*Mojtaba Khamenei novi vrhovni vođa Irana
*Huti pozdravili imenovanje novog iranskog vrhovnog vođe
*Cijene nafte skočile više od 25 posto
23:51 - Trump također izjavljuje da je razočaran odlukom Irana da za sljedećeg vrhovnog vođu imenuje Mojtabu Khameneija, sina ajatolaha Alija Khameneija, prenio je CNN.
Trump je novinarima u Doralu na Floridi rekao da takva odluka, prema njegovu mišljenju, neće donijeti promjene u Iranu. "Bio sam razočaran jer mislimo da će to samo dovesti do istih problema za tu zemlju", rekao je. Na pitanje ima li Mojtaba Khamenei "metu na leđima", Trump je odgovorio da to ne želi komentirati. "To bi bilo neprikladno. Ali pogledajte, i ja sam imao metu na leđima", dodao je, referirajući se na ranije pokušaje atentata na njega.
Ipak, Trump je naglasio da bi Sjedinjene Države trebale biti uključene u proces izbora novog iranskog vodstva. "Želimo biti uključeni. Smatramo da bi trebali postaviti vođu koji će konačno moći djelovati mirno", rekao je. Dodao je i da je situacija oko budućeg vodstva Irana i dalje neizvjesna te da, prema njegovim riječima, "nitko zapravo ne zna" tko će na kraju voditi zemlju.
23:45 - Trump je poručio da su žrtve neizbježne u ratnim sukobima, nakon što je objavljeno da je u operaciji protiv Irana poginuo osmi američki vojnik. Na konferenciji za novinare Trump je odgovarao na pitanje koliko je američkih žrtava spreman prihvatiti u ovom ratu. "Kada imate ovakve sukobe, uvijek ima smrti", rekao je. Konferencija za novinare završila je ubrzo nakon toga, a Trump je novinarima pokazao palac gore prije nego što je napustio prostoriju.
22:22 - "Ne želim se hvaliti. Ali znate, to su rekli ljudi za mnogo stvari. Nijedan drugi predsjednik ne bi mogao napraviti neke od ovih stvari koje ja radim. Nijedan drugi predsjednik. Ono što ja radim, nitko drugi ne bi mogao učiniti. Kažu to stalno. ‘Gospodine, biste li vi mogli ovo napraviti? Vi ste jedini koji to može’", naglasio je Trump.
22:16 - Donald Trump rekao je republikancima na Floridi o svom putovanju u zračnu bazu Dover kako bi "bio s obiteljima šestero palih ratnika", šestero američkih vojnika poginulih u iranskom sukobu. Kaže da je posjet zračnoj bazi Dover bio "najteža stvar koju je morao učiniti". Govoreći o obiteljima, Trump je rekao: "Svi su mi rekli jednu stvar - 'Pobrinite se da pobijedite, gospodine'. Nisu igrali igrice". Trump je potom rekao da su SAD "već pobijedile na mnogo načina, ali nisu pobijedile dovoljno". Vojna akcija protiv Irana trebala je biti provedena davno, rekao je Trump na konferenciji republikanaca u Kongresu na svom golf terenu u predgrađu Miamija, Doralu.
22:08 - "U našoj zemlji inflacija rapidno pada. Primanja rastu. Gospodarstvo cvjeta. Naša granica je najsigurnija u cijeloj američkoj povijesti. A stopa ubojstava je najniža u posljednjih 125 godina", naglasio je Trump tijekom govora.
"Pitao sam ljude. Rekao sam: biste li radije ovo učinili sada ili biste radije išli lijepo i glatko? Ali na kraju bi došlo do katastrofe kakve svijet možda nikada nije vidio. I gotovo svi, osim luđaka, rekli su: ne, to ste morali napraviti. Trebalo je biti napravljeno davno. Unutar tjedan dana, oni bi nas napali 100%. Bili su spremni. Imali su sve te rakete, puno više nego što je tko mislio. I namjeravali su nas napasti. Ali planirali su napasti cijeli Bliski istok i Izrael. A da su koristili nuklearnu bombu na Izraelu... ovo bi bio veliki napad na sve, imali su sve te raketne baze i lansere, od kojih smo mi uklonili oko 80%".
