Od SAD-a, preko Eurolanda, do Japana raste nezaposlenost, a padaju potrošnja stanovništva i industrijska proizvodnja. Američki bruto domaći proizvod (BDP) smanjen je u trećem tromjesečju 0,4 posto, što je najveći pad gospodarstva još od 1991. godine. Kad se tomu pridoda da je u listopadu broj nezaposlenih porastao za čak 415.000, pri čemu je stopa nezaposlenosti skočila sa 4,9 na 5,4 posto, najvišu razinu u gotovo pet godina, jasno je da je američko gospodarstvo zagazilo u recesiju.
Nakon tih podataka više uopće nije pitanje je li ono u recesiji ili ne, nego koliko je recesija duboka i koliko će potrajati, kažu analitičari. Gotovo je sigurno, dodaju, da će američki BDP pasti i u ovome tromjesečju, pa će i službeno biti potvrđeno da je SAD, prvi put nakon 10 godina, u recesiji, koja se definira kao pad BDP-a dva kvartala zaredom.
Loše vijesti stižu i iz Europe i Japana, što pokazuje da je globalna ekonomija u stanju šoka nakon terorističkih napada na SAD. Svi se slažu da je Japan već u dubokoj recesiji, koja bi mogla potrajati i do 2003. Uz to, slabi gospodarstvo eurozone, pa je u drugom tromjesečju zabilježilo rast za samo 0,1 posto, što pokazuje da je europsko gospodarstvo i prije napada na SAD ušlo u trend usporavanja.
Njemačko gospodarstvo - najveća briga
Najviše zabrinjava najveće europsko gospodarstvo - njemačko. Industrijska proizvodnja pada već mjesecima, počinje slabjeti i izvoz, a sve više Nijemaca ostaje bez posla. Otpuštanja najavljuju brojne kompanije, od elektroničkoga diva Siemensa do Deutsche i Commerzbanke. MMF je nedavno izvijestio da se stanje u Njemačkoj pogoršava, pa je smanjio prognoze rasta tamošnjega BDP-a za ovu godinu na samo 0,7 posto, a za iduću na jedan posto.
Zbog slabljenja lokomotive Eurolanda Europska komisija procjenjuje da će gospodarstvo eurozone ove godine porasti samo između jedan i dva posto, a još se nedavno očekivao rast znatno iznad "dvojke".
Usporavanje gospodarstva eurozone već se osjeća i u našemu okruženju. Slovenski premijer Janez Drnovšek rekao je nedavno kako rast BDP-a iduće godine neće biti veći od četiri posto, kako se prije procjenjivalo, jer je nakon napada na SAD svjetsko gospodarstvo postalo nepredvidljivo.
I Mađari smanjuju procjene rasta BDP-a, a pod snažnim se pritiskom našlo i poljsko gospodarstvo, koje je već polovicom ove godine počelo slabjeti. Stoga se procjenjuje da će poljski BDP ove godine zabilježiti rast samo 1,5 posto, a ništa bolje neće biti ni iduće godine, pa tamošnji analitičari predviđaju da će u 2002. broj nezaposlenih rasti za 30.000 na mjesec, pri čemu bi stopa nezaposlenosti mogla skočiti sa sadašnjih 16 čak na 20 posto.
Rast nezaposlenosti
Slično je i u mnogim drugim zemljama diljem svijeta, pa Međunarodna organizacija rada (ILO) procjenjuje da će do kraja ove i u idućoj godini u svijetu bez posla ostati oko 24 milijuna radnika, uz još devet milijuna turističkih djelatnika, ako se u tom sektoru nastavi negativan trend.
U Japanu je stopa nezaposlenosti u rujnu dosegnula rekordnih 5,3 posto, a u prvom je polugodištu bankrotiralo gotovo 10.000 tvrtki. U SAD-u kompanije iz različitih sektora svakodnevno najavljuju nove otkaze, pa ih je, primjerice, u rujnu i listopadu najavljeno gotovo 500 tisuća.
Njemački ministar gospodarstva Werner Müller nedavno je, pak, priznao da vlada neće uspjeti smanjiti broj nezaposlenih ispod 3,5 milijuna do izbora iduće jeseni, kako je prije obećala. Trenutačno je u Njemačkoj oko 3,9 milijuna ljudi bez posla, a zbog učestalih otpuštanja procjenjuje se da bi broj nezaposlenih do kraja godine mogao dosegnuti četiri milijuna.
