Hrvatski izvoznici jesu svijetli primjer hrvatskog gospodarstva, ali rade u puno gorim uvjetima nego što to službene statistike pokazuju i to nas mora zabrinuti, rekao je Darinko Bago, predsjednik Hrvatskih izvoznika na 16. konvenciji ove interesne udruge koja se održala danas u Zagrebu.
“Kako se radi o jednoj prijelomnoj godini, godini krize, 2020. bila je problematična za većinu tvrtki te se sve usporedbe poslovanja i izvoza radi i za 2019. Već je 2019. zabilježen pad izvoza u odnosu na godinu prije. Bilježimo pad trgovine za 11 posto, a usluga za 20 posto. Razlog za to je bipolarni svijet koji, osim na političkom planu, ima i velikih implikacija na gospodarstvo. Sada se pojavio i Afganistan te ćemo tek vidjeti kako će se to odraziti na globalno gospodarstvo”, kazao je Bago.
Rast cijena sirovina
Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić kazao je da je za male i otvorene ekonomije, kakva je i Hrvatska, izvoz preduvjet za razvoj i opstanak. “Naš BDP već godinama bilježi rast, a u zadnje vrijeme je upravo izvoz jedan od glavnih čimbenika rasta gospodarstva i oporavka ekonomije. Izvoz je čak i u pandemijskoj 2020. zabilježio jako dobre rezultate jer, iako je i on smanjen, pao je puno manje nego opći BDP. Već ove godine bilježimo veliki oporavak izvoza sa 60 milijardi kuna, što je za 11 milijardi kuna više nego u pretkriznoj 2019.”, kazao je Ćorić. Dodao je da ipak i pri ovoj analizi rasta vrijednosti izvoza moramo biti oprezni jer je dio toga vezan i uz globalnu inflaciju.
Končar – Distributivni i specijalni transformatori proglašen je za najboljeg velikog izvoznika u prošloj godini. Nagrada Zlatni ključ, koja se dodjeljuje već 14. put, dodijeljena im je na 16. godišnjoj konvenciji udruge hrvatskih izvoznika. U kategoriji srednje velike izvozne tvrtke pobjedu je odnio vodnjanski Infobip, dok je laureatom među mikro i malim tvrtkama proglašena softverska tvrtka Axilis koja razvija platforme za online klađenje.
Na okruglom stolu pod nazivom pod nazivom “Hrvatski izvoznici: kako dalje?” okupljeni panelisti raspravljali su o udaru pandemijske krize na gospodarstvo. Među najvećim izazovima naglašen je snažan rast cijena sirovina u kratkom vremenu i poremećaji u dobavnim lancima, ali i inflatorni pritisci.
“Inflacija je za središnje banke pitanje svih pitanja. Dulje od desetljeća imamo kontinuirano problem preniske inflacije, a sada imamo iznimno brz oporavak od pandemije i ponuda teško može zadovoljiti ogroman rast potražnje”, ističe glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić ističući da je uz to primjetan pomak strukture potrošnje prema uslugama. Inflaciju u bitnom gura oporavak cijena nafte, a nije isključen ni špekulativni rast cijena pojedinih dobara. “Iduće godine očekujemo usporavanje inflacije kako se dobavni lanci budu normalizirali uz pretpostavku da se cijene nafte i sirovina neće povećavati, no rizici su i dalje visoki”, kazao je Šošić.
Neizvjesnosti pandemije
Manje optimističan u prognozama inflacije je predsjednik udruge Hrvatski izvoznici Darinko Bago kojeg situacija neodoljivo podsjeća na nekontrolirani rast cijena od prije nekoliko desetljeća.
“Objektivno imamo znatnu inflaciju, usudio bih se reći dvoznamenkastu, ali se svi trude objasniti da je zapravo – nema. Sada je početak inflatorne spirale, ovdje se ne radi o inflaciji koja je posljedica dubioza u Hrvatskoj već svjetskim dubiozama i zato HNB ne može to rješavati”, kaže Bago.
Profesorica zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Marijana Ivanov istaknula je da, nakon skoka BDP-a u drugom kvartalu, gospodarstvo “izgleda jako dobro”.
“U trećem ne očekujem takav rast, a smatram da do kraja godine neće biti novih zastoja. Optimistična sam, no čim počnete razgovarati s ljudima koji se bave virusom, shvatite da su još jako velike neizvjesnosti po pitanju pandemije. Sada je ključno da kriza nije nastupila zbog prezasićenosti tržišta, imali smo snagu aviona koji leti, no prisilno nas je prizemljilo. Kada se oslobodimo regulatornih ograničenja i procijepimo se, jasno je da svijet može rasti po vrlo visokim stopama”, smatra Ivanov ilustrirajući svojim primjerom da se osobno veseli ponovno predavati studentima u dvorani. Među najvećim problemima podcrtava mikronizaciju ekonomije što za posljedicu nosi manjak potencijala za ekonomiju obujma i slabo stvaranje dodane vrijednosti.
Bez obzira na višegodišnje nagomilane strukturne probleme gospodarstva, za mnoge naprosto manjka suvisle ekonomske politike, uspješni izvoznici poručuju da je baza propulzivnog izvoza ipak proizvod. “Ključ izvoza je u vama, u kvalitetnom proizvodu. Sve dodatno, poput poticaja države, dobrodošlo je”, znakovito je poručio predsjednik uprave Vetropack Straže Tihomir Premužak, kompanije koja je proglašena najboljim izvoznikom u Srbiju u 2020.
>> Pogledajte i ovaj video: Stopa inflacije u srpnju 2,8 posto, najviša od travnja 2013.
