Stara bočica, uputnica za pregled iz dvadesetih i letak koji poziva u najmoderniju ljekarnu u gradu. Nekoć su bili dio svakodnevice, a sad su predmeti na izložbi "Zato kaj volim Zagreb" koja posjetitelje vodi poviješću ljekarništva u metropoli, i to zahvaljujući fascinantnoj zbirci Ivana Brnčića. Prvi je to postav u novome projektu Muzeja grada Zagreba (MGZ) kojemu je cilj predstaviti blago privatnih kolekcionara, a Brnčić je, kaže, predmete skupljao godinama.
– Koliko ih je u zbirci, mogu samo nagađati. Neke sam kupio, druge dobio, treće zamijenio, a i sâm sam se iznenadio kada sam krenuo slagati izložbu i pronašao predmete na koje sam i zaboravio. Motiv mi je oduvijek ljubav prema gradu, a ako ga netko uz izložbu bolje upozna, srce će mi biti puno – govori strastveni kolekcionar koji je i osnivač popularne Facebook grupe "Zakaj volim Zagreb", ali i autor Purgerskog rječnika. Bogati fundus koji je pohranjen u njegovu domu, dodaje, sadrži i brojne fotografije te rijetke dokumente s potpisima važnih osoba iz zagrebačke povijesti, a najponosniji je, ističe, na onaj koji je parafirao biskup i političar Maksimilijan Vrhovec. – Sad je sve u kutijama, pogotovo s obzirom na to da imam malu djecu. A žena me ponekad zna kuditi jer ne brišem prašinu – kaže Brnčić.
No, da se prašina i ne bi trebala redovito brisati jer "štiti" predmete jedan je od savjeta koje muzej u Opatičkoj u sklopu projekta želi dati kolekcionarima. Jer osim što će u ciklusu izlagati predmete koje su prikupili, objašnjava kustosica Vesna Vukelić Horvatić, koja ga je pokrenula, organizirat će predavanja o održavanju starina te nastojati osvijestiti važnost dokumentiranja i katalogizacije građe. Kolekcionari su, napominje, imali važnu ulogu u stvaranju fundusa MGZ-a pa je tako zahvaljujući Josipu Kovačiću, primjerice, ondje svoj dom našla zbirka hrvatskih slikarica rođenih u 19. stoljeću, ali i zbirka ambalaže donatora Ante Rodina.
– Ovaj postav pak svjedoči i o tome kako su ljekarnici u povijesti Zagreba imali ključnu ulogu ne samo u zdravstvu, već i u arhitekturi i urbanom razvoju. Krajem 19. i početkom 20. stoljeća imućniji među njima gradili su impresivne građevine koje su danas dio kulturne baštine grada – ističe Vesna Vukelić Horvatić.
Vidjeti se u njemu može Plivina maskota "Plivko" iz osamdesetih, inhalator star više od stotinu godina, elegantne staklene bočice iz legendarnog "Crnog orla" te razni predmeti iz Gradske ljekarne dok je još bila u rukama Vladimira Rojca, zadnjeg vlasnika prije nacionalizacije. U postavu su i rijetke bočice pripravaka "Elsa-fluid" koji je služio "za ublažavanje bolova i živčanu iscrpljenost", a proslavio je Eugena Viktora Fellera, koji ga je isprava proizvodio u Grubišnom Polju, a potom se zahvaljujući dobroj prodaji obogatio i preselio u Zagreb, gdje je utemeljio farmaceutsku tvrtku koja je zapošljavala više od stotinu radnika. Svojim je pripravkom i poduzetničkim vještinama brzo osvojio tržište Austrije, Engleske, Francuske, ali i Egipta, Kine i Japana, na uglu Trga bana Jelačića i Jurišićeve ulice izgradio je prvu četverokatnicu u Zagrebu, a u srpnju 1941. kao Židov prisilno je odveden u logor Jasenovac, gdje mu je život i svršio.
Izložba u Popovu tornju može se razgledati do 19. travnja, a poseban dio posvećen je propagandnim materijalima, odnosno brošurama, letcima i reklamama. Nekoć je, naime, bilo nužno privući kupce jer su ljekarne bile raspršene po gradu, a stanovnici su često morali birati između one najbliže i one s najboljim ponudama. – I današnji marketinški stručnjaci mogli bi puno naučiti od tadašnjih ljekarnika – kroz smijeh govori kustosica Vukelić Horvatić, pokazujući letak na kojem se hvali "čudesna mast" koja je dobra za sve, od glavobolje do reume, ali i "lijek protiv smrdljivih nogu".