Ukrajina će dobiti financijsku potporu EU-a čak i ako Mađarska i Slovačka nastave blokirati zajam od 90 milijardi eura, tvrde diplomati EU-a za POLITICO. Na samitu u Bruxellesu sljedeći tjedan čelnici EU-a pokušat će uvjeriti Viktora Orbána i Roberta Fica da odobre kredit, koji pokriva dvije trećine potrebnog novca za obranu Ukrajine do kraja 2027. godine. Ako se to ne dogodi, baltičke i nordijske zemlje imaju plan osigurati Ukrajini sredstva za prvu polovicu godine.
O tenzijama Budimpešte i ratu na Bliskom istoku govorio je hrvatskim europarlamentarcem Toninom Piculom za 24sata, koji ističe da Orbán aktivno koristi Ukrajinu u predizbornoj kampanji. “Situacija oko nadolazećih parlamentarnih izbora u Mađarskoj, egzistencijalnih za Orbana, se dodatno intenzivirala proteklih dana u kontekstu narušenih odnosa Ukrajine i Mađarske. Orban ide naravno na sve ili ništa, želi profitirati od tenzija, a od sučeljavanja s Ukrajinom falsificira slučaj preko kojeg sebe projicira kao nekog branitelja nacionalnih interesa. Propaganda antiukrajinske histerije i brdo dezinformacija su sada integralan dio kampanje u Mađarskoj. Naravno, u takvoj situaciji države na sjeveroistočnim granicama EU, direktno na granici s Rusijom, smatraju da se mora ponuditi održivo alternativno rješenje kako bi se ipak osigurala prijeko potrebna pomoć Ukrajini smatra,” Picula.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen već je naglasila kako je važno je sagledati ovu situaciju unutar šireg okvira funkcioniranja Europske unije. EU je zajednica država čije se ključne odluke, poput financijske potpore Ukrajini, donose konsenzusom. To znači da svaka članica može usporiti ili zakomplicirati proces, što u kriznim okolnostima predstavlja značajan politički izazov. Kada konsenzus nije moguć, članice mogu pribjeći bilateralnim rješenjima, pružajući pomoć kroz zajmove, uz dodatnu podršku Međunarodnog monetarnog fonda, koji je krajem prošlog mjeseca već odobrio zajam Ukrajini.
Međunarodni monetarni fond krajem prošlog mjeseca odobrio je Ukrajini zajam od 8,1 milijardu dolara, od čega je 1,5 milijardi odmah isplaćeno. Picula ističe: “Nema sumnje da se ovdje radi o provokativnom i neodgovornom ponašanju Orbana i Fice koji i tim potezima iznova narušavaju jedinstvene odgovore EU na rusku agresiju Ukrajine. Ta ničim opravdana invazija na jednu suverenu zemlju ima značajne sigurnosne, političke i ekonomske reperkusije i za nas i općenito europsku sigurnost. Nažalost, Mađarska već dugi niz godina blokira razne EU inicijative i koristi ih za stvaranje dodatnog pritiska i ucjenjivanje, a tu im se sada pridružila i Slovačka. Vidimo tu vrstu politike i u kontekstu njihovih nedavnih pritisaka prema Hrvatskoj. Službena Budimpešta i Bratislava, bez obzira na to što su dio EU, djeluju kao produžena ruka Trumpovog MAGA svijeta udaljujući se svakog dana od europskog projekta koji je njihovim građanima donio nezabilježeni prosperitet. Umjesto da budu solidarni s napadnutom zemljom oni se svrstavaju na stranu one iste velikodržavne ideje koja ih je desetljećima držala u pokornosti. Dugoročno gledano, Europska unija ne može dopustiti da strateška pitanja europske sigurnosti postanu taoci pojedinačnih nacionalnih kalkulacija.”
Picula dodaje da promjena vlasti u Mađarskoj neće automatski promijeniti njezin stav prema Ukrajini: “Kampanja Petera Magyara i njegove stranke prije svega se svodi na opoziciju korupciji i klijentelizmu koji se raširio Mađarskom u svim ovim godinama Orbanove vladavine, uz naglaske da je riječ o stranci desnog centra. Eventualna politička promjena u Mađarskoj svakako bi mogla olakšati određene procese unutar Europske unije, ali ne treba gajiti iluziju da bi se time automatski riješili svi problemi. Čak i u slučaju njegove Tisze mislim da bi Mađarska vjerojatno i dalje vodila relativno opreznu politiku prema nekim aspektima europske politike prema Ukrajini. Magyar je dosad bio poprilično oprezan i suzdržan oko Ukrajine, prije svega pazeći na mađarsko javno mnijenje, da se ne zamjeri konzervativnim glasačima i da izbjegne greške koje je pravila liberalna opozicija proteklih godina, kada ih je Orban lagano pobjeđivao.”
