Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Raiffeisen Future Boost

Martina Dalić: Inflacija nije trenutačna opasnost, ali je realan scenarij u nekom duljem roku

Poznata hrvatska ekonomistica Martina Dalić razgovarala je s Ivanom Šarićem o posljedicama covid krize na svjetsko gospodarstvo, našoj turističkoj sezoni te se dotakla budućnosti i što možemo očekivati u skorom razdoblju
22. rujna 2020. u 10:26 14226 prikaza
Pogledajte galeriju 1/4

Nakon ljetne stanke vratio nam se Raiffeisen Future Boost serijal na Večernji TV. Voditelj Ivan Šarić napunio je baterije i spreman je za „rundu 2“, pa je tako ove srijede nastavio sa serijom intervjua poznatih ekonomista, gospodarstvenika i stručnjaka te preko Zoom aplikacije ugostio Martinu Dalić, hrvatsku ekonomisticu, bivšu potpredsjednicu Vlade i ministricu.

Josip Aladrović Raiffeisen Future Boost Aladrović: Mirovine su sigurne, a naše ministarstvo nije glomazno – imamo samo 170 zaposlenih

Martinu Dalić, kao i prethodne Šarićeve sugovornike, krasi impresivan životopis, diplomirala je i magistrirala na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a doktorirala 2012. na Ekonomskom fakultetu u Splitu. 1995. postaje načelnica u Ministarstvu financija, a 1997. pomoćnica tadašnjeg ministra za makroekonomske analize i prognoze. 2000. postaje glavna ekonomistica PBZ-a. 2004. vraća se u ministarstvo financija kao državna tajnica. Od ožujka 2005. do svibnja 2012. bila je član Pregovaračkog tima za pregovore o pristupanju RH Europskoj uniji u kojem je obavljala dužnost zamjenika glavnog pregovarača (2005. – 2008.) i vodila pregovore u poglavljima oporezivanje, carinska unija, financijske i proračunske odredbe i financijski nadzor. Od 2008. do 2010. bila zaposlena u bankarskom sektoru kao predsjednica Uprave Partner banke u Zagrebu.

2010. godine preuzima funkciju ministra financija koju obnaša do prosinca 2011. Godine 2015. postaje savjetnica u Međunarodnom monetarnom fondu. Na ministarsko mjesto vraća se 2016. kao ministrica gospodarstva, malog i srednjeg poduzetništva i obrta, dužnost koju obnaša do 2018. godine.

Martina Dalić je dobila čast biti prva dama u emisiji, a Šarić je započeo intervju sa svojim standardnim pitanjem, što radite? Gospođa Dalić objasnila je da je i dalje u makroekonomskoj politici i financijama, surađuje s međunarodnim institucijama i bavi se savjetovanjem domaćih tvrtki. Uz to, pohvalila se da je u međuvremenu započela novi hobi, trčanje na duge pruge te je s ponosom istaknula članstvo u AK Maksimir. Kao i mnogima od nas, korona joj je pomrsila planove za prvi pravi maraton, ali otkrila je Šariću da pripreme nisu bile uzalud jer je sama uspjela otrčati maratonsku udaljenost na zagrebačkom savskom nasipu.

Vuk Vuković Raiffeisen Future Boost Vuk Vuković: Da nemamo turizma, bili bismo na razini razvoja Srbije i BiH

Za početak, od ozbiljnih ekonomskih tema, dotaknuli su se pitanja turističke sezone i utjecaja pandemije na jednu od najvažnijih gospodarskih grana. Dalić je pojasnila da je turistička sezona bila bolja nego što se očekivalo, u što se većina građana mogla uvjeriti tijekom sezone godišnjih odmora, ali i da je bilo velike razlike među regijama pa je tako južna Dalmacija imala puno manje gostiju nego Istra. Međutim, Dalić je potvrdila ono što i drugi ekonomisti govore, a to je da, uz svo dužno poštovanje prema grani turizma, ne smijemo posljedice krize gledati samo kroz turističku sezonu, jer korona je pogodila kompletno svjetsko gospodarstvo, ograničila mogućnost putovanja, komunikacije, svjetsku trgovinu, te će puno dulje pogađati sve ostale sektore ekonomije. Tu se javljaju i tzv. „negativni multiplikatori“, tj. situacije gdje smanjeni prihod za jednu stranu znači i manju mogućnost trošenja, što automatski utječe na sve partnere i dobavljače tog subjekta ili čak cijelog sektora, jer su u ekonomiji svi sektori međusobno vezani. Slično je i kod građanstva, jer ljudi ne žele ulaziti u neke investicije, primjerice kupovinu stanova ili veća ulaganja, pa samim time pada i potražnja za tom robom ili uslugama. Problem se također javio i zbog problema sa koronom u susjednim državama, s kojima Hrvatska tradicionalno najviše trguje. Cijelu situaciju je usporedila s letom u avionu i situacijom kada pilot najavi turbulenciju i zamoli putnike da se vežu. Te turbulencije mogu biti manje, a mogu biti i dosta jake, mi smo sada u fazi kada smo se zavezali i čekamo da turbulencije prođu, a na državama je da osiguraju mjere kojima će ublažiti posljedice.

