Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Gospodarstvo

Nepalci i Indijci kod nas našli svoj djelić raja, evo za koju plaću beru rajčicu

Gotovo svima na početku je čudno to što u Hrvatskoj ima malo ljudi. Gdje su, pitaju, a potom se čude i tome kako je u nas sve čisto
08. rujna 2019. u 22:24 88 komentara 46588 prikaza
Foto: Robert Anic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/7

Crvenim, žutim, ljubičastim plodovima i ove se sezone pažljivo pune kašete u stakleniku Zarja grupe. U džungli 'rajskih' rajčica u Brezju Samoborskom, koje ovdje poput čarobnog graha rastu visoko u nebo, potiho zuje bumbari koji ih oprašuju, jedino što sočne okruglice ove godine beru i Indijci i Nepalci.

Nezaposlenost Zapošljavanje Manja potražnja za skladištarima i vozačima, broj oglasa za ovo zanimanje povećao se 45%

Plaća bi bila i veća...

– Na tržištu radne snage jednostavno više nema domaćih ljudi. Oni koji su tamo ostali postotak je koji vjerojatno nikad ni neće raditi tako da smo i te kako zahvalni bivšem ministru poljoprivrede Tolušiću što nas je poslušao i uveo kvote za radnu snagu u poljoprivredi. Ovo je prvi put u 20 godina našeg poslovanja da se ni mi nismo uspjeli pokriti s domaćim radnicima te smo se morali okrenuti posrednicima za zapošljavanje koji rade sa stranim agencijama – priča direktor Zarja grupe Zvonimir Belić, čija tvrtka ove godine, nakon 10 godina ratovanja s krutom hrvatskom birokracijom, konačno posluje na duplo više kvadrata.

U proširenje staklenika s 2,5 na 5 hektara uloženo je između 4 i 5 milijuna eura, od čega oko 2,5 milijuna iz programa ruralnog razvoja, a s novim su kvadratima udvostručeni i prinosi i potreba za radnicima. Od njih 90-ak koji, s obzirom da rajčice u stakleniku dozrijevaju od ožujka pa sve do Božića, imaju posla čitave godine, trenutačno je tako i 15 Indijaca i Indijki i sedam Nepalaca, a uskoro ih, kako doznajemo, stiže još šest. 

 | Autor : Vjeran Zganec Rogulja/Robert Anic/PIXSELL Foto: Vjeran Zganec Rogulja/Robert Anic/PIXSELL

– Nepalci su bolji, puno brže uče i općenito su brži, no tu su svi tek nekoliko mjeseci pa je prerano generalizirati. Kako je krenulo, iduće će nam godine polovica radnika stizati iz inozemstva – priča Belić, ističući kako ne prave razliku između domaćih i stranih pa u Zarji svi radnici imaju plaću od 500 eura.

– Rekli smo da nećemo raditi razliku između naših i njih i iskorištavati ljude – dodaje. Tvrdi kako bi sve radnike plaćao i više kad bi u Hrvatskoj bila manja davanja. Na 4200 kuna ona iznose 2000 kuna, ali ni s plaćom većom za 20% ne bi našao domaće radnike, dok s povišicom od 30%, na 6000 kuna, ulazi u novi platni razred u kojemu davanja skaču 50%, na 4000 kuna, što je za njegovu tvrtku previše. Kako bilo, za većinu stranih radnika, za koje su osigurali smještaj u Samoboru i okolici, 500 eura je svota koju nikad ne bi mogli zaraditi kod kuće i mnogi su već sada sigurni kako bi u Hrvatskoj htjeli zauvijek ostati.

Gotovo svima je na početku čudno kako to u Hrvatskoj ima malo ljudi, gdje su, pitaju, a potom se čude i kako je u nas sve čisto. Preko posredničkih agencija prešli su dalek put koji ih je skupo koštao, no mnogima je, kažu, Hrvatska obećana zemlja. Pogotovo što s plaćom koju sada dobivaju mogu uzdržavati svoje brojne obitelji tisućama kilometara daleko. 

VELIKA ANKETA Odgovaraju li Hrvati na poziv šefa na godišnjem odmoru?