22:00 - Donald Trump je republikancima u Zastupničkom domu rekao da je sukob "kratkoročna ekskurzija". Američki predsjednik potom je obilato pohvalio "koliko je dobra" američka vojska, opisujući je kao "vojsku kakve nema".
"Svijet nas trenutno poštuje više nego ikada prije. I zahvaljujući Republikancima, vama u Kongresu, Sjedinjene Američke Države imaju daleko najjaču, najmoćniju vojsku na planeti. I sada to svi razumiju. Zajedno s našim izraelskim partnerima, uništavamo neprijatelja u ogromnom prikazu tehničke vještine i vojne moći. Iranske sposobnosti dronova i raketa potpuno se uništavaju. Mornarica je nestala. Sve je na dnu oceana. 46 brodova. Možete li vjerovati? Zapravo, malo sam se naljutio na naše ljude. Rekao sam: 'Koja kvaliteta broda?' - 'Izvrsna, gospodine. Najbolji model'. Rekao sam: 'Zašto ih jednostavno ne zaplijeniš? Iskoristit ćemo ih' Rekli su mi: 'Bilo je zabavnije potopiti ih'", rekao je.
21:22 - Snaga i učestalost iranskih napada će se povećati, a njihov domet će se također proširiti, izvijestili su iranski državni mediji pozivajući se na iranske snage Revolucionarne garde. Zapovjednik Majid Mousavi rekao je da Teheran neće lansirati rakete s bojevim glavama lakšim od jedne tone.
21:18 - Donald Trump je navodno nagovijestio da bi se rat u Iranu mogao bližiti kraju. U telefonskom intervjuu za američku televizijsku mrežu CBS News, Trump je rekao: "Mislim da je rat prilično dovršen. Nemaju mornaricu, nemaju komunikacije, nemaju zrakoplovstvo". Sjedinjene države su "vrlo daleko" ispred početnog vremenskog okvira od 4 do 5 tjedana koji su postavile za sukob, rekao je. Trump je rekao da "nema poruku" za novog iranskog vrhovnog vođu Mojtabu Khameneija, ali da ima nekoga na umu tko će ga zamijeniti, navodi se u izvješću.
Iako se brodovi sada kreću kroz Hormuški tjesnac, Trump je rekao da "razmišlja o preuzimanju". "Ispalili su sve što su mogli i bolje im je da ne pokušavaju ništa slatko ili će to biti kraj te zemlje... Ako učine nešto loše, to će biti kraj Irana i više nikada nećete čuti to ime", rekao je. Izvješća dolaze nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin ranije danas tijekom telefonskog razgovora s Trumpom razgovarao o ratu u Iranu.
21:14 - Vladimir Putin tvrdi da se svijet sada nalazi u energetskoj krizi - dok se hvali ponovnom suradnjom s europskim kupcima u zamjenu za nepolitiziranu suradnju. Ruski predsjednik rekao je da bi opskrba naftom koja se prvenstveno prevozi kroz Hormuški tjesnac, ključnu rutu kojom se prevozi otprilike 20% globalnih pošiljki nafte, uskoro mogla potpuno stati. Rekao je da je Rusija spremna ponovno opskrbljivati europske kupce naftom, sve dok je suradnja "dugoročna" i nepolitizirana.
Putin je također pozvao ruske tvrtke da iskoriste sukob na Bliskom istoku napominjući da bi porast cijena mogao biti privremen. EU i UK su zabranili pomorski prijevoz važne ruske sirove nafte u prosincu 2022. u pokušaju da naštete njihovom gospodarstvu nakon invazije na Ukrajinu. Prema Međunarodnoj agenciji za energiju, uvoz ruskih fosilnih goriva u EU pao je za gotovo 90% između 2021. i 2024. godine.
