Hrvatska je iz dugotrajnog razdoblja pozitivne bilance s proizvodima ribarstva prešla u negativan saldo. U 2024. on je iznosio 3,9 milijuna eura. Rezultat je to značajnog pada izvoza, ali i snažnog rasta uvoza. Uvoz plodova mora u 2024. povećao se, naime, za 43,7 milijuna eura, dok se izvoz smanjio za 33,3 milijuna eura, ističe dr. sc. Goran Buturac, istraživač Ekonomskog instituta Zagreb u analizi "Plodovi mora na svjetskom tržištu: gdje je Hrvatska?". Buturac kaže kako svjetsko tržište danas obilježava rast proizvodnje i izvoza plodova mora što je pojam koji podrazumijeva bilo koji oblik morskog života koji ljudi smatraju hranom – ribe, školjke, mekušce, rakove i bodljikaše. Uz rast svjetske populacije, on je iniciran rastom potražnje za zdravom hranom, tehnološkim napretkom i inovacijama koji uvelike pospješuju uzgoj plodova mora. Plasman morskih plodova na svjetskim je tržištima u razdoblju od 2005. do 2024. gotovo utrostručen. Od 2005. do 2021. globalni izvoz plodova mora u prosjeku je godišnje rastao 4,6%, dok je izvoz Hrvatske u prosjeku rastao 6%. Veći prosječni godišnji rast hrvatskog izvoza u tom razdoblju u odnosu na svjetski trend upućuje na poboljšanje konkurentnosti.
Plodovi mora na svjetskom tržištu – gdje je Hrvatska?
Hrvatski izvoz ribe i školjaka lani je nakon godina suficita u izvozu zaronio u deficit od 10%; udio Italije u ukupnom izvozu je 35,4%, slijede Slovenija s 10,3, Španjolska s 10,1, Japan s 8,1 i Srbija s 5,8%
Još nema komentara
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.