Turizam će ove godine donijeti oko 400 milijuna eura manje prihoda nego što se ranije očekivalo – ukupno 15,1 milijardu eura, procjena je Hrvatske narodne banke. Guverner HNB-a Boris Vujčić pritom je istaknuo da se u narednom razdoblju više ne može računati na snažan doprinos turizma rastu domaćeg gospodarstva, kakav je bio slučaj prijašnjih godina.
Premda se turistička sezona u odnosu na pretpandemijsko razdoblje osjetno produljila, uz zamjetan rast broja noćenja u siječnju i veljači te ponovno prema kraju godine, udarni ljetni mjeseci – srpanj i kolovoz – bilježe pad broja noćenja u odnosu na 2019. godinu. Na to je Vujčić upozorio na uobičajenom predblagdanskom druženju s novinarima. Pad izvoza usluga, uz smanjenu potrošnju, pridonio je usporavanju rasta gospodarstva u trećem tromjesečju ove godine, iako se prema kraju godine ponovno osjeća blago ubrzanje.
Vujčić je naveo da bi ove godine prihodi od turizma mjereni njihovim udjelom u BDP-u mogli pasti za jedan postotni bod, a slično bi moglo biti i kasnije. Unatoč tome, rast hrvatskog BDP-a trebao bi ostati razmjerno snažan. Očekuje se da će stopa rasta u ovoj godini iznositi oko tri posto, dok bi u idućoj mogla biti tek neznatno niža, oko 2,8 posto. Domaća potražnja i dalje će biti glavni generator gospodarskog rasta, a dodatni poticaj trebao bi stići i kroz snažnije korištenje sredstava iz fondova Europske unije, što će podržati investicijsku aktivnost.
U sljedeće dvije godine očekuje se i postupno usporavanje inflacije, uz smanjenje razlike u odnosu na prosjek europodručja. Povišena razina globalne neizvjesnosti zasad nije imala značajnije negativne učinke na investicije u Hrvatskoj. Za razliku od ove godine, kada su plaće rasle po dvoznamenkastoj stopi, u idućoj godini predviđa se umjereniji rast nominalnih i realnih plaća.
– U posljednje tri godine otvoreno je oko 160 tisuća novih radnih mjesta. Sljedeće godine ne možemo očekivati rast od 50-ak tisuća radnih mjesta, ali će zaposlenost i dalje rasti – oko šest posto u idućoj godini, a oko četiri posto u 2027. godini – rekao je Vujčić.
Pooštravanje kriterija kreditiranja već je dovelo do izraženijeg usporavanja rasta novih gotovinskih kredita, dok je taj učinak nešto blaži kod stambenih kredita. Vujčić je upozorio da se samo oko 30 posto stanova u Hrvatskoj kupuje kreditom, zbog čega porezna politika ima snažniji utjecaj na stambeno tržište. Porezna je politika poticala ulaganje u nekretnine, koje su često postajale mrtvi kapitali u kojima se nije odvijala nikakva ekonomska aktivnost, istaknuo je guverner.
Globalna gospodarska kretanja u ovoj su se godini pokazala razmjerno otpornima na trgovinsku napetost i pojačanu neizvjesnost vezanu uz trgovinsku politiku, pa su se i projekcije gospodarskog rasta na međunarodnoj razini poboljšale u odnosu na ranija očekivanja.
Otvori KEKS Pay