20:20 - Pojavila se nova snimka koja prikazuje američku raketu Tomahawk kako pogađa objekt Islamske revolucionarne garde (IRGC) u Minabu u Iranu 28. veljače, što prvi put pokazuje da su Sjedinjene države napale to područje. Snimka, koju je objavio Mehr News, a geolocirao Bellingcat, također prikazuje dim koji se diže u blizini škole za djevojčice u kojoj je ubijeno najmanje 175 ljudi, uključujući djecu. Stručnjaci za streljivo kažu da je raketa prikazana na videu očito Tomahawk, koju u trenutnom sukobu koristi samo SAD. Detalje pročitajte OVDJE
16:46 - Francuska raspoređuje desetak ratnih brodova, uključujući udarnu skupinu nosača zrakoplova, u Sredozemlje, Crveno more i potencijalno Hormuški tjesnac u sklopu obrambene potpore saveznicima ugroženima sukobom na Bliskom istoku. Govoreći na Cipru prije posjeta nosaču zrakoplova "Charles de Gaulle", koji je ovog vikenda stigao u istočno Sredozemlje, francuski predsjednik Emmanuel Macron pokušao je umiriti svojeg ciparskog kolegu nakon što su prošlog tjedna presretnute bespilotne letjelice usmjerene prema otoku. "Kada je Cipar napadnut, napadnuta je Europa", izjavio je Macron nakon sastanka s predsjednikom Nikosom Christodoulidesom i grčkim premijerom Kyriakosom Mitsotakisom u Paphosu.
Europske države uvelike su potisnute u stranu dok sukob između Sjedinjenih Država, Izraela i Irana eskalira, pogađajući arapske države Zaljeva i uvlačeći Libanon nakon što je militantna skupina Hezbolah, koju podržava Iran, napala Izrael. No, s obzirom na to da su pomorski putovi na Bliskom istoku ugroženi, a cijena nafte raste znatno iznad 100 američkih dolara po barelu, europske sile pokušavaju pronaći način kako zaštititi svoje interese. "Naš cilj je zadržati strogo obrambeni stav, stojeći uz sve zemlje koje je Iran napao u svojoj odmazdi, kako bismo očuvali svoju vjerodostojnost i pridonijeli regionalnoj deeskalaciji. U konačnici, cilj nam je zajamčiti slobodu plovidbe i pomorsku sigurnost", rekao je Macron.
Glavne pomorske aktivnosti Europske unije u regiji usredotočene su na operaciju "Aspides" (štitovi na grčkom) – misiju u Crvenom moru pokrenutu početkom 2024. godine radi zaštite brodova od napada hutista povezanih s Iranom, koji podržavaju palestinsku militantnu skupinu Hamas u ratu s Izraelom. "Pridružit ću se ostalim europskim kolegama u pozivu da se operacija Aspides ojača s više brodova", rekao je Mitsotakis. "Malo nas sudjeluje, ali i u ovom ćemo slučaju morati konkretnije pokazati našu europsku solidarnost." Macron, čija je mornarica već poslala jedan ratni brod u tu misiju, najavio je da će ih ukupno biti dva, ali da će Francuska sveukupno u regiju poslati osam ratnih brodova, skupinu nosača zrakoplova i dva nosača helikoptera.
To bi na koncu moglo uključivati i Hormuški tjesnac radi potpore trgovačkim brodovima, dodao je Macron. "U procesu smo uspostavljanja isključivo obrambene misije pratnje, koja se mora pripremiti zajedno s europskim i neeuropskim državama, a čija je svrha omogućiti – čim završi najintenzivnija faza sukoba – pratnju kontejnerskih brodova i tankera kako bi se postupno ponovno otvorio Hormuški tjesnac", rekao je Macron, ne iznoseći druge pojedinosti.
Baza Istres
Francuska je dopustila američkim vojnim zrakoplovima za podršku da koriste francusku zračnu bazu Istres na jugoistoku zemlje nakon što je dobila jamstvo da ti zrakoplovi neće sudjelovati u vojnim operacijama SAD-a protiv Irana, objavio je prošli tjedan francuski glavni stožer, ističući da se to ne odnosi na borbene zrakoplove. "S obzirom na kontekst, Francuska je zahtijevala da navedena sredstva ni u kojoj mjeri ne sudjeluju u operacijama koje Sjedinjene Države provode u Iranu, već isključivo u potpori obrani naših partnera u regiji. Za to je dobila potpuno jamstvo", naglasio je glavni stožer. Delegirana ministrica pri Ministarstvu oružanih snaga Alice Rufo objasnila je da je riječ o "rutinskoj proceduri u sklopu NATO-a". "Francuske baze na Bliskom i Srednjem istoku neće se koristiti za američku ofenzivnu akciju", naglasila je, prenio je AFP. Francuska je vezana obrambenim sporazumima s Katarom, Kuvajtom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima te "čvrstim obvezama" prema Jordanu i Iraku, rekao je prošli tjedan Macron.
