Zbog epidemioloških razloga konferencija Poslovnog dnevnika o gospodarenju otpadom 10. Croatia Waste Expo jučer je održana u hibridnom formatu, a otvorena je intervjuom glavnog urednika Poslovnog dnevnika Vladimira Niševića s Anamarijom Matak, pomoćnicom ministra za procjenu utjecaja na okoliš i održivo gospodarenje otpadom u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.
Koje su ključne brojke u gospodarenju otpadom obilježile pandemijsku godinu?
Podatke za 2020. još nemamo, očekujemo ih kroz mjesec dva i bit će zanimljivo vidjeti što nam je pandemija donijela u količini rasta otpada. Lanjska turistička sezona nije bila ni približna ranijima, a kako količina otpada iz turizma stalno raste na oko 10% ukupnog, ove godine očekujemo promjene i na tom polju. Podaci iz 2019. pokazuju 37% odvojenog prikupljanja i 37% recikliranja. Iako su ciljevi bili 50% bilježimo rast u odnosu na 2018. Odlaganje otpada je smanjeno za 7%.
Kako stojimo s infektivnim i medicinskim otpadom? Imamo li kapacitete za zbrinjavanje?
U vrhuncima pandemije te količine su bile povećane i bilo je problema u određenim trenutcima, ali taj sustav otpada zbrinjavamo u skladu s propisima.
Mijena li se svijest građana u odvajanju otpada?
Pomaka u ponašanju građana ima, vidimo po statistikama i po tome kako je to česta tema danas. Kad su krenule dodjele EU sredstava jedinicama lokalnih samouprava (JLS) odmah smo počeli s edukacijama. Nisu to samo informacije kamo s kojom vrstom otpada, već uključuje to da građani moraju znati zašto to čine i koje su dobrobiti odvajanja. To se vidi i na računima i uštedama za građane. Čak 53 milijuna kuna je ugovoreno za 91 projekt edukacija i informiranja gdje smo poticali općine da se povežu.
Imamo li adekvatne ugovore o zbrinjavanju građevinskog otpada nakon potresa?
Situacija nas nije iznenadila, odmah nakon potresa je Vlada donijela odluku o proglašenju katastrofe i Program gospodaranja otpadom u Sisačko-moslavačkoj županiji i osigurali smo provedbu mjera. Bilo je jasno da će otpad od čišćenja i rušenja građevina biti najjača stavka i u dogovoru s JLS-ima dogovorena su privremena skladišta. Građevinski otpad tamo se odvaja da bismo ga ponovno koristili. Olakotno je bilo da smo najesen izbacili poziv vezan uz građevinski otpad i 31 tvrtka je sufinancirana za projekte povezane s tim.
Problem su i divlja odlagališta otpada?
Velik je to problem, a komunalnih redara nema dovoljno i nemaju dovoljno vremena. Nažalost Europska unija ne sufinancira sanaciju divljih odlagališta pa su sredstva ograničena na nacionalnu razinu. S Fondom radimo na tome, imamo i aplikaciju gdje se mogu vidjeti takva odlagališta i prijaviti ih. Za čišćenje je raspisan poziv i 28 milijuna kuna je osigurano.
Što nas čeka u idućem razdoblju gospodarenja otpadom?
Novi zakon je u proceduri, a planovi su nam ambiciozni, kao i brojke. Intenzivno programiramo sredstva za iduće razdoblje, gospodarenje otpadom ima ulogu i u Nacionalnom planu oporavka i tu će biti dio novca. Neće to biti samo klasično odvajanje kao dosad. Po Zelenom planu naglasak će biti i na sprečavanju nastanka otpada.
Imamo li kapaciteta za to?
Želimo ispreplesti sredstva koja se tiču energetike i gospodarenja otpadom. Klasična spalionica bez proizvodnje energije neće se financirati.
Profil zaposlenih u Hrvatskoj: Prosječna plaća u 2020. bila je 6763 kn, a 7% zaposlenih ima samo osnovno ili niže obrazovanje!
Otvori KEKS Pay
sprecavati?????? ....sprjecavati je ispravo i u duhu hrvatskog jezika...!!!!!