Hrvatska ima veliki potencijal u prehrambenoj industriji i proizvodnji hrane: tržište joj je teško 12 mlrd. eura i malo je u odnosu na austrijsko od 56 milijardi, no obje zemlje imaju isti postotak potrošnje na namirnice – 42% – istaknula je Oona Schreiner, bankarica Europske banke za obnovu i razvoj na drugom od ukupno četiri poslovna doručka u organizaciji EBRD-a i Infoarene, na kojima analiziraju tržišne potencijale robe široke potrošnje i poljoprivrednih proizvoda.
Konkurentnost ključna
I na ovom se okupljanju konkurentnost detektirala kao glavni problem i upravo je za njezino poboljšanje restrukturiranjem malih i srednjih poduzeća EBRD namijenila buduće plasmane. Dosad su u 22 projekta u Hrvatskoj uložili oko 530 mil. eura.
– Od 2500 proizvoda izvan regije možemo plasirati samo 30-ak visokovrijednih koji mogu izdržati konkurenciju EU. Držim da je naš smoki najbolji na svijetu, ali u masovnoj proizvodnji flipsa morali bismo u marketing uložiti toliko da plasman izvan regije ne bi bio isplativ – otvoren je Neven Vranković, potpredsjednik Atlantic grupe za korporativne aktivnosti. Njegova tvrtka ostvaruje 75% ukupnih prihoda u regiji, no rast na tom području više im ne zadovoljava ambiciju.
– Sav rast iznad BDP-a bio je kratko potkradanje od konkurencije i apsolutni nam je prioritet tržište EU. No, tvornice će i dalje biti u regiji, gdje ih je 18 od ukupno 19. Tvornicu u Njemačkoj planiramo zatvoriti i otvoriti je u regiji jer teže pregovaramo sa sindikatima u Njemačkoj, ondje se razlikuje socijalna osjetljivost radne snage – priznaje Vranković. U Podravci su pak nezadovoljni nedostatnom količinom sirovina iz Hrvatske i naglašavaju veliku potrebu za vertikalnom integracijom – samostalnim osiguravanjem sirovina za strateške proizvode.
Propustili razvoj
– Za vegetu nam, primjerice, treba list peršina. Nevjerojatno je da u Hrvatskoj nemamo dovoljno proizvođača uz toliko polja ili da se ne uspijevaju udružiti pa ga moramo uvoziti. Treba nam i luk, a u Francuskoj su razvili vrstu s puno više suhe tvari nego u Hrvatskoj i treba ga količinski manje. Naši su poljoprivrednici propustili takav razvoj da bi mogli konkurirati – ističe Olivija Jakupec, članica uprave Podravke.
Cijena financiranja investicija koje bi mogle poboljšati šanse poljoprivrednika u regiji, kaže Vedrana Jelušić Kašić, direktorica EBRD ureda u Hrvatskoj, nikad neće biti jednaka onoj u Njemačkoj: rizik je vrlo različit, no pravo je pitanje kako učiniti sve što možemo. Na ovom malom tržištu moramo biti sitni ali dinamitni – zaključila je Jelušić Kašić.
>> Dajte zemlju za obradu, niže poreze i ukinite javnu nabavu
>> U deset godina u EU je propao svaki četvrti farmer
Cijela poljoprivredna politika kao grana od koje živi veliki dio stanovnika gurnuta je na marginu pa zato mislim o poljoprivredi kao grani koja može spasiti Hrvatsku od propasti i vidim probleme koji koče njen razvoj .Treba krenuti od edukacije poljoprivrednikaa koji će se zalagati za poduzetništvo umjesto neke vrste planske poljoprivrede kojoj se svi nadaju. Ne postoji bolji sustav od konkurencije koja je iz koruptivnih razloga u Hrvatskoj zanemarena jer lobiji koji manipuliraju državnim sredstvima ne žele promjene pa i pod cijenu propasti države.