Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Gospodarstvo

U Hrvatskoj bi udio loših kredita mogao biti dvoznamenkast

Bankarski sektor Europe bit će dio rješenja, a ne dio problema ove krize – uvjerava Nielsen koji ipak priznaje da bi manje banke u Italiji i Njemačkoj mogle zatrebati pomoć države
21. svibnja 2020. u 15:07 3 komentara 586 prikaza
Ilustracija
Foto: Getty Images
Pogledajte galeriju 1/3

Pad BDP-a u eurozoni mogao bi u 2020. iznositi i 13 posto, u SAD-u deset posto; prognoza nam je bitno pesimističnija od one koju su dali MMF, Europska komisija, OECD... No, malo optimizma unosi Njemačka u kojoj je krenulo ranije otvaranje gospodarstva. Ono što nas očekuje u post-pandemijskom razdoblju je svijet većeg duga, i državnog, i korporacijskog, te nižeg potencijalnog rasta; globalni dug privatnog sektora mogao bi se povećati od 10 do 15 posto, a javnog čak od 15 do 25 posto  – iznio je svoje viđenje ekonomske situacije Erik Fossing Nielsen, glavni ekonomist i direktor korporativnih istraživanja Grupe UniCredit u videokonferenciji na koju se uključio iz svog doma u londonskom Covent Gardenu. 

Karlovac: Gradonačelnikova konferencija za medije uoči sjednice Gradskog vijeća Grada Karlovca Karlovac 'pokrio' minus od 30 milijuna kuna Manjak od 20 milijuna kuna rezultat vala otkaza

U Hrvatskoj bi pad BDP-a po njihovim prognozama mogao iznositi 10,5 posto, u Njemačkoj 10 posto, u Francuskoj oko 14, u Italiji 15, a u Španjolskoj 16 posto, dok bi prosječan pad u središnjoj i istočnoj Europi iznosio između 9 i 9,5 posto. Njemačka bi pak dogodine mogla rasti 10 posto, Francuska između 11 i 12 posto, Italija devet, a Španjolska oko 9,5 posto. No, što će se stvarno i dogoditi ovisti će ponajviše o strahu ljudi nakon što se gospodarstva otvore i o turizmu. 

- Nikad nismo imali ovolike neizvjesnosti u prognozi. Odgovori vlada na krizu bili su bez presedana; golemi fiskalni paketi, iako vjerojatno još uvijek nisu dovoljni pa će biti i veći i jednako toliko opsežne mjere monetarne politike kako bi se spriječio manjak likvidnosti i zadržalo funkcioniranje tržišta. Ono što još predstoji je usklađivanje daljnjih fiskalnih mjera – najavio je Nielsen. 

Hrvatski fiskalni odgovor na krizu ekonomski analitičar Zagrebačke banke Hrvoje Dolenec smatra vrlo izdašnim, blizu onoga najjačih europskih zemalja.

- No, Njemačka ima fiskalni kapacitet za snažan poticaj gospodarstvu, a Hrvatska to nema, tako da se fiskalna slika Hrvatske strašno kvari; nakon tri godine uravnoteženih proračuna, ove bi godine bi proračunski deficit mogao premašiti osam posto BDP-a, i iznositi oko četiri milijarde eura, dok će udio javnog duga u BDP-u porasti za 15 do 25 postotnih bodova – kaže Dolenec.  

Ilustracija U MINUSU ČAK I ŠVEDSKA Korona je potopila ekonomiju EU: Najveći pad Njemačke u 10 godina, u Francuskoj još teže

Veliki je šok ponude u Hrvatskoj, pojašnjava analitičar, utjecao na sve ostale sektore, a odluka o zaustavljanju pojedinih gospodarskih aktivnosti uzrokovala je pad osobne potrošnje koja se oporavlja s ukidanjem restrikcija, ali potrajat će da dođe na razinu iz 2019., povijesno rekordne godine. 

- Najviše brine utjecaj turizma na BDP u trećem tromjesečju, kad se ostvaruje otprilike 65 posto prihoda od turizma; o tome će ovisiti i tržište rada jer turizam zapošljava sezonski oko 40 tisuća ljudi; ako se dio njih vrati na poslove, utjecaj će biti manji – ističe te stopu nezaposlenosti za ovu godinu pozicionira na 10,2 posto, što je 3,5 postotnih bodova više nego lani. 

Pad zaposlenosti zasad iznosi između 20 i 25 tisuća ljudi u odnosu na 2019., a rast nezaposlenosti je veći za još 10 do 15 tisuća povratnika iz inozemstva. Ukupan broj nezaposlenih mogao bi, kaže, premašiti 200 tisuća. 

Sunčan dan u Dubrovniku PRINUDNI REBALANS Pravo stanje znat ćemo u rujnu, kad prođe sezona

Dogodine Dolenec očekuje rast BDP-a od 6,9 posto, a povratak na razine iz 2019. slijedi tek u u razdoblju do 2024. Ili 2025. i jako će ovisiti o turističkim sezonama. Nade polaže i u monetarnu politiku; smatra da je HNB uspješno branio tečaj kune, kao glavni kriterij za ulazak u tečajni mehanizam ERM2 što je i cilj Vlade, a pohvalio je i njihovu ulogu u oživljavanju tržišta obveznica.

- Cilj ulaska u ERM2 je i da nas Europska središnja banka uzme u obzir sa svojom kupnjom obveznica koja je vrlo izdašna – pojašnjava Dolenec koji za središnji banku kaže da je ponudila dosta likvidnosti, ali može i više. 

Kad je posrijedi bankarski sektor, makroekonomisti očekuju rast loših kredita, ali ne i veliku eksploziju; u Hrvatskoj bi njihov udio mogao postati dvoznamenkast, no to je, kažu, održivo. 

Darko Horvat DARKO HORVAT: Dogovoren plan za parafiskalna davanja, smanjenje opterećenja za 532 milijuna kuna

- Bankarski sektor Europe bit će dio rješenja, a ne dio problema ove krize – uvjerava Nielsen koji ipak priznaje da bi manje banke u Italiji i Njemačkoj mogle zatrebati pomoć države. 

Na pitanje je li pandemija okidač još većih nejednakosti, makroekonomist napominje da u Americi nejednakost raste, u Europi ne toliko, no očekuje i promjene politika, posebno poreznih.

- Kako je moguće da imamo četiri poreze oaze unutr eurozone? Nadam se da će se to promijeniti i da će se i nejednakosti smanjiti – zaključio je Nielsen.  

ZADIRANJE U PRIVATNOST
Skandal na granici: Novinara Večernjeg lista policija skinula do gola zbog filtera za cigarete
Nema dobrog vrta bez osnovnog alata
ALAT ZA PRAVE MAJSTORE
Nema dobrog vrta bez osnovnog alata, imate li ih sve doma?
  • luzinac:

    svi krediti u hrvatskoj su losi ...zasto ..zato sto su kamate na kredite bile i jesu toliko visoke da skoro prelaze u lihvu....

  • Avatar KimberlyQW82
    KimberlyQW82:

    w​​w​​w​​.​​l​​o​v​e​​x​​x​​.​​c​​l​​u​b

  • Avatar KimberlyEJ78
    KimberlyEJ78:

    w​​w​​w​​.​​l​​o​​v​​e​​x​​x​​.​​c​​l​​u​b