Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Gospodarstvenik godine

IT sektor etablirao se kao vodeća industrija za iskorak Hrvatske na svjetska tržišta

Unatoč poteškoćama prevladava uvjerenje da će 2021. biti godina snažnog oporavka i rekordnih stopa rasta
20. listopada 2021. u 15:31 1 komentara 664 prikaza
Zagreb: Proglašenje gospodarstvenika i gospodarskog događaja 2019. godine
Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/4

Hrvatski gospodarstvenici, unatoč često negativnom i nepoticajnom političkom i društvenom okruženju, promotori su izvrsnosti, inovacija i uspješnih poslovnih pothvata. Upravo je to bio jedan od glavnih razloga da Večernji list i Poslovni dnevnik, svjesni svoje uloge u društvu, prije pet godina pokrenuli izbor Gospodarstvenika i Gospodarskog događaja godine. Cilj je interes javnosti preusmjeriti na gospodarstvo i gospodarstvenike isticanjem pozitivnih primjera kao što su izvrsnost u poslovanju, izvozni uspjeh i otvaranje radnih mjesta.

Gospodarstveni uspjesi poticaj su i za niz malih i srednjih poduzetnika te poruka mladima da ne napuštaju Hrvatsku. Stručni žiri vodećih hrvatskih novinara i urednika koji prate gospodarstvo, kao i predstavnika stručne i znanstvene javnosti, jamac je izvrsnosti i snage ovog izbora. Uskoro ćemo nominirati kandidate za ovu godinu, a završnica ovog projekta bit će početkom prosinca kada će se dobitnicima dodjeljivati nagrade u četiri kategorije.

U prvom izboru, 2016., za gospodarstvenika godine izabran je Ante Vlahović iz Adrisa, a zanimljivo je da su ga u odvojenim postupcima za laureata izabrali i čitatelji i stručni žiri. Godinu kasnije titulu najboljeg po izboru čitatelja ponio je Željko Kukurin, čelnik turističke tvrtke Valamar, dok je stručni žiri gospodarstvenikom godine proglasio inovatora i predvodnika e-mobilnosti Matu Rimca. U izboru 2018. najboljima su proglašeni Ante Vlahović iz Adrisa i Marin Pucar iz Podravke, godine 2019. najbolji je ponovno bio Mate Rimac dok su prošle pandemijske 2020., gospodarstvenicima proglašeni Silvio i Roberto Kutić te Izabel Jelenić iz Infobipa te osnivači Nanobita Alan Sumina i Zoran Vučinić.

Zagreb: Proglašenje gospodarstvenika i gospodarskog događaja 2019. godine | Autor : Borna Filic/PIXSELL Foto: Borna Filic/PIXSELL 02.12.2019., Zagreb - U hotelu Westin odrzano je proglasenje gospodarstvenika i gospodarskog dogadjaja 2019. godine. Ministar financija Zdravko Maric, Marin Pucar Photo: Borna Filic/PIXSELL

Za 2021. godinu moglo bi se reći da je godina suzdržanog optimizma u kojoj su se svi akteri na gospodarskoj sceni nastojali što je bolje moguće priviknuti na okolnosti koje je donijela pandemija. Hrvatsko se gospodarstvo oporavlja snažnije od očekivanja, posebno tržište rada koje je ostalo stabilno zahvaljujući izdašnoj financijskoj injekciji države i europskih fondova.

Izabrano 150 projekata

Potpore koje su otišle poduzetnicima mogu se po intenzitetu usporediti sa subvencijama koje su, sve do ulaska u Europsku uniju, išle prema brodogradnji ili pak investicijama u gradnju autocesta sredinom 2000-tih.

Čuvanje radne snage i ljudskih resursa, gdje je Hrvatska, inače, postala dosta tanka, dio je zajedničke politike Europske unije koja je u posljednjih godinu dana više nego ikad u svom postojanju učinila na jačanju kohezije. Europska unija je gotovo udvostručila svoj budžet u narednih nekoliko godina, pogotovo iznos bespovratnih sredstava, te snažno podmetnula leđa da bi ublažila udar pandemije. Nove okolnosti koriste se da bi usmjerila članice prema održivijem i ekološki prihvatljivijem razvoju te je u skladu s tim Europa postavila nove ambiciozne ciljeve vezane uz ekologiju. Efekti te politike na okolinu postat će vidljiviji za nekoliko godina, no radi se o iznimno skupoj tranziciji koju potrošači trenutno plaćaju kroz visoke cijene energenata: goriva, plina te struje. Hrvatska je u pandemiji dobila značajna financijska sredstva i povijesnu priliku da postane zemlja u kojoj će se dobro osjećati i njezini građani i poduzetnici.

U narednih šest godina Hrvatska bi iz europskih fondova trebala povući sredstava u vrijednosti od gotovo 40 posto hrvatskog BDP-a, pa je ova godinu prošla u znaku potrage za projektima koji će odrediti kretanja u srednjem roku, te dati novi zamah razvoju hrvatske ekonomije, sada snažno oslonjene na turizam i potrošnju.

Pojedinačno, najveći dobitnik Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2023. je poduzetnik i inovator Mate Rimac koji može računati na 200 milijuna eura bespovratnih potpora za svoje futurističke projekte.

Obnavljat će se potresom uništena područja, željeznička infrastruktura, modernizirati luke, rafinerija... što je sve detaljno opisano u 150 izabranih projekata. Cijeli posao oko izrade Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2023. (NPOO) koordinirao je Zvonimir Savić, makroekonomist mlađe generacije. Kao djelatnost, najveći je dobitnik znanost i obrazovanje sa milijardu eura s kojima će se graditi obrazovni sustav te poticati znanstveno-istraživački rad. Na njima je da s tim kapitalom stvore pretpostavke da dobijemo na desetke takvih kao što je Rimac.

