Kako mislite "nagurati" 1700 novih stanovnika u već prenapučeno naselje? Zašto nam oduzimate posljednju zelenu oazu, pluća našega kvarta? Jeste li svjesni da će novi stanari autima stvoriti dodatan kaos na cestama? Zašto, umjesto zgrada, ondje ne izgradite park, kulturni centar ili sportsku dvoranu? Milijun i jedno pitanje imaju stanovnici Borovja na planove Grada da na livadi od sedam hektara podigne "kvart u kvartu" s oko 600 priuštivih stanova, a kako nam kažu susjedi, baš se nitko od njih s tom idejom ne slaže.
Zelenilo po stanovniku
Riječ je, podsjetimo, o projektu koji je zamjenik gradonačelnika Luka Korlaet najavio lanjskog proljeća, a u tijeku je javna rasprava o Urbanističkom planu uređenja Borovje – zona jug, strateškom dokumentu koji detaljizira kako će se urediti budući mini kvart u zelenoj zoni omeđenoj ulicama I. gardijske brigade "Tigrovi", Bože i Nikole Bionde te Letovanićkom. U planu je 11 novih stambenih zgrada, javni park, više dječjih igrališta i šetnica te sportski teren, a cijeli projekt temelji se na anketnom urbanističko-arhitektonskom natječaju provedenom prije točno 20 godina.
Vijest o pretvaranju jedine zelene površine u naselju stanovnici Borovja primili su sa zgražanjem i nemalom količinom ljutnje, a koliko su nezadovoljni, pokazali su prije i tijekom javnog izlaganja održanog u srijedu poslijepodne. Umjesto ispred Osnovne škole Borovje, gdje je bila zakazana prezentacija plana, većina stanara okupljala se oko klupice preko ceste, gdje su se prikupljali potpisi protiv ovog urbanističkog zahvata u kvartu.
– Počnimo samo od činjenice da se koriste potpuno netočne informacije. U Gradu kažu da se planom predviđa oko 16 kvadrata zelenila po stanovniku. Ta se brojka očito odnosi samo na nove stanare, a u Gradu ne uzimaju u obzir da je ova ledina namijenjena svima nama koji živimo na Borovju. Nas ima više od 5000, a ubrojimo li i 1700 novih stanara, jednostavnom matematikom dolazimo do brojke od 2,6 kvadrata zelenila po stanovniku, što je kriminalno – kao jedan od argumenata navela je Tina Šarić, stanarka kvarta. Atmosfera na samom susretu s predstavnicima Grada bila je nabijena emocijama, a izlaganja Nikše Božića, ravnatelja Zavoda za prostorno uređenje grada Zagreba, popraćena su bila burnim reakcijama. Dupkom puna dvorana prasnula je u smijeh kada je Božić objasnio da se planom predviđa samo jedno parkirališno mjesto po stanu te da se, umjesto dodatnih parkirališnih mjesta, stanare potiče na korištenje javnog prijevoza.
– Već sada je u kvartu nemoguća misija pronaći slobodno mjesto za parkiranje. Bez obzira na to što je riječ o priuštivom stanovanju, to nije dovoljno parkirališnih mjesta. Problem je i ulaz i izlaz iz kvarta za vozače. Već sada čeka se i do 45 minuta da se izađe iz Borovja, bit će samo još gore – kazala je Antonela Belamarić Kirinčić. Složio se i Marijo Pisk, vijećnik u gradskoj četvrti Peščenica-Žitnjak.
– Živim na Borovju cijeli život, promatrao sam ga kako se "iz ničega" pretvara u ogroman kvart. Riječ je, ukratko, o betonizaciji, ni više ni manje – rekao je. Stanarima nije bilo drago čuti da je, prema stavu Grada, trenutačan broj škola i vrtića u kvartu dovoljan za djecu iz novoga stambenoga kompleksa, a dovikivanjem i glasnim negodovanjem popraćena je bila i informacija da će se novim planom sačuvati samo oko 24 posto zelenih površina u obuhvatu plana.
Evo što sve znamo o gradilištima u Zagrebu i razlozima zbog kojih su zatvorena
– Parkovi između zgrada imaju svaki manje od pola hektara. Zašto ne promijenite plan, napravite drukčiji raspored zgrada, a stanarima ostavite jedan veliki zajednički park? – sugerirao je jedan stanar, što je bilo popraćeno gromoglasnim pljeskom. Neki su predložili da se, umjesto 11, sagradi manji broj stambenih zgrada, a bivši saborski zastupnik i stanovnik kvarta Bojan Glavašević istaknuo je kako plan, ukratko, nije realističan.
Pogledajte kroz prozor
– Jedna je stvar na papiru, a druga kada dignete glavu i pogledate ispred sebe. Fotografije iz 2006. godine ne odražavaju ono što danas vidimo kroz prozor – kazao je. Među nezadovoljnim stanarima našla se i Alka Vuica, inače aktivna članica SDP-a. Živi, kaže, u nizu obiteljskih kuća tik uz buduće zgrade, a smeta joj što će novi stanari, kako tvrdi, gledati u tanjur njoj i drugim susjedima. Plan je takav kakav jest jer je Zavod, kao stručni izrađivač, od Gradske skupštine dobio projektni zadatak, a oni su ga izvršili najbolje što su mogli.
– Mi možemo smanjiti broj zgrada, ali ne možemo broj stanovnika jer je on zadan odlukom Skupštine o izradi urbanističkog plana uređenja. Možemo dodati više parkirališnih mjesta, ali time investicija postaje mnogo skuplja. Vaši komentari mogu rezultirati promjenom trenutačnog urbanističkog plana, a može se dogoditi i da Grad odluči promijeniti izvornu skupštinsku odluku. Možda se i od svega odustane. Tome služi javna rasprava i svaka je primjedba bitna – kazao je Nikša Božić. Svi koji to žele, inače, svoje komentare i prijedloge mogu dostaviti do 22. srpnja, a budu li oni rezultirali značajnim promjenama trenutačne verzije urbanističkog plana, javna rasprava će se ponoviti.
Otvori KEKS Pay
Alka se bome naklečala da zaradi za taj stan