Taksiji i usluge prijevoza poput Ubera mnogima su praktičan način kretanja – bilo da ste u nepoznatom gradu i ne želite se sami snalaziti po gužvovitom prometu ili vam jednostavno treba pouzdan prijevoz do odredišta. No, iako su iznimno praktični, stručnjaci upozoravaju da vožnja u takvim vozilima sa sobom nosi i određene rizike, među kojima je i izloženost klicama, piše Huff Post.
„Ne živimo u sterilnom okruženju“, kaže dr. Graham Snyder, medicinski direktor za prevenciju infekcija u Sveučilišnom medicinskom centru u Pittsburghu. „Površine svuda oko nas mogu sadržavati bakterije, gljivice i viruse.“
Unutrašnjost automobila nije osobito prostrana, a vozači i putnici neprestano dodiruju iste površine, što olakšava širenje mikroorganizama. Prema riječima Kevina W. Gareyja, profesora i predstojnika Farmaceutskog fakulteta Sveučilišta u Houstonu, najproblematičnija su tzv. „visokododirna mjesta“, odnosno dijelovi vozila koje najviše ljudi dodiruje.
To uključuje dijelove poput kopče sigurnosnog pojasa, kvaka na vratima te tipki za podizanje prozora. Kelly A. Reynolds, voditeljica Odjela za zajednicu, okoliš i politiku na Sveučilištu u Arizoni, objašnjava da se upravo na tim površinama najviše skupljaju mikrobi jer su neporozne i dodiruje ih svaki putnik. To omogućuje lako prenošenje klica putem ruku.
Prenošenje infekcija preko površina u taksiju ili Uberu je moguće, osobito kad se radi o bakterijama i virusima koji uzrokuju probavne tegobe, poput E. coli i norovirusa. „Takvi mikroorganizmi mogu preživjeti na površinama od nekoliko dana do nekoliko tjedana“, kaže Reynolds. Za respiratorne viruse, uključujući COVID-19 i gripu, rizik prijenosa dodirom je manji u usporedbi s izlaganjem zajedničkom zraku u malom prostoru. Ako ste zabrinuti zbog respiratornih infekcija, dr. Snyder savjetuje nošenje maske u vozilu. Navodi i da cijepljenje protiv gripe, COVID-19, RSV-a te pneumokoka – za one koji ispunjavaju uvjete – smanjuje rizik od ozbiljnije bolesti u slučaju izloženosti virusima.
Respiratorni virusi također mogu završiti na površinama ako osoba kihne, zakašlje ili kontaminiranim rukama dotakne unutrašnjost vozila. „Putnik koji dodirne tu površinu, a zatim lice, usta, nos ili oči, može se zaraziti ako prethodno nije pravilno oprao ruke“, objašnjava Snyder.
Istraživanja pokazuju da virusi poput koronavirusa na površinama mogu preživjeti danima, iako je to uvelike ovisno o čimbenicima kao što su izloženost UV svjetlu, temperatura, vlažnost zraka i sam materijal površine. Snyder dodaje kako je važno naglasiti da nisu svi mikroorganizmi koji se nađu na površinama opasni te da potencijal infekcije ovisi i o njihovoj količini.
Stručnjaci zato savjetuju redovito održavanje higijene ruku, posebno nakon dodirivanja potencijalno kontaminiranih površina. Najbolje je oprati ruke sapunom i vodom, a kad to nije moguće, može poslužiti dezinfekcijsko sredstvo na bazi alkohola – iako ono ne uništava sve vrste virusa, poput norovirusa. Osim toga, treba izbjegavati dodirivanje lica jer se time povećava vjerojatnost infekcije. „Potrebno je malo navike i svjesnosti, ali s vremenom postaje rutina“, kaže Garey.
Otvori KEKS Pay
