I prije ulaska u EU prodali smo zemlju strancima, upozorava predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Darko Grivičić. Iako je Hrvatska u sklopu zatvaranja poglavlja o slobodnom kretanju kapitala dobila pravo na moratorij prodaje zemlje građanima EU od sedam godina od stupanja u Uniju, s mogućnošću produljenja od dvije godine, stranci i špekulanti već naveliko kupuju tisuće hektara hrvatskog poljoprivrednog zemljišta.
Prenamjena najviše 10%
Prema agencijama za nekretnine, najbolje cijene postižu kvarnerski, istarski i dalmatinski maslinici i vinogradi, prvi, drugi ili treći red do mora, ali, naravno, ne da bi se budući gazda bavio vinom i maslinovim uljima, nego da bi na njemu i deseterostruko zaradio prenamjenom zemljišta u građevinsko. Pri tome mu i te kako na ruku idu nedavne "hitne" izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu.
Naknada za njegovu prenamjenu u građevinsko, kako bi se, prema riječima ministra poljoprivrede i potpredsjednika Vlade Petra Čobankovića, u Hrvatsku privukli investitori pripravni na ulaganja, srušena je, naime, s planiranih 50 i 100 posto na 5, odnosno 10 posto tržišne vrijednosti za osobito vrijedno i vrijedno obradivo poljoprivredno zemljište. Koalicija udruga – Zelena akcija, Transparency International Hrvatska, Pravo na grad, Zelena Istra, Eko - Zadar i Srđ je naš – nedavno je prosvjedovala kako se time otvara prostor nepovratnom uništenju vrijednog zemljišta kao resursa za budući razvoj RH, potiču zemljišne špekulacije i širi prostor za korupciju kod izmjena prostornih planova. Dovoljno je da stranac u Hrvatskoj osnuje tvrtku preko koje će uz pomoć agencija za nekretnine ili odvjetničkih ureda kupovati oranice. Koliko ih je već, ne zna se, procjenjuje se tek da već više od 100.000 stranaca, najviše iz EU, u RH ima neku nekretninu, u prvom redu kuće za odmor u Istri i Dalmaciji.
Grivičić tvrdi kako bi bilo mnogo više reda da Ustavni sud nije ukinuo obvezu posredovanja Agencije za poljoprivredno zemljište u prodaji privatnog poljoprivrednog zemljišta, što, tvrdi, nije bila hrvatska izmišljotina nego model kakav primjenjuju sve ozbiljne poljoprivredne zemlje.
– Zemlja je nacionalni resurs kojega se nijedna država ne odriče lako, osim valjda Hrvatske, pa u Austriji, primjerice, ni sin ne može naslijediti zemlju od oca u nekoj općini ako se iz nje odselio, kamoli da je kupi stranac iz neke druge države – kaže Grivičić. I Švedska nasljednicima koji se ne bave poljoprivredom uzima sve poljoprivredne površine i daje ih u najam farmerima koji vlasniku plaćaju rentu, dok u Hrvatskoj, gdje od 3 milijuna raspoloživih hektara ne obrađujemo ni milijun, izmišljamo neke druge zakone, umjesto da prepišemo dobre primjere izvana, tvrdi on. A da apsurd bude veći, hektar je u nas i 10 puta jeftiniji nego u Europi.
Grivičić kaže kako se nedavno i osobno uvjerio da Nizozemci i druge tehnološki visoko razvijene države četvorni metar zemlje za plastenike cijene i na 100 tisuća eura!? U Mađarskoj je pak hektar oko 5000 eura. Mađari su ispregovarali preniske poticaje EU, pa im manje isplativa poljoprivredna proizvodnja ruši i cijenu zemljišta.
Ispod 100 ha neisplativo?
Bez sređenih zemljišnih knjiga i gruntovnica u Hrvatskoj je pak najveći dio zemlje i dalje nemoguće prodati, pa je riječ o mrtvome kapitalu. S druge pak strane, preusitnjene parcele i ne mame na neku modernu poljoprivrednu proizvodnju, osim voćnjaka i plastenika, pa nije čudno što se, primjerice, u Bošanima na Pagu četvorni metar poljoprivrednog zemljišta donedavno prodavao između tri i pet eura, a sada se isto to zemljište prodaje već i za 100 eura po kvadratu, kaže Ivan Bižanović, vlasnik Lika nekretnina. Očekuje se, međutim, kako će ta ista zemlja nakon hrvatskih integracija u EU stajati najmanje tri do pet puta više, pa je i sve više "domaćih" koji je kupuju.
– Jako je puno upita brokera, ali i sumnjivih osoba koje u pravilu ne žele reći za koga rade, osim da su zainteresirani za okrupnjene parcele iznad 100, čak i 1000 hektara oko Čepina, Višnjevca, Tenje, Josipovca, Silaša..., kakvih je u Hrvatskoj malo. Takve površine, ako su u komadu, u Slavoniji postižu cijenu i od 6000 do 7500 po hektaru. No, za male površine do 20-ak hektara takve se ambiciozne cijene ne mogu dobiti, već najviše 4000 eura, i praktično ih je na našem području spremno otkupiti samo Pipunićevo Žito – kaže Nikola Matijević iz osječkih Ljubek nekretnina.
Ne zna se po koliko su kupovali svoje kvadrate, no poznato je da je britanski Emac u Dubi Stonskoj kupio oko pet te u Istri dva milijuna kvadrata, a Tomo Horvatinčić 250 hektara na Krku, oko čega se nedavno diglo dosta prašine. U Dalmaciji je zbog usitnjenih parcela i nesređenih knjiga teško naći i hektar u komadu. Maslinik bliže moru može se kupiti za 15 do 55 eura po kvadratu. Ivan Bulat iz šibenskih Bulat nekretnina kaže kako prvi red uz more, pogled na more ili na kopno, blizina plaže, pješčane uvale ili hridi, blizina marine, zračne luke i slično cijene poljoprivrednog zemljišta na dalmatinskoj obali dižu i na 150 eura po kvadratu, dok se dalmatinsko zaleđe, ovisno o tome je li na zemlji mladi ili stari maslinik, vinova loza... cijeni na 5 do 20 eura po kvadratu.
Cijene u Istri od 2006. su se, navodno, prepolovile. Lika nekretnine u Labinu su, doznajemo, dva hektara prodale za 25 eura po kvadratu – za ukupno 50.000 eura, dok se na Kvarneru, bliže moru, poljoprivredna zemlja prodaje za 10 do 35 eura po kvadratu.
– Tamo mudruju s GUP-om i kupuju vrijeme kako bi rodbinskim i kumskim vezama osigurali njezinu prenamjenu u građevinsko – optužuje Bižanović, koji je svojedobno tražio ocjenu ustavnosti spornih točaka Zakona o poljoprivrednom zemljištu, među kojima je i Agencija za poljoprivredno zemljište. U Lici je pak cijena najpovoljnija, od 2 kune do 5 eura za kvadrat. Oko 27.000 kvadrata (2,7 ha) u Gospiću je nedavno, primjerice, postiglo cijenu od svega 14-ak tisuća eura. Iako je još dosta zemlje i pod minama, mnogo je stranaca koji se u Lici raspituju za 200 i više hektara zemlje, osobito oko Plitvičkih jezera. Naravno da ih ne zanima farmerski posao, nego će čekati prenamjenu GUP-a, napominje Bižanović.
rasprodaja pa što? glavno da jaca i zoki mogu često u bruxelles na naš račun