Naslovnica Vijesti Hrvatska

U znaku eura kamate i dugovi, a Hrvatska hoće u eurozonu

Ulazimo u godinu solidnog ekonomskog rasta za koju se vjeruje da će biti prekretnica jer će veće kamatne stope usporiti ekonomiju
31. prosinca 2018. u 23:45 18 komentara 1991 prikaza
Boris Vujčić
Foto: Sandra Simunovic/PIXSELL

Ulazimo u godinu u kojoj bi svjetska ekonomija trebala rasti po stopi nešto nižoj od 4 posto, rast u Indiji će drugu godinu zaredom (veći od 8%) nadmašiti kineski (oko 6%), hrvatsko gospodarstvo neće uspjeti dobaciti trojku, prognoza je oko 2,7%, ali i to je daleko iznad domaće potencijalne stope rasta.

Tužno oslabljen za jednu članicu koja stvara 15 posto zajedničkog bogatstva, procjenjuje se da će gospodarski rast EU-27 biti oko 2 posto, dok će ekonomija SAD-a usporiti ispod ovogodišnjih 3 posto. Same brojke nisu loše i na temelju njih moglo bi se reći da ulazimo u stabilnu godinu, sličnu ovoj na izmaku, koja će donijeti nova radna mjesta, više mogućnosti, smanjenje nejednakosti i općenito pesimizma.

MARINA ŠUNJERGA I uz promjene, država i dalje poduzetniku uzima prevelik dio kolača

Pripreme za vođenje EU
Srednja i jugoistočna Europa i dalje vozi dva puta brže od prosjeka, što zajedničkom europskom prostoru daje na dinamici, no iz više razloga 2019. godina se promatra kao prekretnica nakon koje bi rast mogao usporiti. Prvi kvartal sljedeće godine rezerviran je za službeni razlaz s Velikom Britanijom, dok se u trećem tromjesečju očekuje odluka o povećanju kamatnih stopa u eurozoni, a oba ta događaja imat će dugoročne učinke. Sama eurozona trenutačno raste iznad prosjeka te ne strahuje od usporavanja, no problem su slabe i prezadužene članice kao što je Hrvatska, čiji se rast odvija pod utjecajem zbivanja u okruženju. Vjeruje se da je u prvih pet godina članstva u EU zemlju napustilo oko 300.000 građana, što će Vlada pokušati kompenzirati masovnim uvozom radne snage čija brojka za 2019. godinu premašuje 65 tisuća.

Predrasude ili Kako nas vide stranci: Voze i 50 iznad ograničenja, parkiraju na tramvajskim tračnicama...

Godina pred nama neće biti u znaku eura samo zbog rasta kamatnih stopa u eurozoni već i stoga što će Hrvatska zatražiti da postane njezina 21. članica, ako se Bugarska prije nas ukrca u eurovlak kao 20. zemlja eurozone. Produljenje nesigurnosti u Italiji i općenito skroman oporavak velikog hrvatskog vanjskotrgovinskog partnera svi europski analitičari navode kao dodatni razlog za zabrinutost, budući da će Italija za tri mjeseca biti treća najveća ekonomija u Europskoj uniji.

Dva dana prije nego što će Rumunjska preuzeti predsjedanje Europskom unijom, njezin šef izrazio je sumnju da je jedna od tri najsiromašnije članice dorasla tom zadatku, a kakve smo sreće lako bi se moglo dogoditi da neki novi Juncker sličnu rečenicu ponovi za godinu dana, uoči hrvatskog predsjedavanja Europskom unijom 2020. godine.

Bakir Izetbegović ŽELE DOBROSUSJEDSKE ODNOSE SDA osudilla saborsku deklaraciju o Hrvatima u BiH: 'Izravno miješanje u unutarnja pitanja'

Gdje naći radnike
Guverner hrvatske središnje banke Boris Vujčić najavio je da će sljedećih mjeseci hrvatske vlasti i službeno zatražiti ulazak u europski tečajni mehanizam, što će imati i političke i ekonomske implikacije. Ako je točno da se smanjuje podrška građana za uvođenje eura, može se očekivati da će protestne stranke i politički pokreti pojačati antieuropsku retoriku.

Ta bi tema mogla zaokupljati javnost i zbog izbora za Europski parlament te predsjednicu/predsjednika države koji će se održati 2019. I dok će ostanak na vlasti biti glavna preokupacija političara, poduzetnicima je prva briga gdje naći radnike jer je potražnja za radnom snagom tako velika da će Njemačka početi zapošljavati strance i u tako važnim sektorima kao što je vojni.

VIDEO Horoskop za 2019. : Evo kakva godina očekuje naše političare!

Što je najbolje jesti nakon dugačkih šetnji i planinarenja
SITI U PLANINI
Nutricionisti savjetuju: Što je najbolje jesti nakon dugačkih šetnji i planinarenja

A1 izdvaja za Vas

  • Avatar Point_of_view
    Point_of_view:

    Citat: "Srednja i jugoistočna Europa i dalje vozi dva puta brže od prosjeka, što zajedničkom europskom prostoru daje na dinamici." Nije točno! Miješaju se kruške i jabuke: Ako je u zapadnim zemljama osnovica, odnosno BDP-a po glavi stanovina 35.000,00 €, ... prikaži još!€, rast od 2% znači dodatnih 700,00 € na godišnjoj razini. Ako je osnovica u nekim članicama EU-a, 10.000,00 €, onda bi rast od BDP-a, 700,00 € značio procentualni rast od 7%. Isto vrijedi za Kinu i Indiju. 6% u Kini znači puno više nego 8% u Indiji. Rast u Kini od 6% odgovarao bi rastu BDP-a u Kini od 12% od prije desetak godina. Zato ne brkajte stvari. OSNOVICA je važna.

  • midea:

    Hrvatska ne želi Euro ,HDZSDPHNSIDS+ sateliti žele euro , prestanite lagati !

  • Avatar Kljusar
    Kljusar:

    Uvođenjem eura cijene će porasti više od 10%