Picula odbacuje tvrdnju da je međunarodni poredak “mrtav” te ističe da su glavni uzroci pogoršanja globalnih odnosa Rusija, koja ostaje nepromijenjena, i SAD, koja se promijenila. Rat u Ukrajini teško je predvidiv, a njegove posljedice bit će sve teže što dulje traje, osobito u slučaju eskalacije. Ne slaže se s tvrdnjama o propasti svjetskog poretka, kako je nedavno istaknula Von der Leyen, potrebno je zaštititi međunarodni poredak temeljen na pravilima, što je i temelj EU kakvu danas poznajemo. Jačanje obrane jedan je od rijetkih aspekata koji je dosljedno ujedinio Europu. Ruska invazija na Ukrajinu potaknula je daljnju integraciju EU, ali nosi i rizik podjela. Zajednička vanjska, sigurnosna i obrambena politika morat će se razvijati brzo, slično kao Schengen i monetarna unija.
Što se tiče Ukrajine, američka pomoć značajno je pala s dolaskom Trumpa, pa je EU preuzela dio financiranja obrane kupnjom američkog oružja. Kako bi se približila mirovnom rješenju, Ukrajina se odrekla aspiracija za članstvo u NATO-u, dok Rusija nije odustala od svojih ciljeva. Picula dodaje kako Putin ne traži kraj rata, nego uništenje Ukrajine.
O napadu na Iran Picula upozorava: “U svojem govoru ovog tjedna na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta bio sam poprilično jasan na tu temu. Naravno da ne treba žaliti brutalan i krvoločan iranski režim, ali s tim napadom je prekršeno međunarodno pravo i stvoren još jedan opasan presedan u današnjim okolnostima, s posljedicama koje tek treba vidjeti. Istaknuo sam i da Europska unija mora govoriti jednim glasom i mora biti igrač a ne promatrač, što je nažalost sada slučaj. Ne možemo samo pasivno promatrati i sanirati posljedice ratova koje su pokretali drugi na Bliskom istoku jer događaji itekako utječu na EU.”
Zatvaranjem Hormuškog tjesnaca Iran je izazvao poskupljenje energije, a Picula podsjeća: “Energetika, sigurnost i geopolitika idu ruku pod ruku, pogotovo od početka ruske agresije na Ukrajinu. Uglavnom, ova situacija s rastućim troškovima počinje podsjećati na kraj 2022. i dio 2023. Neizbježno se zbog tog poremećaja već sad osjećaju posljedice. Smatram da treba reagirati da se ublaži taj cjenovni šok, određenim limitiranjem cijena, potporom građanima i prije svega jačanjem suradnje na EU razini jer ovo nije ni prva ni zadnja kriza pa moramo kontinuirano razvijati mehanizme otpornosti.”
O potencijalnom povratku EU na ruske energente ističe: “To je veliki problem koji se reflektira na svakodnevni život te EU mora reagirati i kratkoročno i dugoročno. Kratkoročno sa setom mjera kojima bi reagirala na cjenovni porast, a dugoročno s nastavkom diversifikacije energetskih resursa i radu na europskoj samodostatnosti i održivosti. Također, smatram da je ovo i dodatna prilika za naš LNG na Krku. Protiv sam povratka na ruske energente jer smatram da bi to politički i sigurnosno kompromitiralo sve napore posljednjih godina da se EU oslobodi te toksične ovisnosti. Korištenje ruskih fosilnih goriva nije samo štetno za naš okoliš nego još više i za naše demokracije.”
FOTO Nema čega nema: Zagrepčani 'opkolili' prvi Action, evo što se sve ondje može kupiti
Otvori KEKS Pay
SAD se promijenila? Gdje je bio Picula kada su SAD napale Libiju, Afganistan, Irak, Vijetnam, Koreju? Ja ne vidim da se SAD promijenila.