Izjava godine, kad je Hrvatska u pitanju, nije došla od domaćih političara već od predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen.

Iz Bruxellesa se bolje vidi

– Mogu reći da sam duboko impresionirana. Vidjela sam budućnost ovdje u Hrvatskoj. Vidjela sam budućnost mobilnosti – izjavila je Ursula von der Leyen, na dan kad je u Zagreb donijela omotnicu s 6,3 milijarde eura i posjetila Rimčeve pogone.

PODUZETNIK I INOVATOR Mate Rimac, gospodarstvenik 2017. i 2019. godine, može računati na 200 milijuna eura bespovratnih potpora za svoje futurističke projekte | Autor : Josip Regovic/PIXSELL Foto: Josip Regovic/PIXSELL PODUZETNIK I INOVATOR Mate Rimac, gospodarstvenik 2017. i 2019. godine, može računati na 200 milijuna eura bespovratnih potpora za svoje futurističke projekte

Zašto Hrvati za razliku od predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen ne vide budućnost u svojoj zemlji?

Oni koji odlaze sami, kažu da to čine zbog koruptivne političke mreže i okruženja koje im nije dalo priliku, kako sugerira istraživanje politologa i povjesničara Tade Jurića s Hrvatskog katoličkog sveučilišta “Percepcija iseljenika o Hrvatskoj”. Hrvatska svakodnevno kopni zbog slabog nataliteta i iseljavanja tako da će se, s većim rastom gospodarskih aktivnosti otvoriti ozbiljnija rasprava o integraciji stranaca. Javnost zasad nije otvorena za tu varijantu, no jesu poduzetnici kojima nedostaje radnika te ih pronalaze na raznim stranama svijeta.

Udomaćena administrativna nemoć iznova se afirmirala i kod obnove nakon potresa u Zagrebu i na Baniji, gdje ne zapinje na novcu već organizaciji i kvaliteti državnih institucija.

Gledano po sektorima, bila je ovo godina IT industrije, koja je povukla u svim područjima, od većeg zapošljavanja, povećanja prihoda, preuzimanja, iskoraka u svijet. Iza nje stoje mladići i djevojke koji su sve što imaju stvorili sami, daleko od politike i njezina upliva. Procjenjuje se da Hrvatska ima oko četiri tisuće aktivnih IT tvrtki s približno 35 tisuća zaposlenih, tridesetak milijardi kuna ukupnog prihoda i rastom dva puta bržim od ostalih dijelova gospodarstva (analiza Udruženju za IT Hrvatske gospodarske komore). Infobip, Nanobit, Photomath i Rimac davno su izronili iz anonimnosti te prokrčili put u sam vrh. Izvoznici su i u godini korone ostali najpropulzivnija grupacija, mahom su to, prema analizi Hrvatske narodne banke, mala i srednja poduzeća, pretežno u stranom vlasništvu sa sjedištem na sjeveru zemlje.

Uz to, istraživanje HNB-ova analitičara Domagoja Šelebaja, otkriva da dinamiku rasta izvoza pretežno određuju mlada poduzeća, ona koja izvoze kraće od pet godina.

Turizam i prateće uslužne djelatnosti najviše su stradali u prvoj godini korone, ove se, godine, međutim i taj sektor oporavlja. Godinu je obilježio i nastavak rasta cijena nekretnina, jačanje domaće potrošnje te od sredine godine lagano buđenje inflacije.

Sami poduzetnici nisu smanjivali pritisak na vlast da im se osiguraju državne potpore za zaposlene no prema posljednjim podacima broj tvrtki koje traže državne poticaje smanjio se na oko 13 tisuća s približno 45 tisuća zaposlenih. Ova godina učvrstila je stav da Hrvatska treba ustrajati na putu brzog preuzimanja eura, a sve pripreme koje su poduzete ciljaju na 2023. kao godinu u kojoj bi mogli zaokružiti svoju euro priču. Jesen je, međutim, donijela snažniju inflaciju od očekivane, pucaju i dobavni lanci, no neovisno o tome prevladava uvjerenje da će 2021. godina biti godina snažnog oporavka i rekordnih stopa rasta.

 

Logitechovi sustavi za video konferencije Sustavi za video konferencije Hibridna rješenja za posao koji možete obavljati svugdje RAZVOJ UMJETNE INTELIGENCIJE Startupi su imali 3,5 milijardi kuna prihoda, a 5 milijardi investicija OSVJEŽENA VERZIJA Magic Leap dobio novu investiciju za drugi pokušaj AR uređaja
Vinkovci: Uhićena Gabrijela Žalac odlazi iz kuće u pratnji istražitelja
SATIRIČNI PREGLED TJEDNA
Zagrepčani su probdjeli cijelu noć, psi tragači pušteni su s lanca, iz pritvora je pobjegla G. Ž.
Hrvatski Telekom
BUDITE OPREZNI
Istraživanje iz Hrvatske: Ovo su najopasnija ponašanja mladih na internetu o kojima se rijetko priča
  • Važna obavijest

    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • Deleted user:

    zasto mnozina svjetska trzista ??? nelogicno...koja je razlika između 3200 kn i 400 €....nikakova..polovica od oko 3,8 milijuna hrvata odnosno 3/4 umirovljenika i 1/2 uposlenih je siromasna i svaki dan je siromasnija...zasto...zbog vodstva rh...i njihovih svakodnevnih marifetluka...