Nestašica zrakoplovnog goriva u Europi sve je izraženija, a posljedice se već prelijevaju na zračni promet i putnike. Prema analizi austrijske tvrtke Prewave, opskrbni lanci ozbiljno su poremećeni, a pojedine zemlje već se suočavaju s konkretnim nestašicama, prenosi t-online. Glavni uzrok problema leži u ograničenoj opskrbi iz Perzijskog zaljeva, nakon što je Hormuški tjesnac od kraja veljače uglavnom zatvoren za komercijalni brodski promet. Tim putem ranije je dolazilo oko 40 posto europskog uvoza kerozina, a alternativni pravci, uključujući isporuke iz SAD-a, zasad ne uspijevaju nadoknaditi manjak.
Posljedice su već vidljive na tržištu. Cijena zrakoplovnog goriva porasla je na oko 1573 dolara po toni, što je gotovo 90 posto više nego prije krize, dok su zalihe u ključnom ARA čvorištu (Amsterdam–Rotterdam–Antwerp) pale na najnižu razinu u posljednjih šest godina. Iako najveće europske zračne luke zasad funkcioniraju bez većih poremećaja, stručnjaci upozoravaju da to može stvoriti lažan osjećaj sigurnosti.
Kako objašnjava analitičar Prewavea Marco Felsberger, prve će posljedice osjetiti turističke destinacije, a ne velika prometna središta. Zračne luke poput Palma de Mallorca, Heraklion, Málaga, Barcelona, Larnaca i Faro već su među prvima na udaru jer ovise o redovitoj opskrbi tijekom turističke sezone.
U Italiji su ograničenja već uvedena, pa su na aerodromima u Milano, Venecija i Bologna zabilježena ograničenja u punjenju zrakoplova gorivom, što je dovelo do kašnjenja i otkazivanja letova. Kako ističu analitičari, pojedini letovi se više ne ukidaju zbog manjka putnika, nego jednostavno zato što nema dovoljno goriva. Zrakoplovne kompanije već reagiraju. Neki prijevoznici, poput KLM, počeli su ukidati pojedine rute ili smanjivati operacije, dok se kratke linije sve češće pokazuju ekonomski neisplativima u novim uvjetima.
Iako je situacija u Njemačkoj trenutačno stabilnija zahvaljujući blizini ARA čvorišta i opskrbi preko Sjevernog mora, stručnjaci upozoravaju da je riječ o privremenoj prednosti. Frankfurt i Beč mogli bi se uskoro suočiti s dodatnim opterećenjem jer zrakoplovi za rizične destinacije moraju polijetati s većim količinama goriva kako bi osigurali povratak, što dodatno opterećuje opskrbu. Procjene pokazuju da bi se nestašice mogle proširiti u roku od četiri do osam tjedana ako se situacija ne stabilizira, a čak i u slučaju brzog ponovnog otvaranja Hormuškog tjesnca, Europi bi trebalo nekoliko tjedana da obnovi zalihe.
Stručnjaci upozoravaju da bi kriza mogla imati šire posljedice. Zrakoplovni analitičar Heinrich Großbongardt ističe da Europa značajan dio kerozina dobiva upravo iz Perzijskog zaljeva te da bi tijekom vrhunca ljetne sezone moglo doći do ozbiljnih poremećaja. U ekstremnim scenarijima čak bi se moglo dogoditi da prioritet dobiju teretni letovi s ključnom robom poput lijekova, dok bi putnički promet bio ograničen. Osim zračnog prometa, potencijalni udar osjetili bi i turizam, logistika i opskrbni lanci, što dodatno povećava neizvjesnost.
Otvori KEKS Pay
Paničarenje radi ničega ne koristi nikome!