14:40 - Francuski predsjednik Emmanuel Macron trenutno boravi na Cipru. Stigao je na sastanak s grčkim i ciparskim kolegama nakon što je dron pogodio britansku zračnu bazu na južnom vrhu otoka, piše BBC.
"Kad je Cipar napadnut, napadnuta je i Europa", izjavio je Macron na konferenciji za novinare u Pafosu.
14:30 - Američko Ministarstvo vanjskih poslova izdalo je hitnu uputu prema kojoj se iz Generalnog konzulata u Adani povlači svo osoblje čija prisutnost nije nužna, zajedno s članovima njihovih obitelji. Istodobno je američko veleposlanstvo u Ankari pozvalo sve američke državljane koji borave na jugoistoku Turske da što prije napuste to područje.
Kao razlog navode povećane sigurnosne prijetnje povezane s eskalacijom sukoba na Bliskom istoku te mogućnost da se sukob proširi i preko turske granice.
13:22 - Balistički projektil ispaljen iz Irana oboren je u turskom zračnom prostoru, prema turskom ministarstvu obrane. Oborila ga je NATO-ova obrambena snaga sa sjedištem u istočnom Mediteranu, priopćilo je ministarstvo, dodajući da su fragmenti pali na prazna polja na jugoistoku Turske, prenosi Sky News.
"Još jednom naglašavamo da će se odlučno i bez oklijevanja poduzeti svi potrebni koraci protiv bilo kakve prijetnje usmjerene prema teritoriju i zračnom prostoru naše zemlje", priopćilo je ministarstvo obrane. Ovo je drugi takav incident prijavljen u tjedan dana - Ankara je izjavila da su NATO-ovi obrambeni sustavi oborili balistički projektil dok se u srijedu kretao prema turskom zračnom prostoru. Teheran je porekao da je ispalio projektil.
12:45 - Ruski predsjednik Vladimir Putin čestitao je Mojtabi Khamneiju na izboru za novog vrhovnog vođu Irana, prenosi Kyiv Independent. "Sada kada se Iran suočava s oružanom agresijom, vaš rad na ovoj visokoj poziciji nesumnjivo će zahtijevati veliku hrabrost i predanost", rekao je Putin. "Uvjeren sam da ćete časno nastaviti očevo djelo i ujediniti iranski narod suočen s teškim iskušenjima".
12:02 - Iransko ministarstvo vanjskih poslova umanjilo je vjerojatnost prekida vatre dok se napadi nastavljaju, izvijestila je u ponedjeljak iranska Studentska novinska mreža, dodajući da će se Iran nastaviti braniti. "Nema smisla razgovarati ni o čemu osim o obrani i razornim odmazdama protiv neprijatelja“, rekao je Esmail Bagei, prije nego što je ponovio da Teheran nema rat sa svojim muslimanskim susjedima, već mora ciljati "objekte koje koriste agresori“ za svoju legitimnu obranu. Glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova također je porekao bilo kakav iranski napad na Tursku, Azerbajdžan i Cipar, umjesto toga ukazujući na ono što je nazvao "napadima pod lažnom zastavom“.
10:45 - Gusti dim uzdiže se iz rafinerije nafte Bapco u Bahreinu. Prema vlastima, prijavljene su ozljede i šteta u području Sitre nakon napada iranskog drona. Bapco je glavna rafinerija nafte u zemlji, piše Sky News.
10:38 - Turska je u ponedjeljak rasporedila šest borbenih zrakoplova F-16 i sustave protuzračne obrane na sjeverni Cipar kako bi poboljšala sigurnost turske zajednice usred rata u Iranu, priopćilo je ministarstvo obrane, dodajući da će Ankara poduzeti dodatne mjere ako bude potrebno. Europske sile zadnjih su dana povećale svoju vojnu prisutnost na etnički podijeljenom otoku, nakon što je iranski dron za koji sigurnosni dužnosnici vjeruju da ga je ispalio Hezbolah, saveznik Irana u Libanonu, prošli tjedan pogodio britansku zračnu bazu Akrotiri na Cipru.
