Naslovnica Biznis Kompanije i tržišta

Dioki ide u stečaj, Linić nezadovoljan Čačićevim planom

Linić je najavljivao očuvanje proizvodnje u dijelu Diokija, ulazak države u vlasničku strukturu, tražio strateškog partnera...
16. srpnja 2012. u 10:00 181 komentara 19 prikaza
'19.06.2012., Zagreb - 19.06.2012., Zagreb - Prosvijed radnika Diokija koji su krenuli na Markov tgr traziti isplatu svojih placa, odnosno ispunjenje obecanja od prije nekoliko mjeseci. Prosvjed je po
Foto: 'Marko Lukunic/PIXSELL'
Pogledajte galeriju 1/3

Iako bi se danas u Ministarstvu gospodarstva trebao održati ključni sastanak predstavnika države, sindikata i vjerovnika Diokija, sve je manje nade kako bi taj nekoć treći najveći hrvatski izvoznik mogao biti spašen od stečaja. Najizglednija je opcija za Dioki, o kojoj se pregovara već tjednima, da država preko HEP-a otkupi Diokijevo zemljište na Krku namijenjeno za Terminal za ukapljeni plin (LNG). Prikupljeni novac bio bi iskorišten za isplatu zaostalih plaća i otpremnina radnicima, a ostatak tvrtke išao bi u stečaj.

Takav scenarij proteklih dana u pripremi je u Ministarstvu gospodarstva, a kako doznaje Večernji list, zbog njega je došlo i do nesuglasica između čelnog čovjeka tog resora Radimira Čačića i ministra financija Slavka Linića.

Plan koji koči Hypo

Linić je u više navrata tijekom posljednjih mjeseci najavljivao očuvanje proizvodnje barem u dijelu Diokija, ulazaka države u vlasničku strukturu, te se čak i osobno angažirao u pronalasku strateškog partnera. Ipak, zasad nijedna od tih tvrtki nije pokazala ništa više od inicijalnog interesa – posljednja je bila azerbajdžanska kompanija MES – pa su u Čačićevu ministarstvu počeli pripremati alternativni plan. Kako bi on vjerojatno značio i odlazak Diokija u stečaj, Linić s njim nije zadovoljan, no problem je što država jednostavno nema 15-ak milijuna eura svježeg novca koji bi Diokiju bio potreban za obnovu proizvodnje i poslovanja.

Jedan od modela koje je Linić zagovarao bio je da se zatvori pogon na zagrebačkom Žitnjaku, tamošnje nekretnine i strojevi prodaju, kao i zemljište za LNG u Omišlju te tim novcem pokuša spasiti Dina petrokemija – Diokijeva proizvodnja na Krku. Ipak, taj je plan teško ostvariv, ponajprije o zato što je sva vrednija Diokijeva imovina ionako pod hipotekom banaka pa bi i sav novac od njezine prodaje pripao njima.

Dapače, kreditni aranžmani kojima je bivši vlasnik Robert Ježić opteretio kompaniju takvi su da su pojedine zemljišne čestice često opterećene i s više hipoteka, a u nekim slučajevima i od različitih banaka. Primjerice, vlasništvo nad svim Dininim nekretninama objedinjeno je u dvije tvrtke – Piros d.o.o. i Ćuf d.o.o. – a te tvrtke opterećene kreditima bilo same Dine bilo cijele Dioki grupe.

Dakako, to otežava rješavanje situacije pa tako ni Čačićev model s kupnjom zemljišta za LNG terminal nije izvjestan. Kako je sporno zemljište pod hipotekom Hypo banke, bez njezina pristanka ta se transakcija ne može obaviti, a zasad dogovora nema.