Analitičari, međutim, nisu suglasni u pitanju je li riječ o kratkotrajnu usporavanju rasta gospodarstva, nakon čega će uslijediti snažan oporavak, ili dubljem padu koji će potrajati godinama. Oni koji se plaše da je svjetsko gospodarstvo suočeno s najvećim padom nakon Drugoga svjetskog rata zasad su u manjini, no i dalje prijeti rizik od prve globalne recesije u 21. stoljeću.
Nitko ne može kazati je li posrijedi uobičajena ciklična slabost ili smo na početku nečega mnogo goreg. Jasnu sliku možda nećemo imati još godinu dana, kaže profesor Marco Pagano sa sveučilišta u Salernu.
Što će se dalje događati, ponajviše ovisi o razvoju situacije u SAD-u. Slabljenje tamošnjega gospodarstva posljedica je u prvom redu pada potrošnje Amerikanaca, koji su od 11. rujna neprestano suočeni s novim šokovima - od uništenja Svjetskoga trgovinskog centra, preko bedrenice, do prošlotjednog pada zrakoplova pokraj New Yorka. Sve je to među Amerikancima izazvalo veliku nesigurnost, pa je pala njihova potrošnja, koja je godinama bila osnovna poluga gospodarskoga rasta. Uz to, u trećem su tromjesečju snažno, čak 11,8 posto na godišnjoj razini, pale i poslovne investicije.
Svijetu bi pomogao oporavak američkoga gospodarstva jer bi to izazvalo rast izvoza eurozone i Japana, što bi, pak, trebalo potaknuti proizvodnju i zapošljavanje. No, zbog rasta nezaposlenosti ne može se tako brzo očekivati veća potrošnja Amerikanaca.
Jasno je da će zbog velika broja nedavno otpuštenih radnika uskoro početi novi krug pada prodaje, narudžaba i proizvodnje - klasičan proces koji definira recesiju, kaže David Orr iz tvrtke Wachovia Securities.
Prva recesija u doba informacijskih tehnologija
Daljnji pad potrošnje stanovništva bio bi snažan udarac gospodarstvu SAD-a jer je industrija već prije 11. rujna bila suočena s prevelikim ulaganjima u tehnologiju. Investicije su, naime, rekordno brzo rasle 10-ak godina, sve dok lani na burzama nije puknuo taj mjehur. Ta ulaganja neće donijeti očekivan povrat, a moglo bi se pokazati da se uopće neće isplatiti, kažu analitičari.
Obilježje je ove recesije i to što su s globalizacijom povećane i međunarodne veze između kompanija i sektora. Zbog tih se veza i događa sinkronizirano usporavanje u SAD-u, Europi i Japanu, što onemogućuje da jedno gospodarstvo pomogne drugima, kako se to dosad najčešće događalo.
Ovo je prva globalna recesija u doba informacijskih tehnologija (IT), izazvana pretjeranom potrošnjom u SAD-u, i nitko ne može reći koliko će potrajati dok se situacija ne raščisti, kaže Elga Bartsch iz investicijske banke Morgan Stanley.
Pad cijena tehnoloških dionica s napuhanih visina početkom 2000., sinkronizirano slabljenje triju najvećih svjetskih gospodarstava, što se nije dogodilo još od 1982., kao i još maglovita obilježja tzv. Nove ekonomije učinili su ovaj ciklus posve drukčijim od prethodnih slabljenja gospodarstava, kažu analitičari.
Kako isplivati iz prve recesije Nove ekonomije, nitko ne može reći sa sigurnošću. Središnje banke najrazvijenijih zemalja svijeta smanjuju kamatne stope kako bi potaknule kreditiranje kompanija i građana, što bi trebalo oživjeti potrošnju i poduzetništvo.
Vlade diljem svijeta pomažu zrakoplovnim kompanijama kako ne bi bankrotirale zbog smanjenja broja putnika nakon 11. rujna. Američke vlasti najavile su već dva paketa financijskih mjera, vrijedna zajedno više od 100 milijardi američkih dolara, kako bi potaknule oporavak gospodarstva. I brojne druge vlade najavile su porezne olakšice, veću proračunsku potrošnju na gradnju infrastrukture i slično.
Treba vidjeti hoće li se prva IT recesija uspjeti svladati receptima klasične ekonomije, ili će nove okolnosti zahtijevati i nova rješenja.
Nenad Bach
Otvori KEKS Pay
