Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Potrošač

Udruga Franak prijavila predsjednika Vrhovnog suda Đuru Sessu Ustavnom sudu

U Udruzi Franak tvrde da je Sessa prekoračio ovlasti, povrijedio Zakon o sudovima koji propisuje zabranu utjecaja na sudske odluke i prava potrošača na pošteno suđenje jer se upustio u tumačenje prava na obeštećenje u postupcima konvertiranih kredita koji još uvijek traju.
18. ožujka 2020. u 09:43 5 komentara 2938 prikaza
Udruga Franak
Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL

Udruga Franak podnijela je predsjedniku Ustavnog suda Miroslavu Šeparoviću prijavu protiv predsjednika Vrhovnog suda Đure Sesse, tvrdeći da postupa nezakonito i neustavno. Pozivaju se da je istupom u Jutarnjem listu, tumačeći posljedice oglednog postupka u kojem je Vrhovni sud odlučivao o pitanju o ništetnosti konverzije - aneksa ugovora kojim su krediti u CHF-u konvertirani uz eurske, grubo povrijedio svoje ovlasti i dužnosti te priskrbio prava i ovlasti koja mu na temelju niti jednog propisa ne pripadaju. 

Vrhovni sud završen kolektivni sudski spor Udruga Franak predala Vrhovnom sudu svoje očitovanje na ogledni postupak

Konkretno, ukazuju na povredu čl. 6. Zakona o sudovima koji propisuje da je zabranjen svaki oblik utjecaja na donošenje sudske odluke, posebno svaki oblik prisile prema sucima, zlouporaba javnih ovlasti i osobnog utjecaja te korištenje medija i javnih istupanja na način suprotan načelima demokratskog društva, a koje ima za svrhu utjecaj na tijek i ishod sudskih postupaka.

- Način na koji je nakon odluke Vrhovnog suda i to javno nastupio predsjednik Vrhovnog suda RH, Đuro Sessa, predstavlja rušenje postupovnog okvira odlučivanja sudova kako je dano Zakonom o parničnom postupku te dosad neviđeno kršenje Ustava RH i svih zakonskih i podzakonskih propisa kojima su regulirane ovlasti sudova i ovlasti predsjednika Vrhovnog suda – napisali su u prijavi Ustavnom sudu te dodali da se predsjednik Vrhovnog suda upustio u tumačenje i obrazlaganje odluke i njenih pravnih posljedica izlazeći izvan okvira donesene odluke, odnosno iznoseći zaključke i tvrdnje koje u samoj odluci uopće nisu izneseni, nego su joj suprotni. 

- Predsjednik Vrhovnog suda RH tako javno tumači pravo na obeštećenje korisnika kredita, dakle tumači pravo i pitanja o kojem Vrhovni sud uopće u oglednom postupku nije odlučivao i iznosi kako nema nikakvih posljedica koje bi bile vezane za ništetnost, a to je vraćanje svega onog što je primljeno, nego se može raspravljati o tome jesu li banke postupile po zakonu – preciziraju u Udruzi Franak u prijavi. 

Goran Aleksić, Vlado Iljkić i Goran Herceg održali konferenciju za medije TRAŽE ZAUSTAVLJANJE NEPOŠTENIH PRAKSI Franak i Snaga prijavili banke Europskoj središnjoj banci i Europskoj komisiji

Pojašnjavaju da na pitanje mogu li građani tražiti povrat preplaćenog do konverzije Sessa odgovara kako treba vidjeti kako se radila konverzija i je li banka postupila onako kako je zakon propisao te će svaki komitent banke koji je pristupio konverziji morati to provjeriti. Ističu da su takve tvrdnje neprihvatljive jer se niti u jednom dijelu odluke Vrhovnog suda ne govori o „pravu na povrat preplaćenog“, isplati, na način na koji on to javno iznosi. Navode i da svojim izjavama sugerira povlačenje tužbi potrošača koji su tužili banke u predmetima u kojima je provedena konverzija pa i bankama predlaže da im oproste sudske troškove. Napominju i da su postupci vezani za konvertirane kredite još uvijek u tijeku te se krši pravo na pošteno suđenje zajamčeno čl. 29. Ustava RH. Predsjednika Ustavnog suda mole da poduzme hitne mjere, utvrdi nezakonitost i neustavnost djelovanja i postupanja predsjednika Vrhovnog suda i o tome izvijesti Hrvatski sabor. 