"U kontekstu najnovijih događaja u našoj regiji, šest borbenih zrakoplova F-16 i sustava protuzračne obrane raspoređeni su od danas u Turskoj Republici Sjevernom Cipru", priopćilo je ministarstvo, dodajući da je to dio postupnog planiranja jačanja sigurnosti samoproglašene države. "Kao rezultat procjena koje će se provesti ovisno o razvoju događaja, bude li potrebno poduzimat će se dodatne mjere", dodaje se.
Turska ne priznaje međunarodno priznatu grčko-ciparsku državu, članicu Europske unije, na jugu otoka i jedina je zemlja koja priznaje tursko-ciparsku državu na sjeveru. Prošli tjedan, obrambene snage NATO-a oborile su balističku raketu ispaljenu iz Irana u turski zračni prostor, u značajnoj eskalaciji američko-izraelskog rata protiv Irana koji se proširio na širu regiju. Članica NATO-a Turska u subotu je upozorila Iran da ne ispaljuje više raketa prema njoj. Turska je kritizirala europsko raspoređivanje na Cipru kao poteze koji riskiraju uvlačenje otoka u sukob.
10:22 - Peking je u ponedjeljak izrazio svoje protivljenje bilo kakvom stranom djelovanju usmjerenom protiv novog iranskog vrhovnog vođe, Mojtaba Khameneija. "Kina se protivi miješanju u unutarnja pitanja drugih zemalja, pod bilo kojim izgovorom, a iranski suverenitet, sigurnost i teritorijalni integritet moraju se poštovati", rekao je glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Guo Jiakun na redovnoj konferenciji za novinare, odgovarajući na pitanje o prijetnjama Sjedinjenih Država i Izraela.
Kineski glasnogovornik opisao je Hameneijevo imenovanje kao unutarnje iransko pitanje. "Primili smo na znanje izvješća o ovom pitanju. Ovo je odluka koju je donijela iranska strana u skladu sa svojim Ustavom", rekao je. Peking je izrazio ljutnju zbog američkih i izraelskih vojnih operacija u toj zemlji i smaknuća bivšeg vrhovnog vođe ajatolaha Alija Khameneija, ubijenog prvog dana rata.
"Kina poziva (strane) da odmah prekinu vojne operacije, da što prije nastave dijalog i pregovore te izbjegnu bilo kakvu daljnju eskalaciju napetosti“, ponovio je glasnogovornik. Stručnjaci smatraju malo vjerojatnim, unatoč utjecaju koji sukob ima na njen uvoz nafte, da će Kina žrtvovati svoje interese i suprotstaviti se Sjedinjenim Državama kako bi priskočila u pomoć iranskom partneru.
10:00 - Više od tisuću Hrvata vraćeno je proteklih dana s Bliskog istoka, objavio je u ponedjeljak MVEP i ponovio preporuku hrvatskim državljanima da do daljnjega ne idu na Bliski istok. Budući da se smanjio interes za dodatno organiziranje repatrijacijskih letova s Bliskog istoka jer se postupno obnavljaju redovne zračne linije, MVEP hrvatskim državljanima sa stalnim boravkom u državama te regije preporučuje korištenje dostupnih komercijalnih letova.
Službe MVEP-a na terenu ostat će u pripravnosti i nastaviti pratiti potrebe hrvatskih državljana na terenu, kojima poručuju da prate i upute lokalnih vlasti. Ostalima preporučuju izbjegavanje svih putovanja u to područje do daljnjega, kao i izbjegavanje tranzitnih letova preko navedenog područja jer su u svakom trenutku moguće obustave zračnog prometa zbog rata koji su SAD i Izrael pokrenuli protiv Irana krajem veljače.
