Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Raiffeisen Future Boost

Vuk Vuković: Da nemamo turizma, bili bismo na razini razvoja Srbije i BiH

U najnovijoj epizodi o financijskoj pismenosti Ivan Šarić ugostio je mladog ekonomista Vuka Vukovića te ga sučelio s nizom zanimljivih pitanja
10. srpnja 2020. u 12:32 11356 prikaza
Vuk Vuković
Pogledajte galeriju 1/4

Iza nas je još jedna epizoda Raiffeisen Future Boost serijala na Večernjem TV-u, a voditelj Ivan Šarić ovog puta ugostio je mladog stručnjaka i poznatog ekonomista Vuka Vukovića i pokušao doznati što Vuković misli o oporavku burzi, što će se dogoditi s našim ljudima u inozemstvu zbog ekonomskog šoka i kada je najbolje početi razmišljati o mirovini i štednji kroz treći mirovinski stup.

Šonje kod Šarića Raiffeisen Future Boost: Šonje: Recesija je tu, ona je neizbježna i trajat će neko vrijeme

Impresivan CV

Kao što je i Ivan Šarić primijetio, njegov gost već je sada ostvario je impresivnu karijeru. Znanstvenik i vrlo uspješan biznismen, Vuk Vuković rođen je 1988. godine u Zagrebu, a doktorirao je na sveučilištu Oxford. Taj je mladi Zagrepčanin direktor i suosnivač kompanije Oraclum Intelligence Systems sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu. Sa svojim partnerima razvio je novi način prediktivnog anketiranja koji se koristi društvenim mrežama te machine learningom za predviđanje društvenih pojava kao što su ishodi izbora. Kao najveći uspjeh Oracluma ističe točnu predikciju pobjede predsjednika Donalda Trumpa na američkim izborima kao i referendumske odluke o Brexitu, događajima koji su snažno utjecali na društvenu i političku kartu svijeta.

Ugledni ekonomist Vuk Vuković

Pogledajte što ugledni ekonomist Vuk Vuković misli o oporavku burzi, što će se dogoditi s našim ljudima u inozemstvu zbog ekonomskog šoka i kada je najbolje početi razmišljati o mirovini i štednji kroz 3. mirovinski stup.

Objavljuje Večernji list u Petak, 10. srpnja 2020.

Tijekom studija Vuković je bio na ljetnim školama na Berkeleyu i Harvardu. Također, Vuk je radio i kao gostujući istraživač na Sveučilištu u Cambridgeu, Clare College. Njegova su područja interesa politička ekonomija, institucionalna ekonomija te poslovni ciklusi.

Dana science kompanija

Za početak, Šarića je zanimalo čime se Vukovićeva tvrtka s engleskom adresom bavi? Vuković je objasnio da funkcionira kao kompanija za svojevrsni data science, koja na temelju podataka razrađuje određene modele i predikcije, poput Trumpova izbora za predsjednika SAD-a ili Brexita, a zadnje na što su se fokusirali jest ponašanje ljudi nakon COVID-19 lockdowna, tj. kako ćemo se ponašati kada sve dođe u normalu. Primjerice, tvrtka se bavila izradom „indexa straha“ koji utječe na putovanja, s pomoću kojeg se moglo jednostavno predvidjeti kako će turistički sektor doživjeti šok. Taj „indeks straha“ smanjuje se u odnosu na početak pandemije, ali i dalje je osjetno veći u odnosu na, recimo, 2009. godinu. Zbog toga Vuković smatra da će oporavak od ove krize biti dulji nego što mnogi misle.

Raiffeisen future boost Raiffeisen Future Boost Adrović: Građani u Hrvatskoj mogu mirno spavati, banke su sigurne

Šarića je zanimalo i što je to konkretno V i W shaped recovery. Vuković je ukratko objasnio da slovo V označava jako brzi pad i jako brzi oporavak, ako gledamo grafove, što je potkrijepio primjerom tržišta dionica koje su tijekom pandemije imale jako brzi pad, međutim i brz stabilan oporavak, što je rezultiralo grafovima koji izgledaju kao slovo V. Slovo W označava situaciju kada se dogodio nagli pad, počeo je nagli oporavak, međutim nije uspio do kraja zbog određenih razloga pa je uslijedio još jedan pad i tek onda konačan oporavak. A dodao je da postoji i U shaped recovery, što znači da imamo nagli pad, razdoblje u kojem smo na dnu i ne oporavljamo se pa tek onda oporavak, što je, primjerice, Hrvatska imala tijekom zadnje krize.