Sudac Sessa pak smatra kako je dužnost predsjednika suda da javnosti jednostavno objasni odluku.

- U odgovoru na pitanje svakom razumnom i nepristranom je jasno da nisam rekao kako bi sudovi trebali postupiti niti kakvu bi odluku trebali donijeti. U teledirigirane i pristrane interpretacije ne želim ulaziti. Objasnio sam samo što može biti predmet utvrđivanja u možebitnom postupku – kaže predsjednik Vrhovnog suda.

INGRID ANTIČEVIĆ MARINOVIĆ Ustavni sud: 'Udruga Franak nije utjecala na odluku Vrhovnog suda'

Napominje da kao predsjednik suda nije sudjelovao niti će sudjelovati u odlučivanju u tom ili bilo kojem drugom povezanom predmetu. 

- Osim toga, svatko tko imalo poznaje sustav zna da predsjednik suda nema nikakav utjecaj na donošenje odluka u konkretnom predmetu, osim ako ne sudjeluje u radu vijeća, a o tome ovdje nije niti će biti riječ. Ovdje je po mome sudu riječ je o korištenju javne i političke scene za promicanje vlastitih interesa, s pogrešnim tumačenjem onoga što sam rekao – istaknuo je Sessa kojemu su iz Franka uputili i otvoreno pismo. Prenosimo ga u cijelosti: 

Poštovani suče Sessa,

u intervjuu koji ste dali Jutarnjem listu, koji je objavljen 15. ožujka 2020. izrekli ste jedno u najmanju ruku dvojbeno stajalište kojim ste prejuducirali buduće odluke vezano za obeštećenje potrošača koji su konvertirali kredite, pa ste tako na pitanje novinarke mogu li građani koji su konvertirali kredite tražiti preplatu do dana konverzije odgovorili: „Teško mi je na to odgovoriti. Treba vidjeti kako se radila konverzija i je li banka postupila onako kako je zakon propisao. Svaki komitent banke koji je pristupio konverziji morat će to provjeriti.“

Izuzetno smo zabrinuti Vašim izjavama, jer su one u suprotnosti s presudom Suda EU C-118/17, citiramo:

„U ovom slučaju, iako tužba Z. Dunai potječe iz odredbe koja se odnosi na tečajnu razliku koja se prvotno nalazila u ugovoru o zajmu sklopljenim s bankom, na sudu koji je uputio zahtjev je da provjeri je li navedeni nacionalni zakon, kojim su proglašene nepoštenima takve odredbe, omogućio ponovnu uspostavu, pravno i činjenično, situacije u kojoj bi se Z. Dunai nalazila da takva nepoštena odredba nije postojala, osobito uspostavom prava na povrat koristi koje je trgovac neopravdano stekao na njezinu štetu, na temelju navedene nepoštene odredbe (vidjeti u tom smislu presudu od 31. svibnja 2018., Sziber, C-483/16, EU:C:2018:367, t. 53.).“

Te su u suprotnosti i sa člankom 41. stavkom 1. Zakona o zaštiti potrošača, citiramo:

„Potrošač se ne može odreći niti mu se mogu ograničiti prava koja ima na temelju ovoga Zakona ili drugih zakona kojima se štite prava potrošača.“.

Iz Vaših izjava mi smo zaključili kako je Vaše mišljenje o konvertiranim kreditima identično mišljenju Hrvatske udruge banaka, a ono glasi:

„Ako je aneks valjan, potrošač nema pravo na obeštećenje.“

Drugim riječima, potrošač bi prema onome što ste rekli u intervjuu imao pravo na obeštećenje samo ukoliko se u pojedinačnom predmetu utvrdi kako konverzija nije provedena u skladu sa zakonom.

Mi ne vjerujemo da ste to htjeli reći, pa stoga tražimo da se javno obratite hrvatskoj javnosti i objasnite kako niste htjeli prejudicirati pitanje prava na obeštećenje koje još uvijek u Republici Hrvatskoj NIJE ujednačeno. Još uvijek Vrhovni sud RH nije ujednačio pitanje prava na obeštećenje potrošača koji su konvertirali svoje CHF kredite, pa stoga molimo da obavezno demantirate ono što je napisano u Jutarnjem listu ili da objasnite pobliže što ste time htjeli reći.