Vlada je do nedjelje navečer organizirala ili olakšala povratak ukupno 870 hrvatskih državljana s Bliskog istoka u domovinu, a MVEP procjenjuje da ih se ukupno vratilo oko tisuću. Najviše ih je prevezeno iz Dubaija, najnapučenijeg grada Ujedinjenih Arapskih Emirata, njih 594, a ostatak iz gradova u Izraelu ili Rijada u Saudijskoj Arabiji u operacijama kojima je omogućen je povratak svim hrvatskim državljanima koji su izrazili želju da napuste krizno područje, navodi MVEP.
Hrvatski državljani repatrirani su i letovima u suradnji s Austrijom, Slovenijom, Luksemburgom i Italijom, a mnoge su se zemlje iz Europske unije i susjedstva obratile i Hrvatskoj kako bi im pomogla da prevezu svoje državljane, kažu sa Zrinjevca. Zbog velikog broja otkazanih i odgođenih letova, MVEP sve putnike poziva da se o svojim pravima u zračnom prometu informiraju na stranicama Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo i Europske komisije.
8:49 - Nekoliko sati nakon objave o izboru novog vrhovnog vođe iranska državna televizija izvijestila je o lansiranju projektila prema Izraelu. Prikazan je trup projektila s natpisom "Pod vašim zapovjedništvom, Sajid Mojtaba", šijitskom vjerskom referencom koja označava odanost iranskih snaga novom vođi. >>OPŠIRNIJE
6:43 - Ministarstvo zdravstva Bahreina navodi da je u napadu dronovima ozlijeđeno 32 civila, uključujući četvero djece, od kojih je najmlađe staro dva mjeseca. Katar, Kuvajt, Ujedinjeni Arapski Emirati i Saudijska Arabija također su prijavili nove napade tijekom noći. Rijad je priopćio da je presreo i uništio dva vala dronova koji su bili upućeni prema velikom naftnom polju. Raniji napad dronom pogodio je američko veleposlanstvo, a State Department naredio je neesencijalnim državnim zaposlenicima da napuste zemlju. Dužnosnici u Iranu upozorili su da bi mogli proširiti napade na regionalnu infrastrukturu ako se izraelski i američki udari na njihove objekte nastave, prenosi BBC.
6:27 - Donald Trump izjavio je da će odluka o tome kada završiti rat s Iranom biti "uzajamna“ i da će je donijeti zajedno s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom, izvještava The Times of Israel. U kratkom telefonskom intervjuu američki predsjednik također je ustvrdio da bi Islamska Republika uništila Izrael da njega i Netanyahua nije bilo. Rekao je: „Iran je namjeravao uništiti Izrael i sve ostalo oko njega... Radili smo zajedno. Uništili smo zemlju koja je htjela uništiti Izrael.“ Predsjednika SAD-a upitali su hoće li on sam odlučivati kada rat s Iranom završava ili će i Netanyahu imati riječ, prenosi Sky News.
„Mislim da je to uzajamno... malo pomalo. Razgovarali smo. Donijet ću odluku u pravo vrijeme, ali sve će biti uzeto u obzir“, rekao je. Upitan može li Izrael nastaviti rat čak i nakon što SAD odluči prekinuti svoje udare, Trump nije htio nagađati, prije nego što je dodao: „Ne mislim da će to biti potrebno.“
6:21 - Cijene nafte skočile su u ponedjeljak rano ujutro više od 25 posto, na najviše razine od srpnja 2022., jer je zbog eskalacije krize na Bliskom istoku onemogućen izvoz nafte kroz Hormuški tjesnac, što je izazvalo smanjenje proizvodnje na tom području. Na američkom je tržištu cijena barela nafte oko 3,30 sati iznosila 116,15 dolara, oko 28 posto više nego u petak navečer. Cijena nafte na londonskom tržištu skočila je, pak, 25,5 posto, na 116,35 dolara. Tako je nastavljen snažan rast cijena 'crnog zlata' nakon što je prošloga tjedna cijena barela na američkom tržištu skočila više od 35 posto, što je bio njezin najveći tjedni skok od 1983. godine. Na londonskom je tržištu, pak, prošloga tjedna cijena barela porasla oko 28 posto, najviše od 2020. godine.
