Naslovnica Biznis Potrošač

Hrvati vole samo gotovinu

Većina računa plaća se u kešu jer se tako mogu dobiti i ozbiljniji popusti
03. siječnja 2019. u 10:12 1 komentara 511 prikaza
Foto: Peter Kneffel/DPA/Pixsell

Nijemci bi mogli ostati bez gotovine ako se ostvari prijetnja o općem štrajku 12 tisuća zaposlenika na poslovima prijevoza i dostave novca u bankomate. Naime, sindikat Ver.di već je organizirao štrajk upozorenja s pet posto zaposlenika pa je dio Njemačke imao prazne bankomate. Iako su mogli nesmetano plaćati karticama, nedostatak gotovine naljutio je Nijemce, koji poput Hrvata vole poslovati s gotovinom. S druge strane na sjeveru Europe vladajući koketiraju s idejom ukidanja gotovine. Zastupnici svijeta bez novčanica tvrde da bi taj pristup iskorijenio sivu ekonomiju i poreznu evaziju dok zagovaratelji gotovine upozoravaju o gubitku privatnosti.

Boris Vujčić PROGNOZE ZA 2019. U znaku eura kamate i dugovi, a Hrvatska hoće u eurozonu

Visoke naknade za kartice

Popularnost gotovine unatoč jednostavnosti i sigurnosti kartičnog plaćanja ne jenjava, dapače i raste u nekim zemljama. Nijemci tako, poput Hrvata, čak 80 posto transakcija obavljaju gotovim novcem. Prema podacima Hrvatske narodne banke, od 179 milijuna izdanih fiskaliziranih računa u 2017. godini, čak ih je 87 posto plaćeno u gotovini. Ipak vrijednost kartičnih transakcija raste na 37 posto ukupnog prometa. Tu valja napomenuti da se najveći promet karticama odvija ljeti te da se 12 posto vrijednosti svih kartičnih transakcija odnosi na strane kartice pa je izgledno da je riječ o turističkoj potrošnji. Uzmemo li to u obzir, možemo zaključiti da samo četvrtinu kupnje Hrvati obavljaju putem kartica. Pritom puno više troše debitnim, odnosno gotovinskim karticama, nego kreditnim karticama. Ipak popularnost kartica raste iz godinu u godinu, kao i vrijednost transakcija učinjenih karticama. Inače, svaki potrošač ima 2,5 kartice, a 79 posto svih građana ima barem jednu karticu. To pak pokazuje da nije problem u pristupu karticama već u motivu da se građani njima koriste ili pak u mogućnostima plaćanja.

MARINA ŠUNJERGA I uz promjene, država i dalje poduzetniku uzima prevelik dio kolača

Naime, domaći obrtnici i ugostitelji uglavnom inzistiraju na plaćanju u gotovini, a nepisano je pravilo i da su popusti veći ako se plaća novčanicama. Razlog leži u visokim naknadama za prihvat kartica koje kartične kuće ugovaraju s prodavateljem usluge ili robe. Budući da su nerijetko, osobito u slučaju nove tvrtke koja nema financijsku povijest te naknade i veće od pet posto, poduzetnici moraju uvećati cijene za taj iznos. U pravilu naknade se kreću od dva do pet posto, a taj se trošak prenosi na potrošača. Zbog toga se kupcima manje isplati platiti karticom, osobito u slučaju veće kupnje koja u pravilu donosi pet posto dodatnog popusta ako je na stolu keš.

Kolač istraživanje Ako ste ovakvog karaktera, bit ćete siromašniji

Amerikanci vole kartice

Amerikanci s druge strane gotovo polovicu svih transakcija ostvaruju putem kartica, iako i na tom tržištu naknade za prihvat kartica uključuju trošak od tri posto. Dapače, u SAD-u u većem dijelu saveznih država trgovac ima pravo i direktno naplatiti taj trošak od potrošača. Ipak Amerikanci vole kartice, a popularnost gotovine opada. Švedska i Norveška idu putem potpune eliminacije gotovine. U Švedskoj je tako u pet godina vrijednost transakcija učinjenih gotovinom spala s 50 posto na svega 20 posto. Šveđani vjeruju i bankama i institucijama, a istraživanja su pokazala da ih ne brine ni ‘Big Brother’ sindrom kao ni internet prijevare. Nedavno su ukinuli novčanice u najvećim apoenima tvrdeći da ih ionako koriste samo kriminalci, a ukidanje gotovine drže dobrim načinom za borbu protiv sive ekonomije.

500 eura nijemci mogu tiskati do 26.travnja

Iako je najavljeno da početak 2019. godine znači i smrt novčanice od 500 eura, to nije sasvim točno. Naime, 17 centralnih banaka zemalja eurozone posljednju ediciju tih ljubičastih novčanica moraju izdati zaključno s 27. siječnja, nakon čega novih novčanica na tržištu neće biti. Austrija i Njemačka pak nastavit će tiskati novčanice u najvećim apoenima do 26.travnja, a Europska središnja banka to je obrazložila zalaganjem za lakšu tranziciju i logističku podršku. Čak i kad se prestanu izdavati, novčanice od 500 eura ostaju sredstvo plaćanja dok ne budu povučene s tržišta zbog dotrajalosti. Prema relevantnim podacima u ovom je trenutku u optjecaju 521 milijun novčanica od 500 eura. Odluka o zabrani tiskanja ove novčanice donesena je još 2016. godine pod obrazloženjem da će se ukidanjem velikih apoena smanjiti kriminalne aktivnosti. Zbog činjenice da ju najviše koriste kriminalni krugovi te terorističke organizacije novčanica je zaradila nadimak ‘binladenka’. Statistika ECB-a pokazuje da unatoč činjenici da čine tek 2,4 posto svih eurskih novčanica, ljubičasta novčanica nosi 20 posto ukupne vrijednosti tiskanih eura. Zadnji put su zapravo tiskane 2014. godine čime se zadovoljila potreba na tržištu. SAD je ukinuo novčanice od 1000 dolara još 1969. pa je najveća novčanica ona od 1000 švicarskih franaka.

Roštilj
Za sve grill majstore
Želite sočne, mekane, ali i hrskave kobasice na roštilju? Evo nekoliko tajni za savršene bucke

A1 izdvaja za Vas

  • Avatar Olujni
    Olujni:

    Kako to da se Svicarci ne boje da ce im mafija koristiti novcanice od 1.000 Franaka? Njima ne pada na pamet da ih ukinu, a 1.000 Franaka je nesto malo vise od 900 Eura. Istovremeno EU ukida puno manju novcanicu ... prikaži još! od 500 Eura! Mutna posla!