Naime, potpuno je jasno da potrošač na temelju kolektivne presude mora imati pravo na obeštećenje.

Potpuno je jasno da se ne smije dogoditi da potrošač koji nije konvertirao kredit nakon obeštećenja bude u boljoj poziciji nego potrošač koji je konvertirao kredit, i koji nije obeštećen zbog toga jer je tako presudio sud, zbog toga jer je sud stao na stranu bankara koji tvrde da prava nemamo.

Potpuno je jasno, isto tako, da se ne smije dogoditi da potrošač koji jest konvertirao kredit bude u boljoj poziciji nakon eventualnog obeštećenja nego potrošač koji nije konvertirao kredit koji je također obeštećen. Vrlo jednostavno rečeno, potrošač koji jest konvertirao CHF u EURO i potrošač koji nije konvertirao CHF moraju biti potpuno izjednačeni u rezultatima obeštećenja, uzimajući u obzir sve efekte konverzije.

A efekt konverzije jest smanjena glavnica, koja je i dalje veća od glavnice po početnom tečaju i početnome otplatnom planu, pri čemu nije iskorištena niti jedna kuna preplaćenih kamata i preplaćenog tečaja za zatvaranje tako utvrđene glavnice.

Osim toga, konverzije su provedene na način da su simulirani euro krediti imali nepoštene kamatne stope (koje su se mijenjale u simulaciji jednako nepošteno kao u stvarnome kreditu) te je potrošač bio prisiljen po principu uzmi ili ostavi prihvatiti nepoštenu maržu koja je euro dužnicima definirana tijekom 2013., ali nije i ugovorena (na način koji je utvrđen nepoštenim u reviziji Rev-1172/18 za CHF valutu, jer princip je isti).

Valja svakako naglasiti da niti jedan zakon, pa tako niti ZIDZPK NN 105/12, ne može umanjiti prava potrošača koja on ima nakon utvrđenja nepoštenih ugovornih odredaba, jer je to tako regulirano Direktivom 93/13 što je eksplicite navedeno u članku 41. Zakona o zaštiti potrošača.

U skladu sa svime navedenim i pravnim dvojbama koje proizlaze iz još uvijek neujednačene sudske prakse vezano za obeštećenje u konvertiranim kreditima, očekujemo da javno objasnite kako niste imali namjeru prejudicirati pitanje obeštećenja za konvertirane kredite te kako je to samo bilo u Jutarnjem listu nespretno sročeno i objavljeno.

Ujedno Vas obavještavamo da smo o Vašem, najblaže rečeno, neprimjerenu javnom istupu obavijestili podneskom Ustavni sud RH na temelju članka 46. i članka 125. podstavka 5. Ustava RH zbog Vašega nezakonita i neustavna djelovanja i postupanja te smo zatražili odvraćajuće mjere u tome smislu te smo o svemu obavijestili i Hrvatski sabor koji Vas je izabrao na izuzetno važnu dužnost koju obnašate.

Vaši javni istupi čitaju se s maksimalnim zanimanjem među potrošačima koji su konvertirali CHF kredite, kao i među sucima koji moraju utvrđivati prava tih potrošača kojih ima 18.000 koji su tužili banke, i smatramo da je Vaša dužnost ne stvarati sumnje među tim ljudima, kao niti stvarati dvojbe među sucima u konačni pravorijek vezano za obeštećenja, koji do danas na Vrhovnome sudu RH nije donesen.

Srdačan pozdrav!

Udruga Franak

Vinolog
USKRS KAO NIKADA DO SADA
Savjeti kako da ovogodišnji Uskrs ipak bude poseban
INA
HUMANITARNO
INA brine o zdravstvenim ustanovama, institucijama i udrugama
  • marli:

    Borba do kraja ! To što su banke radile ljudima je nemilosrdno uništavanje za svoj profit - koji je odlazio van ! Kad im se to vrati fino će se novci trošiti u Hrvatskoj !

  • Avatar moj_bravo
    moj_bravo:

    Treba ga prijaviti i DORHu jer je uzeo lovu od banaka koje su opljačkale Hrvate za 10 milijardi kuna. Jasno da im je jeftinije malo dati njemu nego da to vraćaju.

  • crohumans:

    Vratiti novce izdanim i opljačkanim građanima ! Sav profit je iznesen van države i podijeljen prebogatim managerima dok su ljudi izdani !