Snažan skok cijena nafte uslijedio je nakon napada SAD-a i Izraela na Iran prije tjedan dana, što je dovelo do eskalacije krize na Bliskom istoku. Zbog toga se nafta ne može izvoziti kroz Hormuški tjesnac, kroz koji inače svakoga dana prolazi oko 20 milijuna barela ili oko 20 posto globalne potrošnje nafte. Kako se nafta ne može izvoziti s Bliskog istoka, tamošnja skladišta su puna, pa su, među ostalim, Irak i Kuvajt počeli smanjivati proizvodnju.
Proizvodnja nafte u Iraku s glavnih južnih naftnih polja pala je za 70 poto, na samo 1,3 milijuna barela dnevno, kazala su u nedjelju Reutersu tri izvora iz industrije. Skladištenje sirove nafte dosegnulo je maksimalni kapacitet, rekao je dužnosnik državne naftne tvrtke Basra. Kuvajtska naftna korporacija počela je smanjivati proizvodnju nafte u subotu i proglasila višu silu na pošiljke, no nije objavila za koliko će smanjiti proizvodnju. Analitičari predviđaju da će Ujedinjeni Arapski Emirati i Saudijska Arabija također morati smanjiti proizvodnju čim napune skladišta nafte.
„Mislim da su cijene jutros porasle nakon izvješća da proizvođači s Bliskog istoka smanjuju proizvodnju zbog brzog popunjavanja skladišta“, kaže Daniel Hynes, strateg u u ANZ-u. Zbog rata na Bliskom istoku, cijene bi i idućih tjedana mogle ostati povišene jer, objašnjava Hynes, čak i ako se rat SAD-a i Izraela sa Iranom brzo završi, proizvođači će morati obnoviti oštećena postrojenja, a logistika će još neko vrijeme biti poremećena. Katarski ministar energetike Saad al-Kaabi kazao je u petak za Financial Times da bi cijene sirove nafte mogle dosegnuti 150 dolara po barelu idućih tjedana, ako tankeri neće moći prolaziti kroz Hormuški tjesnac. To bi moglo izazvati pad svjetskog gospodarstva, rekao je Kaabi.
6:15 - Jemenski pobunjenici Huti, podržavani od Irana, pozdravili su u nedjelju imenovanje Mojtaba Khamneija za novog iranskog vrhovnog vođu nazvavši ga "udarcem neprijateljima Islamske Republike". "Izbor Mojtaba Khamneija u ovom kritičnom i osjetljivom trenutku u povijesti nacije predstavlja još jednu pobjedu Islamske revolucije i udarac neprijateljima Islamske Republike i neprijateljima nacije", napisali su Huti na Telegramu.
6:10 - Iransko Vijeće stručnjaka imenovalo je u nedjelju Mojtaba Khameneija novim iranskim vrhovnim vođom, čime je na poziciji naslijedio pokojnog oca, što je signal da tvrdolinijaši ostaju čvrsto na vlasti u Teheranu unatoč ratu sa Sjedinjenim Državama i Izraelom. Mojtaba Khamenei, 56-godišnji sin pokojnog iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Khamneija, dugo se smatrao kandidatom za mjesto sljedećeg vrhovnog vladara zemlje, čak i za očeva života, iako nikada nije izabran ili imenovan na neku vladinu dužnost. Američki diplomati desetljećima su mlađeg Khameneija nazivali "moćnikom iz kulisa", a još nije viđen u javnosti otkako mu je 28. veljače ubijen otac. Vjerojatno je negdje dobro skriven dok Amerikanci i Izraelci nastavljaju sa zračnim napadima na Iran.
S obzirom na to da tvrdolinijaši njegova oca smatraju mučenikom u ratu protiv Amerike i Izraela, utjecaj mlađeg Khameneija među 88-članim Vijećem stručnjaka, zaduženim za izbor novoga vođe, vjerojatno dodatno narastao u prošlim danima. Član Vijeća ajatolah Mohsen Heidari Alekasir rekao je da je kandidat izabran po naputku Alija Khameneija koji je kazao da novog vođu "neprijatelj mora mrziti".