Ivana Šarića je zanimalo pitanje inflacije, tj. činjenice da velika svjetska gospodarstva „upumpavaju“ novac u sustav, a kruh ne košta 50 kn. Martina Dalić dodala je da opasnost inflacije nije trenutačna opasnost, no isto tako predstavlja realan scenarij u nekom duljem roku, ovisno kako će se kriza razvijati. Po njenom mišljenju, sve ovisi kako će se novci trošiti, jer trenutačno živimo u periodu pada cijena, građanstvo štedi i čuva novac zbog straha od daljnjih ekonomskih šokova. Prvi je scenarij da se takva situacija održi, zbog nepovjerenja u gospodarsku situaciju, slično situaciji u Japanu prije 10ak godina, kada su živjeli s velikim dugovima i manjom inflacijom. Druga mogućnost je da taj ogroman novac, koji se upumpao u ekonomiju, uđe u investicijske tokove i da se postepeno počne kreirati pritisak na rast plaća i rast cijena. S druge pak strane, deficit nije lagano smanjiti, stoga bi vladama odgovarala jedna inflacija, jer inflacija smanjuje dug. Nesporno je da će nastati veliki javni dug, a on se može smanjiti samo na tri načina: porastom BDP-a, većim porezima koji će rezultirati manjim rashodima te inflacija. Vlade su uvijek nesklone povećanju poreza, stoga je nešto veća inflacija korisna u tom slučaju, pri čemu govorimo o malim inflacijama, ne hiperinflacijama. Inflacija smanjuje udio duga u BDP-u ako se zadužujete u vlastitoj valuti, zemlje koje se ne zadužuju u vlastitoj, kao što je i Hrvatska, njima se realan teret duga ne može smanjiti, na što je Šarić dodao da je to i jedan od razloga zašto bi bilo dobro preći s kune na euro.

Marko Rakar Raiffeisen Future Boost Rakar: Frka s milijunima kontejnera otkriva pravo stanje ekonomije

Šarića je također zanimalo što slijedi, jer, kako i sam kaže, ovo razdoblje može se gledati kao zatišje pred buru pa ga je zanimalo koje su najbolje stvari koje nam se mogu dogoditi u narednom razdoblju, a što najgore? Martina Dalić se dotakla financijskih tržišta i monetarnih te fiskalnih kretanja i dodala da ne postoji situacija gdje su financije u porastu, a ekonomija u opadanju. Ako ekonomski oporavak ne bude brz i snažan, s vremenom će se reflektirati i s kretanjima na financijskim tržištima. Financijska tržišta reflektiraju stanje i kvalitetu realne ekonomije.

Ivan Šarić htio je pojasniti da svi razumijemo što znači 22 milijarde eura koje su dostupne EU članicama kao pomoć u borbi protiv krize, tj. kako da ugrabimo dio kolača. Dalić je objasnila da ustvari postoje 2 košare iz koje možemo zagrabiti te 22 milijarde, jedna koja bi nam pripadala i da nema ove krize, jer smo manje razvijena članica Europske unije, te druga koja je vezana uz covid krizu. Radi se o ogromnom iznosu novaca, ali važno je naglasiti i da je to pokazatelj da u ovoj krizi nismo sami jer smo članica EU i imamo izvor financiranja koji ranije nismo imali. Kako ćemo tu priliku za financiranje iskoristiti, ovisi o nama samima. Zaključak cijele priče je da imamo veliku priliku, prvi put nismo sami i moramo iskoristiti priliku dobiti te novce. Ono što je još bitno za naglasiti da nama još stižu novci za projekte koje je EU namijenila za projekte 2014-2020, što predstavlja dobru vijest za gospodarski oporavak Hrvatske

Za kraj su se dotakli pitanja štednje, tj. kako štede financijski stručnjaci? Na njegovo iznenađenje, odgovor je kao i svi drugi građani, kroz štednju na banci kao sigurnost za nesigurna vremena, te štednja kroz mirovinske stupove.

Ovaj intervju, kao i prethodne te sve buduće epizode, možete pogledati na vecernji.hr, Youtube kanalu Večernjeg lista i Facebook stranicama Večernjeg lista.

Sadržaj nastao u suradnji s Raiffeisen mirovinskim fondovima.

teške optužbe
Ogorčeni zaposlenici: Bolnicu vode portiri i pralje s diplomom iz Banje Luke
r
OHR SAVJETNIK
Rozaceja: Crvenilo lica – možemo li ga sakriti?