni brod Deniz Akay je 13. veljače 2026. prilikom isplovljavanja iz riječke luke udario u brod Galeb, netom obnovljeni ponos grada koji bi krajem 2026. trebao biti otvoren kao brod-muzej, prouzročivšimu štetu na trupu i pramcu.

Incident baca sjenu na projekt koji je Titov Galeb trebao pretvoriti u prvoklasnu kulturnu i turističku atrakciju, a u nadi da će se to ipak dogoditi odlučili smo se prisjetiti njegove bogate plovne povijesti.

Naime, priča o ovom brodu priča je o dvadesetom stoljeću, o ratu, miru, diplomaciji i propasti, a počela je davne 1938. godine u talijanskoj Genovi. U brodogradilištu Ansaldo izgrađen je kao supermoderni teretni brod za prijevoz banana iz talijanskih kolonija u Africi, nazvan RAMB III. S rashladnim sustavima i snažnim Fiatovim motorima, bio je čudo tehnologije svoga doba.

Idilu prijevoza tropskog voća prekinuo je Drugi svjetski rat. Talijanska ratna mornarica prenamijenila ga je u pomoćnu krstaricu koja je prevozila zalihe za vojsku u Libiji. Njegova ratna odiseja doživjela je dramatičan preokret 1941. kada ga je u luci Bengazi torpedirala britanska podmornica HMS Triumph. Iako mu je pramac bio raznesen, posada je izvela nevjerojatan pothvat, ploveći krmom naprijed više od 900 nautičkih milja do Sicilije, odakle je otegljen na popravak u Trst. Nakon kapitulacije Italije 1943., brod preuzimaju Nijemci, daju mu novo ime, Kiebitz, i pretvaraju ga u minopolagač. U toj je ulozi u Kvarneru i sjevernom Jadranu položio više od pet tisuća mina, sijući smrt sve dok i sam nije postao žrtva rata. Saveznički bombarderi potopili su ga 5. studenog 1944. u riječkoj luci, gdje je na dubini od dvadeset metara proveo iduće tri godine.

Iz morskih dubina izvučen je 1948. u složenoj operaciji tvrtke "Brodospas", koja je koristila pionirsku tehnologiju zračnih cilindara. Odvučen je u pulski Uljanik, gdje je doživio potpunu transformaciju i rođen je Galeb, školski brod Jugoslavenske ratne mornarice, koji će uskoro postati i ploveća rezidencija maršala Josipa Broza Tita. Svjetsku slavu stekao je u ožujku 1953., kada je Tito njime uplovio u London na povijesni susret s Winstonom Churchillom, što je bio prvi posjet jednog komunističkog vođe Velikoj Britaniji. Tim je putovanjem Galeb postao "Brod mira" i ključni instrument jugoslavenske vanjske politike i Pokreta nesvrstanih. Na njegovim palubama ugošćeno je više od stotinu svjetskih državnika, od Nehrua i Nasera do Hruščova i Gadafija, ali i filmske zvijezde poput Sophije Loren, Elizabeth Taylor i Richarda Burtona.

Nakon Titove smrti i raspada Jugoslavije, Galeb je odvučen u Boku kotorsku, gdje je polako propadao. Krajem devedesetih prodan je grčkom brodovlasniku koji ga je planirao preurediti u luksuznu jahtu, no zbog bankrota vlasnika, brod je napušten i ostavljen trunuti u riječkom brodogradilištu Viktor Lenac. Hrvatsko Ministarstvo kulture proglasilo ga je kulturnim dobrom 2006. godine, a Grad Rijeka ga je 2009. kupio na javnoj dražbi spasivši ga od rezališta. Uslijedila je dugotrajna i skupa saga obnove, financirana i sredstvima Europske unije, u sklopu projekta Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture. Otvorenje broda-muzeja s hostelom i restoranom, planirano do kraja 2026., sada je, nakon ove nesreće, ponovno postalo neizvjesno. Tako se Galeb, simbol uspona, moći i pada, još jednom našao na vjetrometini povijesti, čekajući da se vidi hoće li njegova posljednja plovidba biti u mirnu muzejsku luku ili u novo razdoblje neizvjesnosti.

Ključne riječi

Komentara 5

Avatar FACA00
FACA00
12:30 14.02.2026.

mislim da za milion eura se da to pokrpati.Imam frenda limara/ lakirera riješimo to za mjesec/dva.neka se javi netko nadležan iz Sdp-a ovo je prijateljska cijena

MI
miliša
11:50 14.02.2026.

Srezati u staro željezo i s njim kao i sa zločincem titooom u ropotarnicu povijesti.

ST
starivol
11:36 14.02.2026.

Shrvan sam.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

Kupnja

Pretplata