"Čak je veliki vrag spomenuo njegovo ime", kazao je Alekasir, nekoliko dana pošto je američki predsjednik Donald Trump rekao da mu Mojtaba nije prihvatljiv. Iranski vrhovni vođa nalazi se na čelu složene šijitske teokracije koja dijeli vlast u zemlji i ima posljednju riječ u svim državnim pitanjima. On je vrhovni zapovjednik vojske i paravojne Revolucionarne garde. Khamenei mlađi dobit će kontrolu nad iranskom vojskom i zalihama visoko obogaćenog uranija koji bi se mogao koristiti za izgradnju nuklearnog oružja. Vlast preuzima u nezahvalnom trenutku, usred američko-izraelskih napada kojima se nastoji eliminirati iranska nuklearna prijetnja i vojnu moć i u nadi se da će se i iranski narod pobuniti protiv tamošnje teokracije.
Teokratska dinastija
Imenovanje Mojtaba Khameneija paradoksalno je s obzirom da je islamska republika stvorena na suprotnosti s nasljednom monarhijom dinastije Pahlavi prije nje. Rođen u svetom šijitskom gradu Mašhadu deset godina prije islamske revolucije, Mojtaba je odrastao dok je njegov otac agitirao protiv šaha Mohameda Reze Pahlavija. Nakon šahova pada, Khameneijeva obitelj preselila se u Teheran, glavni grad Irana. Khamenei mlađi borio se u iransko-iračkom ratu u redovima Revolucionarne garde, što objašnjava njegov dobar odnos s tom moćnom paravojnom formacijom koja je odmah prisegla da će mu biti odana. O vjeri je učio od najcjenjenijih vjerskih stručnjaka u Komu, a potom je i sam predavao u sjemeništu
Mojtabina moć rasla je uz očevu. Radio je u uredu vrhovnog vođe kao "kombinacija pobočnika, povjerenika i čuvara hrama", prema organizaciji "Ujedinjeni protiv nuklearnog Irana" kojoj je sjedište u SAD-u. "Mojtaba Khamenei nikada nije izabran; na tu poziciju ga je imenovao otac, koji se želio okružiti svojim najodanijim pristašama. Kritičari ga smatraju korumpiranom figurom koja profitira od svog položaja jer je sin Alija Khameneija", rekao je Jonathan Piron, povjesničar specijaliziran za Iran iz Bruxellesa.
Očev 'vratar'
Tijekom očeve vladavine, Mojtaba Khamenei koristio blizinu državnom vodstvu kako bi stekao vlastitu moć. Američke diplomatske depeše koje je WikiLeaks objavio krajem 2000-tih sugerirale su da je služio kao "glavni vratar" u pristupu ocu i da je stvarao vlastitu bazu moći unutar zemlje. Khamenei se "unutar režima široko smatra sposobnim i snažnim vođom i upraviteljem koji bi jednog dana mogao naslijediti barem dio nacionalnog vodstva", navodi se u depeši iz 2008., u kojoj mu se kao 'minusi' navode nedostatak teoloških kvalifikacija i dob. "Međutim, Mojtaba je zbog svojih vještina, bogatstva i savezništava izgledan kandidat za vođenje Irana nakon očeve smrti, bilo da ta smrt dođe skoro ili dalje u budućnosti", navodi se u istoj depeši.
Sjedinjene Države su ga sankcionirale 2019. godine, tijekom prvog mandata američkog predsjednika Donalda Trumpa, jer je pridonosio razvoju "destabilizirajućih regionalnih ambicija i opresivnih domaćih ciljeva svoga oca". U novije vrijeme Khamenei je blisko surađivao s Iranskom revolucionarnom gardom koja je nasilno ugušila prosvjede diljem zemlje u siječnju, priopćilo je američko Ministarstvo financija. Istraga Bloomberga objavljena krajem siječnja otkrila je da je izgradio ogromnu mrežu tajnih i unosnih ulaganja kupnjom nekretnina putem fiktivnih tvrtki u Londonu, Frankfurtu i Dubaiju.
Otvori KEKS Pay
Izrael osvajanjem i naseljavanjem tuđih teritorija kao i "preventivnim" napadanjem svih oko sebe decenijama stvara generacije koje ga mrze i tu je više nego uspešan. Ne mogu se setiti kada je Iran najveći neprijatelj Izraela prvi napao. Kome nije jasna izraelskaa filozofija neka malo prelista Talamud