Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Gospodarstvo

Svaki euro uložen u razvoj željeznice vraća četiri eura gospodarstvu

Cilj je EU do 2050. povećati udio željezničkog prijevoza na udaljenosti većoj od 300 kilometara te putnika i tereta više od 50 posto
10. svibnja 2017. u 10:00 5 komentara 1131 prikaza
vlak
Foto: Hrvoje Jelavić/PIXSELL

U sljedećih pet godina u željezničku infrastrukturu u Hrvatskoj uložit će se 10 milijardi kuna, a od toga će 85 posto sredstava biti osigurano iz fondova EU. Uz sedam milijardi kuna, koliko će biti “teško” investicijsko održavanje, ukupna ulaganja u željeznicu tako će u pet godina iznositi 17 milijardi kuna. To je jedan od naglasaka s konferencije Željeznica – generator rasta? Da ili ne? koja je jučer održana u Zagrebu u organizaciji Saveza za željeznicu, Fakulteta prometnih znanosti, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske zajednice županija.

Strateški su ciljevi Europske unije do 2050. povećanje udjela željezničkog prijevoza na udaljenosti većoj od 300 kilometara te putnika i tereta za više od 50 posto, a do istog razdoblja potrebno je udio prijevoza putnika automobilom smanjiti na ispod 50 posto. U Savezu za željeznicu navode da prijevoz putnika treba preusmjeriti na održive modove prijevoza – pješačenje, bicikliranje i javni prijevoz. Što se tiče javnog prijevoza, on mora počivati na integriranim sustavima gdje se zajedničkom kartom može putovati bilo vlakovima, autobusima, tramvajima... U takvim sustavima najveći dio prijevoza također bi trebao biti na željeznici.

Na konferenciji je rečeno da razvijene zemlje ulažu mnogo u razvoj željeznice zbog mnogo dobrih razloga. Tako, primjerice, svaki uloženi euro u razvoj željeznice vraća četiri eura dobiti u gospodarstvo. Željeznica je znatno učinkovitija ekološki, energetski i prostorno od cestovnog prijevoza. Dvokolosiječna moderna pruga, primjerice, može u istoj jedinici vremena prevesti putnika i robe kao i autocesta sa 16 trakova. Upozoreno je da za svaki kilometar koji prevali bilo koji automobil u Europi naše društvo mora izdvojiti prosječno jedan euro po kilometru za eksterne troškove prometa te ostale troškove poput infrastrukture i parkiranja. Željeznica za isti prijevoz generira u prosjeku deset puta manje troškove uz znatno veće ekonomske i društvene efekte za građane i gospodarstvo. Ti se efekti očituju uz znatno veću realnu mobilnost radnog i ostalog stanovništva, smanjenje iseljavanja stanovništva, pozitivne učinke na vrijednost nekretnina i na vrijednost biznisa u željeznici. To praktično znači da za svu vrijednost ulaganja željeznica vraća višestruke iznose društvu i gospodarstvu, poručeno je.

Ivan Kršić HŽ Infrastruktura Kršić: Sada radimo na projektima vrijednim 500 milijuna eura 05.04.2017., Zagreb, Kajzerica - Jadranko Baturic, v.d. predsjednika Vijeca gradske cetvrti Novi Zagreb zapad i Marija Saranja, predsjednica mjesnog odbora Kajzerica.  Photo: Igor Kralj/PIXSELL Rješenje prometnog problema Mjesni odbor Kajzerica: Bušit ćemo tunel ispod pruge plin razvoj tržišta Plin samo može poskupjeti i s tim se moramo pomiriti
Jelena Dokić
nesalomljiva
Branio je kćeri vezu s Hrvatom: Tukao me remenom, pljuvao, tjerao da stojim gola
PoKRENI
PONOSNO VOLONTIRAMO
Korporativnim volontiranjem do boljih promjena u društvu
  • spica:

    nemozemo mi napraviti toliko kilometara pruge koliko naši iz HŽ-a uprave mogu pronevjerit i potrošiti za vozni park i bonuse na plaće,regrese i božićnice. oni troše tolike novce na službena auta a mi se vozimo u starim krntijama od vlakova

  • greenvest:

    Zato su i uništili TŽV Gredelj, radnicima dali otkaze, inženjere protjerali, otpremnine i dvije plaće nisu nikada isplatili...i zato vode stečaj već pet godina i nitko ništa u državi ne pita...svi sliježu ramenima, a sada pričaju bajke o željeznici...

  • Avatar Jura z bregov
    Jura z bregov:

    Kaj god! HŽ Infrastrktura, HŽ Putnički prijevoz i HŽ Cargo jesu tri poduzeća drvena toliko da ne mogu biti drvenija. Za koji mjesec svi će mediji vrištati da Vlada "preuzima odgovornost" i priprema Lex HŽ, a vođena bogatim iskustvom stečenim ... prikaži još! donošenjem Lex Agrokor. Drugim riječima, ono što Agrokor sad simbolizira u privatnom sektoru to predstavljaju željeznička poduzeća u državnom, ali po intenzitetu barem na kvadrat. U jednom i drugom slučaju najblje bi bilo pisati kući da je stvar propala zauvijek.