Naslovnica Biznis

Daruvar: Zdravstveni turizam u Hrvatskoj ima potencijala za milijardu eura godišnjeg prometa

Marcel Medak, ravnatelj Daruvarskih toplica, i predsjednik strukovnog udruženja hrvatskih zdravstvenih lječilišta, ističe da su glavne prepreke jačem razvoju ovog sektora zakonska regulativa.
08. lipnja 2016. u 14:12 1 komentara 491 prikaza
poslovni uzlet
Foto: Damir Špehar/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/23

Hrvatska danas od zdravstvenog turizma zarađuje oko 300 milijuna eura, a potencijala ima i za više od milijardu eura godišnjeg prometa, rečeno je na panel diskusiji "Razvoj zdravstvenog turizma" koja se održala u sklopu Poslovnog uzleta Grada Daruvara u organizaciji Poslovnog dnevnika u srijedu u tom gradu.

Marcel Medak, ravnatelj Daruvarskih toplica, i predsjednik strukovnog udruženja hrvatskih zdravstvenih lječilišta, ističe da su glavne prepreke jačem razvoju ovog sektora zakonska regulativa. "Većina specijalnih bolnica su javne ustanove i to im onemogućuje da se više okrenu tržištu. Naime, ako želite ponuditi, osim usluga liječenja, i neke nužne komercijalne sadržaje poput smještaja i usluživanja hrane i pića te rekreacije, za to je gotovo nemoguće dobiti suglasnost Ministarstva zdravstva. Stoga svi oni koji žele opstati na tržištu moraju raditi u svojevrsnoj sivoj zoni", ističe Medak. Branko Matošević, koordinator za zdravstvene usluge u turizmu Ministarstva turizma ističe da je problem u neusklađenosti dva ministarstva.

"Kada neka zdravstvena institucija želi ponuditi neke komercijalne usluge, tada pravnici Ministarstva zdravlja, u čijoj nadležnosti su takve ustanove, kaže da oni nemaju ništa s "komercijalnim sadržajima" te da im oni ne mogu izdati suglasnost. S druge strane, Ministarstvo turizma je tu susretljivo i bez problema rješava potrebnu papirologiju i izdaje dozvole. No, problem je da kada takva ustanova dođe na trgovački sud preregistrirati svoju djelatnost, iz isključivo zdravstvene u dodatnu komercijalnu, traže se suglasnosti oba ministarstva. Bez obje suglasnosti predmet stoji", pojašnjava Matošević.

U nešto boljoj situaciji su novije zdravstvene ustanove koje su u startu u popis svojih djelatnosti stavile veći broj usluga te one nemaju probleme s doregistracijama. Iako su sudionici panela svjesni da je nužna bolja koordinacija državnih tijela, svima je jasno da je to mukotrpan birokratski proces koji će još potrajati. Koliki novac gubimo zbog nemogućnosti bolnica da pruže, osim svoje primarne javne zdravstvene usluge, i onu komercijalnu, pokazuje primjer iz jedne zagrebačke bolnice koji ističe Sanela Vrkljan, pomoćnica direktora Sektora turizma Hrvatske gospodarske komore (HGK).

"Jedna zagrebačka bolnicu je nedavno dobila upit od bivšeg studenta medicine koji dolazi iz arapskog svijeta. On je tražio ponudu za određeni operativni zahvat, no bolnica mu nije mogla izdati ponudu u prihvatljivom vremenskom roku jer nema tržišno razrađeni cjenik. Zemlja koja kao prioritet postavlja zdravstveni turizam, kojeg je medicinski turizam jedan dio, bi ovakve upite trebala rado prihvaćati, i kao što je dobra praksa i u hotelijerstvu, na njih odgovarati u roku od 24 sata.", navodi Vrkljan. Iako bi, barem po pitanju komercijalnog poslovanja bolnica, najbolje rješenje bila potpuna ili djelomična privatizacija rehabilitacijskih ustanova poput toplica, i to bi izazvalo probleme.

"Teško bi bilo pojasniti građanima nekog mjesta da im vi sada privatizirate nešto u što su ulagale generacije stanovnika. Tu bi se, prije svega, postavilo pitanje po kojoj cijeni to prodati i kome bi išao taj novac. S druge strane, kakva bi u takvom privatiziranom sustavu bila cijena medicinskih usluga", pita se Branko Matošević. S druge strane, bez privatizacije sustava nisu moguće veće investicije koje bi ovaj sektor učinile konkurentnim.

"Pravila Europske unije kažu da se javne institucije, a kakve su danas gotovo sve specijalne bolnice, ne mogu javljati na EU fondove za bespovratna sredstva. To umanjuje mogućnost financiranja novih investicija. Slovenija je to riješila tako da su oni najprije pravno sredili, a nakon toga privatizirali gotovo sve svoje toplice. Nakon toga su došle velike investicije, uglavnom iz bespovratnih sredstava iz EU fondova. Svi znamo gdje su danas toplice i lječilišta u Sloveniji i svjedoci smo toga da su oni krenuli u preuzimanje sličnih institucija u Hrvatskoj", naglašava Sanela Vrkljan.

Da bi hrvatski zdravstveni turizam bio konkurentniji, nužno je i povezivanje sudionika na tržištu te stvaranje turističkih destinacija koje se neće nužno podudarati s postojećim granicama gradova, općina i županija. Takva turistička regija bi trebala uključiti, kako osim samih lječilišta, i niz drugih turističkih, kulturnih i prirodnih znamenitosti. Vrkljan kao primjer navodi Salzburg koji ne uključuje samo grad Salzburg, a i Mozart je samo jedan segment te ponude.

"Vi u Salzburgu imate kulturnu ponudu, arhitekturu, planinarenje, skijanje, gastronomiju, toplice i niz svega ostalog. Turistička destinacija Zagreb ne bi smjela obuhvaćati samo Grad Zagreb jer to znači da će se turisti tu zadržavati 1-2 dana. No, ako ćemo tu uključiti znamenitosti i vinske ceste Zagrebačke-županije, zagorske dvorce u Krapinsko-zagorskoj županiji, barokni ugođaj kulturne ponude Varaždina i sl. Tada će se turisti u ovoj destinaciji zadržati 3-4 dana ili čak i čitavi tjedan", ističe Vrkljan. Dalibor Rohlik, gradonačelnik Daruvara, kazao je da je Daruvar još 2010. krenuo s izradom Master plana razvoja ovog grada kao turističke destinacije. Pojašnjava da je zdravstveni turizma, koji ne uključuje samo Daruvarske toplice, stožerni nositelj tog projekta. Ali da se na njega moraju nasloniti i kompletna gastronomska, kulturna i ekološka ponuda daruvarskog kraja.  

>> Iskoristite priliku i sudjelujete u besplatnim poslovnim edukacijama diljem Hrvatske

Elipso

  • liskovaca:

    može li se ležeći zaraditi ta lova ili moramo raditi?

Message