Naslovnica Biznis Kompanije i tržišta

Cilj nije prodati kante, važno nam je da otpad postane sirovina

Osijek pokazuje da Hrvatska može biti predvodnik u gospodarenju otpadom. Londonska burza uvrstila je slovensku tvrtku s 40-godišnjim iskustvom među 1000 kompanija koje inspiriraju Europu
12. ožujka 2018. u 17:11 3 komentara 547 prikaza
Foto: Matija Habljak/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/6

Slovenska tvrtka Skaza 40 se godina bavi proizvodnjom plastike, a na hrvatsko je tržište ušla kroz suradnju s osječkim Unikomom koji je njihove kante za kompostiranje razdijelio građanima.

Kontejneri ne znaju ih postaviti Ili kante s čipovima ili kavezi koje bi osmislili arhitekti

Tanja Skaza, direktorica tvrtke s 330 zaposlenih i prihodom od 38,3 milijuna eura i pet milijuna eura investicija u 2017., ističe da žele biti dio priče o održivom gospodarenju otpadom i ciklusa kružne ekonomije. Pod njezinim je vođenjem tvrtka koju su pokrenuli svekar i svekrva ušla među pet najbrže rastućih tehnoloških poduzeća u srednjoj Europi, a Londonska burza uvrstila ih je među 1000 kompanija koje inspiriraju Europu.

Koliko je Slovenija odmaknula u održivom upravljanju otpadom i koja je uloga vaše tvrtke u tome?

U Sloveniji recikliramo 42,7 posto otpada, a prosjek EU je 41,8 posto. Krenuli smo s proizvodnjom kanti “Bokashi Organico” 2010., kada je izašla Uredba EU o zbrinjavanju komunalnog otpada te su potrošači sami tražili rješenja, a trgovci su upravo smišljali što bi mogli ponuditi građanima pa smo u 2010. i 2011. prodali 100.000 komada. U Sloveniji smo u sedam godina smanjili godišnju proizvodnju komunalnog otpada s 481 kilogram po osobi na 418.

Na hrvatsko ste tržište ušli kroz suradnju s osječkim Unikomom...
Osijek je primarno htio nešto uraditi sa zelenim površinama, a kroz ovaj su projekt pomogli i građanima, i to bez povećanja broja kanta za komunalni otpad, čak su ih smanjili na javnim površinama. Isprva je Unikom razdijelio 3450 kanta kućanstvima u većim naseljima, a onda još 2000. Imamo i planove širenja suradnje jer je Unikomu cilj smanjiti količinu komunalnog otpada za 50 posto do 2020. Prvi su u Hrvatskoj pokazali kako to treba raditi, dobili su i nagradu za zeleni grad.

Kako funkcioniraju takvi projekti u Sloveniji?
U Sloveniji to ne postoji! Neki su manji gradovi nabavili kante, ali nijedan tako velik kao Osijek. Naši komunalci su to, doduše, platili samo svojim novcem, nisu “povukli” europska sredstva. Ali sudjelujemo u projektima cirkularne ekonomije, traže da napravimo plastične kante za smeće za cijelu Sloveniju, od reciklirane plastike.

Vidite li prostor za jaču suradnju s hrvatskim tvrtkama i lokalnom zajednicom?
Vidim! Mislim da će Hrvatska postati predvodnik u regiji u ovom segmentu. Pokazuje to primjer Osijeka, ali i interes drugih gradova – Opatije, Rijeke, Zaprešića, Varaždina, Dubrovnika... veći je interes u turističkim gradovima, neki su nam već najavili i kolike količine trebaju. Nije nam cilj samo prodati kante, to mora biti cjelokupno rješenje, logistika kojom otpad postaje prvoklasan biokompost i fermentacijska biotekućina, sirovina za nešto novo. Kao tvrtka koja radi s plastikom imali smo moralnu dilemu, iako smo već 40 posto plastike reciklirali, tražili smo rješenja kako to unaprijediti. A sav materijal ponovo upotrijebimo, uopće ne bacamo plastiku, nego je pripremamo za nove proizvode. Cilj nam je bio da se baš mi koji s njom radimo, pobrinemo za nju. Nismo tad ni bili svjesni da smo ulovili cijeli ciklus cirkularne ekonomije, s tri nova proizvoda.

Ne bavite se samo proizvodnjom kanti za otpad...
Mi smo razvojno-prodajna tvrtka, radimo od granulata do gotovog proizvoda. Želimo pokazati da ne uništavamo planet, nego koristimo ono što je već upotrijebljeno. Partneri smo multinacionalnim kompanijama, 26 godina radimo s Ikeom i njihov smo jedini razvojni partner u plastici. Razvili smo 7890 proizvoda za globalne partnere – električna brojila, nožice za usklađivanje visine namještaja u kuhinji, automobilske naslone za glavu... Samo tri posto poduzeća u branši rade što i mi – kombiniramo različite materijale: plastiku, staklo, drvo... Zanimljiv je primjer norveškog restorana s Michelinovim zvjezdicama s kojim surađujemo: oni sami proizvode eko hranu za restoran, a sve što se ne pojede ide u našu kantu i postaje gnojivo za uzgoj povrća. Pravi primjer kružne ekonomije.

Špansko zasuto smećem Zeleni otoci u cijelom kvartu pretvoreni su u divlje deponije Četrdeset kućanstava služi se kućnim mini-komposterima Dok je Bandić čekao, županija reciklira U tri mjeseca ne radi se posao koji traje tri godine 30.03.2016., Osijek - Ministar zastite okolisa i prirode Slaven Dobrovic i gradonacelnik Ivan Vrkic nazocili prezentaciji 'Gospodarenje otpadom u Gradu Osijeku' i podijelili posude za biootpad stanarima zgrade kolektivnog stanovanja na adresi Sjenjak 115. Kompostiranje u stanu Osječani prvi dobili kante za biootpad
Pametni grad
SVIJET BOLJIH MOGUĆNOSTI
Jeste li čuli za Ascaliu? Najvjerojatnije niste, ali uskoro bi mogli ovisiti o njima

A1 izdvaja za Vas

  • bljak007:

    Onda kupite u Zagorju stroj koji u reciklažnom dvorištu razdvoji 7 tona otpada u 15 minuta. Što je za 8 sati rada 32 kamiona po 7 tona.

  • Avatar megacube
    megacube:

    Kako prodati kante!? pa kaj ce posteni domoljubi kopati ranim jutrom ak se kante prodaju???

  • velebit1:

    draga Gospođo cilj jest prodati kante jer ako ih ne prodate što je onda scrha svega toga onda je jeftinije spalit sav otpad koji gori a ako je u nešto uloženo u neku tehnolgijuto treba da se vrati to je ... prikaži još! vaše obrazloženje tipično neznanje