Bankarskom sektoru središnje i jugoistočne Europe ide nabolje! Lani je ostvario prosječan povrat na kapital od približno deset posto i prvi put u povijesti imovina, znači plasirani krediti, premašila je 1000 milijardi eura. Uz rast novog kreditiranja, poboljšanje profitabilnosti rezultat je i smanjenja udjela loših kredita – poboljšanja kvalitete portfelja.
Bankama takav pomak nije bilo lako ostvariti uz strože kapitalne zahtjeve i najniže kamate s kojima je bankarski sektor ikad radio pa to već godinama nadoknađuju radikalnim rezanjem troškova.
Na totalnom dnu
– Očekujemo solidan rast na tržištima srednje i jugoistočne Europe, uz kratkoročan potencijal za povećanje poslovanja sa stanovništvom. Na dulji pak rok čini se izgledan porast kredita, u visini od 8 do 10 posto na godišnjoj razini – ističe Gunter Deuber, voditelj istraživanja obveznica i valuta za srednju i istočnu Europu u Raiffeisen istraživanjima, glavni autor izvještaja o bankovnome sektoru regije.
No, prema podacima iz studije, hrvatsko tržište srednjoročno ne očekuju takvi pokazatelji. U tablicama s prognozama rasta bankarskog sektora za pojedine zemlje na totalnom smo dnu s prognozom rasta nula – do 2021. godine. Gotovo nevjerojatno, ako se ima na umu da se za ostale zemlje očekuje rast između 8 i 10 posto; u Rumunjskoj 10 posto, Poljskoj, Mađarskoj, Slovačkoj, Rusiji i Srbiji 8 posto, Češkoj 7, Sloveniji 5, a Bugarskoj 4 posto.
– Unatoč gubicima zbog konverzije, bankovni sektor u Hrvatskoj ostao je visoko kapitaliziran, likvidan i sposoban zadovoljiti potražnju za kreditima – prokomentirao je Anton Starčević, savjetnik predsjednika uprave RBA, ali i upozorio na moguće buduće probleme valutne neuravnoteženosti bilance zbog kreditiranja u kunama i štednje u eurima.
Ključnih 10 posto
– Središnja i istočna Europa je i dalje regija rasta za bankarstvo te se predanost toj regiji još uvijek isplati – zaključio je u studiji Karl Sevelda, predsjednik uprave Raiffeisen Bank Internationala.
No, kako bi u regiji zadržali povrat na kapital od 10 posto, nužno im je i zadržati tržišne udjele od najmanje 10 posto, uz udjele loših kredita ispod tog “famoznoga” postotka, procijenili su autori studije o bankarskom sektoru središnje i jugoistočne Europe.
Nakon što su bankari opljačkali Hrvatsku za 900 MILIJARDI kuna u zadnjih 25 godina oni bi još pljačkali? Podsjetimo se: banke su poklonjene privatnicima kriminalcima za 1 kn i to nakon što su sanirane sa 90 milijardi kuna. Dubrovačka banka: ukradeno 6 milijardi kuna. Riječka banka: ukradeno 1 milijarda kuna...