Ne sniježi kao u Švicarskoj

– Svi su ljubazni, podupiru me i na usluzi su kad god nešto trebam. Posao je jednostavan, uopće nije težak, a ja imam priliku pomoći svojoj djeci i roditeljima. Imam troje djece, nemam supruga, pa sam u Goi unajmljivala kuću zajedno s bratom. Lijepo je bilo tamo živjeti. Radila sam, no plaća je bila premala, tako da se nadam da ću s hrvatskom plaćom omogućiti bolji život svojoj djeci, a možda će jednog dana živjeti i sa mnom u Hrvatskoj ako budem željela ostati – kaže Nazrin Timipur, 37-godišnja Indijka koja je toliko spretna da je brzo preuzela i poslove branja s pokretne platforme.

Ambar Limbu, 27-godišnji Nepalac iz Dharana, tu je tek jedan mjesec. I on ima brojnu obitelj, kojoj će slati većinu svoje zarade, no iako još nije vidio ni Zagreb, samo Samobor, siguran je da u Hrvatskoj želi zauvijek ostati i dovesti suprugu i četverogodišnje dijete. Ankita je ispunila svoj djevojački san za putovanjima i iskoristila priliku da iz Mumbaija otputuje u Europu, a i njezinom sunarodnjaku, Irfabu Mohamadu Bgavikattti pao je kamen sa srca kad se uvjerio da je i u Hrvatskoj toplo i „ne pada snijeg stalno kao u Švicarskoj“, kako su ga upozoravali. Kod kuće je radio kao snimatelj i imao svoj Youtube kanal, a sad u toplom stakleniku bere rajčice. I to pod brendom „rajske“ od ove godine te sloganom „Miris ljeta, miris raja“, za kojega je vizualni identitet i dizajn ambalaže osmislila zagrebačka brending agencija Fabular.

U ovoj godini Zarja grupa na tržište će plasirati čak 4 milijuna paketića „Rajske“, najviše na domaće tržište, a 25% na slovensko. U Hrvatskoj su im, ističe Belić, kupci svi  trgovci osim Lidla, a ovih dana otvaraju i srpsko tržište.

Na 5 ha grijanih staklenika, s kojima je Zarja danas najveći hrvatski i regionalni proizvođač, kerestinečke cherry rajčice rastu u vrećama s kompostom, preko kojih dobivaju sve hranjive tvari rastopljene u vodi. Sa štetnicima se obračunavaju korisnim kukcima kako bi rajčice bile "pošteđene" kemijskog tretiranja, a kroz godinu ih oprašuje čak 40.000 bumbara. Doziranje hranjivih tvari kompjutorski je programirano, kao i provjetravanje, određivanje vlažnosti zraka i temperature u stakleniku, a kako se njega nasada i berba odvijaju na više etaža, nakon što se najdonja etaža dozrelih rajčica obere, biljka spušta za jedan "kat", kako bi joj se omogućio dalji rast i cvat, a obrani dio omotava oko hidroponskih podloga. Svaka od 'mini' rajčica u svom životnom vijeku tako naraste između 15 i 20 metara. Po kvadratu se ubere i 60 kilograma, ovisno o sorti. Stalno su u potrazi za novim i ukusnijim sortama jer su tu okus i kvaliteta najbitniji, ističe Belić. No zasad su se najboljima pokazale sorte sunstreem i campari.

VIDEO Evo kolike su zapravo plaće po zanimanjima u Njemačkoj

Uplift akademija
Iskoristite digitalizaciju na najbolji mogući način
Kata nije imala pretjerane ambicije biti poduzetnicom, no korona kriza natjerala ju je da promijeni stav
Borba protiv plijesni
Očuvajte svoje zdravlje
Otkrivamo: Kako se riješiti plijesni sa svake površine
  • Važna obavijest

    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • Darko22:

    Normalno da nema domaćih radnika, za nedostatak domaćih radnika su se pobrinuli domaći političari !

  • krummp:

    Jeste sad našli još veću sirotinju sa drugog kraja svijeta koju će te izrabljivat... gamad pohlepna.

  • Umoran:

    3.700 kn!! Vauuu, odmah se vraćam iz Njemačke, koja lova čovječe!!