Šarić je pitao svoga gosta i gdje vidi pozitivne strane ovog ekonomskog šoka u svijetu i Europi te kako bi se on mogao odraziti u Hrvatskoj? Vuković je počeo, kako i sam priznaje, s klišeom da u svakoj krizi postoji i prilika, a da je u ovoj situaciji najbolja prilika – digitalizacija. Dodao je i da je sreća u nesreći kod ove krize da se dogodila u 2020. godini, jer da se dogodila u vremenu bez tehnologije i interneta kakvo poznajemo, tko zna što bi bilo. S druge strane, industrije koje se nisu stigle do sada digitalizirati morat će to napraviti po hitnom postupku te samim time naći efikasnije metode poslovanja.

Turizam pati

Dotaknula se i tema turizma, pogotovo teza da će turizam jako patiti, ali i da će se prvi oporaviti. Vuković je usporedio situaciju s 90-ima i Domovinskim ratom, kad nam je trebao puno dulji period oporavka, ali danas je riječ o globalnom šoku koji je zahvatio cijeli svijet, stoga neće biti specifičnih problema koji su bili vezani uz rat, turizam će se početi oporavljati već iduće godine.

 

Šarić je citirao Vukovića kada je spomenuo da kod nas nije toliko problem u turizmu koliko u nedostatku razvoja ostalih grana industrije, što je potkrijepio činjenicama o izvozu i potrošnji, te je dodao da bi bez turizma Hrvatska bila u gospodarski mnogo nepovoljnijem položaju. Zato je problem što je udio turizma u hrvatskoj ekonomiji toliko velik, 17 posto BDP-a u odnosu na španjolskih pet posto, i mnogo ćemo teže podnijeti taj pad u odnosu na druge turistički poznate zemlje.

Marko Rakar Raiffeisen Future Boost Rakar: Frka s milijunima kontejnera otkriva pravo stanje ekonomije

Povratak ljudi

Šarić je spomenuo i efekt povratka Hrvata koji su posao potražili u inozemstvu zbog ekonomskog šoka te ga je zanimalo kako će izgledati taj povratak? Vuković se složio s njim i objasnio da će se većina onih koji dobiju otkaz ipak vratiti u Hrvatsku pa pričekati da se gospodarska situacija oporavi jer im je tu jeftiniji život, ali pitanje je koliko će se brzo htjeti vratiti u inozemstvo. Po Vukoviću, većina njih prvom prilikom vratit će se jer nisu otišli samo zbog financijskih razloga već i zbog drugih nezadovoljstava.

Reforma mirovina

Šarića je, naravno, zanimalo i što jedan vrhunski ekonomist misli o pitanju koje nas sve muči, mirovinama. Vuković je pojasnio da je mirovinska reforma iz 2001. godine bila ustvari jedina prava reforma koja je provedena u Hrvatskoj te da je plan međugeneracijsku solidarnost, što je danas prvi mirovinski stup, prebaciti na individualiziranu štednju. Za razliku od mnogih, Vuković se založio za što
veće rasterećivanje države i što brže ukidanje prvog stupa i da sve ostane na drugom i trećem stupu.

Ono što nikako ne bi preporučio jest držanje novca u čarapi jer će ga samo pojesti inflacija te je svojim primjerom predložio da oni koji mogu štede u indeksiranim fondovima, jer treba gledati dugoročno, kriza i pad tržišta su kratkoročni te će na kraju nerizičan fond svakako profitirati i uvećati početno ulaganje. Zato je treći mirovinski stup pogodan za mirovinsku štednju jer je riječ o dugoročnoj štednji, a ne o špekulativnom ulaganju i sigurna su primanja u budućnosti.

Ovaj intervju, kao i prethodne te sve buduće epizode, možete pogledati na portalu vecernji.hr, Youtube kanalu Večernjeg lista i Facebook stranicama Večernjeg lista.

Sadržaj je nastao u suradnji s Raiffeisen mirovinskim fondovima.

Rajko i Snježana Dujmić
prisjetila se
Snježana Dujmić se ponovno oglasila za Rajkov rođendan, ovo je poručila
Rješenja za korekciju dioptrije u svakoj životnoj dobi