Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Kompanije i tržišta

HEP želi u Zagrebu elektranu na otpad milijuna kuna

Razvoj ovog biznisa ograničava zakonska regulativa i djelovanje udruga za zaštitu prirode koje su a priori protiv njih
02. ožujka 2016. u 00:05 1 komentara 821 prikaza
01.03.2016., Zagreb - U organizaciji Poslovnog dnevnika odrzana konferencija Energy Investment Forum u maloj dvorani KD Vatroslav Lisinski. Panel. Photo:
Foto: Marko Prpić/Pixsell

Unatoč svim turbulencijama kroz koje prolazi globalno energetsko tržište, u energetiku se isplati ulagati, a tako će biti i u budućnosti, kazao je Zoran Miliša, direktor RWE-a Hrvatska na panel-diskusiji “Tranzicija je počela – nova pravila u sektoru obnovljivaca, biogoriva i goriva iz otpada na čekanju” koja se održala u sklopu 3. Energy Investment Foruma 2016. u organizaciji Poslovnog dnevnika u utorak u Zagrebu.

− Cijena struje niža je nego ikada i nije nemoguće da će se u nekom trenutku približiti nuli. No, na cijenu koju plaćaju potrošači dolazi niz naknada koje će i dalje rasti. Jedna je i naknada za obnovljive izvore − kaže Miliša i dodaje da će za desetak godina više od 50% potrošača biti samodostatno i neće ovisiti o elektrodistribuciji.

Perica Jukić, predsjednik uprave HEP-a, također smatra da će ulaganja u energetiku biti profitabilna. − Mi smo u tijeku velikog investicijskog ciklusa u kojem ćemo samo u modernizaciju i obnovu hidroelektrana uložiti tri milijarde kuna do 2020. Iako puno polažemo i na obnovljive izvore energije, činjenica je da je bitno imati pouzdane klasične izvore proizvodnje struje koji daju stabilnost i funkcionalnost cijelom sustavu − kazao je Jukić.

U HEP-u veliki potencijal vide u korištenju otpada kao energenta.

− Biznis s elektranama na otpad jedan je od energetskih projekata budućnosti i HEP razmišlja o njemu. To su kogeneracije koje mogu raditi 24 sata dnevno, a posebno su pogodni za velike gradove. Prvu takvu elektranu mogli bi sagraditi u Zagrebu, na Žitnjaku, jer bi tu mogli osigurati oko 300.000 tona pogodnog otpada godišnje − navodi Jukić.

Pionir prerade otpada, naravno mehaničkim putem, je tvrtka CIOS koja je u taj projekt krenula još 2010. godine. Tri godine kasnije su uložili veliki novac u najsuvremeniji pogon za preradu otpada koja ima vrlo visokuiskoristivost sirovine. No, kako pojašnjava Jurica Medun iz Uprave CIOS-a, veći razvoj ovog biznisa, pogotovo prelazak na termičku obradu, ograničava zakonska regulativa, ali i djelovanje udruga za zaštitu prirode koje su a priori protiv ovakvih projekata.

Direktor Sektora za odnose s vanjskim subjektima Industrije nafte Ine Emanuel Kovačić kazao je da je energetski sektor izložen nizu izazova te da će obzirom na navedeno trgovačka društva primarno investirati u one projekte koji su uvjetovani regulativom ili u one projekte koji jamče siguran povrat investicija u odgovarajućem roku.

>> Moody's potvrdio kreditni rejting i stabilne izglede HEP-a

>> Ministar Darko Horvat: Plomin nam sigurno treba

Advent u Dalmaciji
Advent u Dalmaciji
Vrijeme je za lampice, druženje i blagdansko raspoloženje
  • kritičar_2:

    Ista lica,ista blebetanja.U 25 god. HR-samostalnosti nisu sposobni samostalno napraviti ozbiljan energetski objekt.