Pitanje "Koliko keša imate doma?", postavljeno na popularnom subredditu r/financije, brzo je postalo vruća tema. Korisnik je, uz dozu humora i napomenu "nisam pljačkaš, časna izviđačka!", otvorio raspravu o veličini "crnog fonda" koji bi trebalo držati u gotovini. Odgovori su, očekivano, bili šaroliki i kretali su se od duhovitih dosjetki poput "jel treba i adresa?" do ozbiljnih financijskih strategija, otkrivajući da Hrvati o novcu razmišljaju na potpuno suprotne načine.
Rasprava je odmah polarizirala zajednicu na dvije glavne skupine. Na jednoj strani su oni koji žive gotovo potpuno bezgotovinski. Najpopularniji komentar, s gotovo dvjesto glasova podrške, sažima njihov stav: "Koliko god imam u novčaniku, znači između nula i 20 eura obično." Mnogi su se složili, navodeći da koriste isključivo kartice i mobilno plaćanje te da im je odlazak na bankomat postao muka. Ova navika odražava trend digitalizacije, posebno među mlađom populacijom. Na potpuno drugoj strani spektra nalaze se oni koji kod kuće čuvaju znatne svote. Iznosi su varirali od nekoliko stotina eura "za majstore", pa sve do vrtoglavih cifri od "desetke tisuća eura", 55.000 €, 100.000 €, pa čak i rekordnih 152.000 €.
Razlozi za ovakve odluke jednako su različiti kao i sami iznosi. Glavni argument protiv držanja gotovine kod kuće jest strah od provale. Jedan korisnik podijelio je neugodno iskustvo: "Nakon što su mi provalili u kuću i sve madrace i ormare isprevrnuli, kući čuvam samo kovanice. Iako su i njih zadnji put ukrali." S druge strane, nepovjerenje u bankarski sustav i tehnologiju glavni je motivator za čuvanje gotovine. Više korisnika spomenulo je potrebu za "hitnim" novcem u slučaju pada sustava, a jedan je kao primjer naveo nedavni slučaj u Španjolskoj kada danima nije bilo moguće plaćati karticama. "Kako imam djecu, bolje je imati više para doma za svaki slučaj", objasnio je. Ovaj osjećaj "psihološkog mira" koji pruža fizički novac i dalje je snažno prisutan, unatoč tome što Hrvatska narodna banka navodi da Hrvati u bankama i depozitima drže preko 50 milijardi eura.
Dok mnogi gotovinu kod kuće drže za nepredviđene troškove, neki su otkrili i složenije financijske strategije. Jedan od komentatora detaljno je opisao svoj sustav: jedna plaća u gotovini kod kuće, sedam plaća na računu kao fond za hitne slučajeve, šest plaća na štednji, a ostatak investiran u mirovinske fondove, ETF-ove i dionice. Ovaj pristup u skladu je s preporukama financijskih stručnjaka o držanju fonda za hitne slučajeve u vrijednosti od najmanje tri mjesečna troška. Zanimljivo je da neki "crni fond" ne drže isključivo u eurima. "Crni fond ne držim u kešu nego u zlatu", pohvalio se jedan korisnik, što je izazvalo burnu raspravu o isplativosti takvog ulaganja.
Uvođenjem besplatnih bankarskih usluga za građane s redovitim primanjima početkom 2026. godine, držanje novca na računu postalo je isplativije nego ikad. Istovremeno, najave uvođenja Digitalnog Eura kod dijela populacije izazivaju nelagodu i jačaju želju za posjedovanjem fizičkog novca. Na kraju, čini se da je odluka o držanju gotovine kod kuće duboko osobna, balansirajući između rizika od krađe i inflacije s jedne strane te osjećaja sigurnosti i neovisnosti od digitalnog svijeta s druge. Stari običaj čuvanja novca "ispod madraca" očito još dugo neće izaći iz mode.
Otvori KEKS Pay
