Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Gospodarstvo

Kruh i žitarice u Hrvatskoj koštaju više nego u Njemačkoj

Svaki Hrvat u prosjeku pojede 55 kilograma kruha i peciva godišnje
26. kolovoza 2020. u 06:31 74 komentara 6342 prikaza
Baking bread at Ivanovsky Pekar bakery in Ivanovo, Russia
Foto: VLADIMIR SMIRNOV/Newscom/PIXSELL

Cijene kruha i žitarica u Hrvatskoj su oko dva posto iznad europskog prosjeka, i po tim smo cijenama rekorderi među tranzicijskim državama, objavio je Eurostat na temelju kretanja cijena kruha i žitarica u 2019. godini. Slovenija je odmah do nas. U Češkoj su kruh i žitarice na 80 posto prosjeka EU, odnosno za petinu jeftinije nego kod nas, u Mađarskoj su kruh i žitarice jeftiniji za četvrtinu, u Slovačkoj 10 posto, u Bugarskoj za trećinu, a u Rumunjskoj za polovinu.

Face Masks Mandatory In Public - Brussels novo izvješće Eurostata Ublažavanje mjera je pomoglo: Smanjena procjena pada BDP-a EU-a u drugom tromjesečju

Norveška je najskuplja članica EU, te su njihove cijene - 60 posto iznad prosjeka, no iznad prosjeka su im i zarade dok Njemačka ima oko jedan posto jeftiniji kruh i žitarice od Hrvatske.

Smrznuto iz uvoza

Pekarska industrija, odnosno djelatnosti proizvodnje kruha, svježih peciva, slastičarskih proizvoda i kolača, godišnje vrti između 4,5 i 5 milijardi kuna prihoda i zapošljava oko 16 tisuća radnika. No na cijene ne utječu samo pekari, nego i trgovci, pa tako svaki sedmi kruh ili pecivo stižu smrznuti iz uvoza, a trgovci ih samo ispeku.

 | Autor : VL Foto: VL

Na pitanje zašto su pekarski proizvodi skupi, i trgovci i pekari odmah će se pozvati na visoke troškove, skupu državu dok bi iskreniji odgovor mogao biti – zato što im se može. Hrvati u prosjeku godišnje pojedu samo 4,5 kilograma ribe, ali zato svaki član kućanstva u prosjeku pojede 55 kilograma kruha i peciva.

Usporedbe radi, cijena mesa u Hrvatskoj je 17 posto niža od prosječnih cijena u EU, voća i povrća oko 11 posto, mlijeko, sir i jaja svega su 5 posto jeftiniji od prosječnih cijena u EU. Cijene hrane općenito niže su 6,5 posto dok su ulja i masnoće skuplji oko 7 posto.

Stagnacija u 2020.

U proteklih godinu dana kruh i žitarice poskupjeli su u prosjeku za 1,1 posto, što je odudaralo od kretanja cijena ostalih proizvoda. Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju mjerene indeksom potrošačkih cijena, nakon skromnog porasta u lipnju (+0,1%), u srpnju su pale na mjesečnoj razini za 0,5%.

Restoran Akademija graševine TURISTIČKA SEZONA Hrvatskim ugostiteljima opet prijete visoke kazne: 'Obožavaju to raditi, a jako je diskriminirajuće'

Na godišnjoj razini također je zabilježen pad četvrti mjesec zaredom za 0,3%. U razdoblju od siječnja do srpnja prosječne potrošačke cijene bile su više 0,4% u odnosu na isto razdoblje 2019. godine. Promatrano prema skupinama i namjeni potrošnje, najveći generator pada potrošačkih cijena na mjesečnoj razini za 9,5% su sezonska sniženja odjeće i obuće koja u strukturi potrošačke košarice sudjeluju sa 6,38%.

Hrana i bezalkoholna pića u prosjeku su bili jeftiniji 0,9% dok su cijene opreme za kuću i redovitog održavanja kućanstva bile niže 0,3%. Osim korone i smanjenja potrošnje, na pad cijena utječe i sirova nafta, pa su tako goriva i maziva deset posto jeftinija u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Alkoholna pića i duhan s udjelom od 5,2% u ukupnoj strukturi domaće potrošačke košarice porasli su na godišnjoj razini 4,5%, uglavnom zbog povećanja trošarina.

– Do kraja godine trebao bi se dogoditi daljnji pad prosječnih potrošačkih cijena na godišnjoj razini pa bi u osnovnom scenariju u odnosu na 2019. u ovoj godini trebali zabilježiti stagnaciju potrošačkih cijena – navode analitičari RBA.

Uplift akademija
Iskoristite digitalizaciju na najbolji mogući način
Kata nije imala pretjerane ambicije biti poduzetnicom, no korona kriza natjerala ju je da promijeni stav
Borba protiv plijesni
Očuvajte svoje zdravlje
Otkrivamo: Kako se riješiti plijesni sa svake površine
  • Važna obavijest

    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • Avatar Barba
    Barba:

    Zato jer država daje poticaje za sijanje stočne pšenice (nažalost kvalitetnu pšenicu u Hrvatskoj moraš svijećom tražiti) koja se izvozi u Italiju i kao, od nas subvencionirana, stočna hrana se uvozi u Hrvatsku. De facto naši poticaji završe u Italiji. ... prikaži još! A krušno brašno uvozimo iz Mađarske ili Austrije ili gotove smrznute pekarske proizvode iz Češke ili Poljske. Zato nam je krug skup.

  • magizagimagi:

    Tko je napisao takvu glupost?? Vi u Njemačkoj ne možete kupiti kruh u pekarnici ispod 2 eura

  • Harrawath:

    Ja neznam odakle njima ti podaci ali ja znam da u Njemačkoj nema kruha u pekari ispod 3 €.