Problem pomorsko dobro

Kako se neslužbeno doznaje, Vlada je Hypu ponudila model po kojem bi HEP kod te banke podigao kredit kojim bi se zatvorila prethodna bankina hipoteka, a ostatkom namirili radnici. No, problem je u cijeni. Hypo banka samo na Diokijevim nekretninama u Omišlju ima oko 40 milijuna eura vrijedne zabilježbe. Najvrednije među njima je zemljište za terminal te je stoga logična želja banke da ostvari što veću cijenu, osobito zato što će na eventualnim budućim stečajnim dražbama ostatka imovine teško moći vratiti više od fragmenta uloženog novca.

HEP, s druge strane, ima ograničene financijske mogućnosti, a pritom jedan dio prodajne cijene mora ostati i za radnike. Nadalje, dio tog zemljišta i pomorsko je dobro. U bolja vremena Ježić je za to zemljište tražio između 300 i 350 milijuna kuna, a sada navodno HEP nije spreman platiti više od 200 milijuna. Čak i da Hypo banka pristane na tu cijenu, jasno je da će se u toj transakciji teško prikupiti novac potreban za nastavak proizvodnje u omišaljskoj tvornici.

Dodatni je problem i percepcija javnosti. Iako u Ministarstvu gospodarstva i HEP-u tvrde kako je LNG terminal izvrstan projekt za kojim vlada golem interes, niz stručnjaka i dalje sumnja u to kad će i u kojoj mjeri biti realiziran. Trošak od 200-tinjak milijuna kuna za kupnju tog zemljišta čini se kao poprilično hrabra oklada na uspjeh projekta koji još nije ni blizu realizacije, a zbog koje će netko u budućnosti morati položiti račune. Taj rizik u HEP-u očito žele ograničiti, no to neće biti dovoljno za spas Diokijeve proizvodnje. Spas bi donio tek ulagač sa svježim novcem, no vremena i nade da će se takav pojaviti, barem prije nego što Dioki ode u stečaj, sve je manje.

Sjajna sinergija kompleksa u Omiš

Sjajna sinergija kompleksa u Omišlju

Očuvanje petrokemijske proizvodnje na Krku bitno je i jer je ta tvornica integralni dio zamišljenog energetsko-industrijskog kompleksa u Omišlju. Riječ je o vjerojatno najboljem takvom projektu u RH, gdje bi se uz Dinu i LNG terminal gradila i kogeneracijska termoelektrana na plin. Sinergijski učinci takvog kompleksa bili bi sjajni. Terminal bi imao osiguran plasman velikih količina plina u blizini, elektrana velike potrošače u blizini, a Dina nižu cijenu ključnog energenta i sirovine. Toplina proizvedena u elektrani plasirala bi se u terminal za otplinjavanje plina, a hladnoća iz terminala umjesto u more slala bi se u petrokemijsko postrojenje kojemu bi na taj način bili smanjeni troškovi proizvodnje.

Petrokemijsko postrojenje gasi se nakon

Petrokemijsko postrojenje gasi se nakon 49 godina

Izvjesno je da se nakon 49 godina gasi petrokemijsko postrojenje na Žitnjaku. Osim loše poslovne politike bivšeg vlasnika, to je u velikoj mjeri i posljedica sve manjih Ininih isporuka plina etana. Iako u Ini tvrde kako je to posljedica iscrpljivanja nalazišta, činjenica je da se Ini više isplati etan prodavati u mješavini prirodnog plina nego isporučivati Diokiju. To je tržišno opravdano, no još jednom navodi na pitanje o posljedicama privatizacije Ine. Jer, eventualni gubici Ine na prodaji etana puno su manji od štete koju će država pretrpjeti propašću Diokija.

Čačićev model likvidacije u tri koraka

Čačićev model likvidacije u tri koraka

1. Država preko HEP-a otkupi Diokijevo zemljište na Krku namijenjeno za LNG

2. Prikupljeni novac utrošio bi se za isplatu zaostalih plaća i otpremnina radnicima

3. Ostatak tvrtke odlazi u stečaj

Arena Centar
LJETO ZA DJECU U ARENA CENTRU
Idealno rješenje za zagrebačke vrućine

A1 izdvaja za Vas