Veliki dio regije zapeo je u tranziciji, ali je li Hrvatska? Ne! Hrvatska je napravila izvrstan napredak tijekom godina. Ali trebate i daljnje reforme, ponajprije one strukturne i na tržištu rada ocijenio je Peter Sanfey, zamjenik direktora EBRD-a za strategije i politike država na predstavljanju EBRD-ova Tranzicijskog izvješća za 2013. objavljenog pod nazivom "Zapeli u tranziciji".
Tranzicijsko izvješće njihov je godišnji pregled napretka u reformama i ekonomskom razvoju za 34 zemlje geografski pozicionirane od središnje Europe do središnje Azije i jugoistočnog Mediterana. U dijelu tih zemalja, ocjenjuju, konvergencija je zapela, najčešće zbog izostanka novih reformi još od početka 2000-ih godina. Tranzicija je uključivala snažan rast u većini zemalja, uključujući Hrvatsku. No, 15 godina rasta prije krize nije uključivalo fundamentalno restrukturiranje, kupilo se samo voće koje je visilo nisko. Reforme su usporile ili stagnirale od sredine 2000-ih. Produktivnost je ostala na razini rane tranzicije upozorio je Sanfey. Napominje da unaprijediti ekonomske institucije možemo samo kreirajući politički sistem koji će biti "reformfriendly", prijateljski naklonjen reformama. Ne nastupe li, s trenutačnim politikama, konvergencija će i dalje usporavati, posebno mjerena prihodom izraženim kao udio u primanjima 15 zemalja EU.
Ekonomska tranzicija u vezi je sa stupnjem demokracije, demokracija je pokretač reformi. Odnosi se na vladavinu zakona, kvalitetu regulative, kontrolu korupcije, učinkovitost vlasti... Hrvatska prilično dobro kotira među istočnoeuropskim zemljama, no voljeli bismo je vidjeti na razinama sjevernih i zapadnih kaže predstavnik EBRD-a. U tranzicijskim zemljama, smatra Sanfey, rastući kapital radne snage zahtijeva i bolju edukaciju. Neki od načina mjerenja standarda života su prema EBRD-u i mjesto rođenja, urbano ili ruralno, stupanj obrazovanja roditelja, ali i članstvo roditelja u komunističkoj partiji.
Ljudi iz zemalja bivše Jugoslavije smatraju političke veze vrlo važnim faktorom za uspjeh u životu. Hrvatska je po tome na trećem mjestu među promatranim državama. Da bi ubrzale proces tranzicije, zemlje trebaju ojačati međunarodnu integraciju, unaprijediti transparentnost na lokalnim razinama, ojačati ljudski kapital i ekonomsku inkluziju. To vodi do boljih ekonomskih institucija. Međunarodna integracija i edukacija su oruđa kroz koja može pomoći međunarodna zajednica zaključuje zamjenik predsjednika EBRD-a.
Vedrana Jelašić Kašić, direktorica EBRD-a za Hrvatsku, istaknula je da se nova strategija koju je njihov mali zagrebački tim izradio za Hrvatsku dijelom zasniva na povlačenju novca iz EU fondova, a prva dva do tri projekta koja će provesti EBRD trebala bi biti realizirana ove godine.
- Namijenili smo 75 milijuna eura za projekte energetske učinkovitosti, već smo krenuli u kreditne linije sa Zagrebačkom bankom, a u razgovorima smo s još dvije zainteresirane banke. Prioritet nam je poticanje tvrtki i srednjih i malih poduzeća da prebrode krizu, kao i promoviranje restrukturiranja javnih poduzeća te maksimiziranje dobrobiti priključenja EU - kaže Jelušić Kašić.
