Nakon što su prije dva tjedna građanke i građani Zagreba najprije jasno poručili da ne žele ama baš nikakav korak unatrag, pa čak ni natruhe povratka na vrijeme Milana Bandića, jer su već u prvom krugu lokalnih izbora iz daljnje utrke izbacili sve one kandidate, kao i njihove političke stranke, koji su imali bilo kakve veze i koji su na bilo koji način šurovali s Bandićem dok je on dva desetljeća "drmao" glavnim hrvatskim gradom, jučer su potvrdili svoju odluku da ih "nezaustavljivo za Zagreb" gradonačelnički i dalje vodi Tomislav Tomašević sa svojim zamjenicima, Danijelom Dolenec i Lukom Korlaetom. Učinili su to tako što su u drugom krugu lokalnih izbora Tomaševiću, kao zajedničkom kandidatu Možemo i SDP-a, dali 57,56% ili 130.996 glasova. Njegovu nezavisnu protukandidatkinju Mariju Selak Raspudić jučer je pak podržalo 42,44% ili 96.590 Zagrepčanki i Zagrepčana, što je, unatoč porazu, itekako respektabilna podrška jer pokazuje veliki porast simpatizera u samo dva tjedna.
Gubitak čak 68 tisuća birača
Naime, prije dva tjedna u prvom krugu izbora Tomašević je osvojio 135.545 glasova biračica i birača (47,59%), dok je Selak Raspudić iza sebe ostavila sve ostale političke, i to muške izazivače dobivši 44.645 glasova (15,67%). Usporede li se ove brojke, onda se jasno uočava da je Tomašević jučer pobijedio dobivši 4549 glasova manje nego prije dva tjedna, što se može protumačiti tako da su njemu skloni birači i biračice bili posve sigurni u njegovu premoć pa se nemali broj njih baš i nije požurio s produljenog vikenda u Zagreb vratiti prije zatvaranja birališta u 19 sati. Za razliku od Tomaševićeva glasačkog "minusa" u drugom krugu, Marija Selak Raspudić ostvarila je veliki "plus" jer joj je u samo dva tjedna uspjelo motivirati čak 51.945 biračica i birača pa ih se jučer na glasačkim mjestima u Zagrebu pojavilo toliko više nego u prvom krugu. Bilo bi zanimljivo znati koliko je među tim njenim jučerašnjim glasačima članova i simpatizera ostalih političkih stranaka, ali i onih koji su do sada bili neodlučni ili su s indignacijom odbijali uopće izlaziti na izbore, a sad ih je ipak nešto potaknulo da to učine.
No, vrijedno je podsjetiti i na još nešto. Prije četiri godine, 2021., Tomašević je, kao kandidat samo stranke Možemo, u prvom izbornom krugu uvjerljivo poveo dobivši naklonost 45,15% ili 147.631 građanina, dok je ulazak u drugi krug izborio i Miroslav Škoro, ondašnji čelnik Domovinskog pokreta, stranke koja je u tom trenutku nosila i njegovo ime, koji je dobio 12,16% ili 39.789 glasova. Tomašević je tada osvojio najviši broj glasova od uvođenja izravnih izbora za gradonačelnika 2009. U drugom krugu, prije te iste četiri godine, Tomašević je prvi put izabran za zagrebačkog gradonačelnika tako što mu je povjerenje poklonilo 63,87% ili 199.630 građana i građanki, a Škoro je tu gradonačelničku bitku na kraju izgubio s 34,01% ili 106.300 glasova. I u tom drugom krugu Tomašević je ponovno bio dobio rekordan broj glasova, prestigavši Bandićev najbolji rezultat za skoro 30 tisuća glasova.
VIDEO Tomašević: Pobjedu posvećujem roditeljima i supruzi
Kada se sad malo analiziraju brojke od jučer i one od prije četiri godine, onda se zamjećuje da je Tomaševiću 2021. podrška građana između prvog i drugog kruga znatno rasla, u odnosu na ono što se dogodilo sad. Naime, Tomašević je jučer opet pobijedio i osvojio drugi mandat na čelu Zagreba, ali je u četiri godine izgubio više od 68 tisuća glasova. Što se tiče Miroslava Škore, njegov zvjezdani trenutak kratko je trajao jer ga uz prilični politički dramolet izbaciše iz vlastite stranke da bi onda nestao i iz Sabora, čak i prije nego što mu je zastupnički mandat istekao. Naprosto, više od godinu dana nije ga se moglo vidjeti na saborskom radnom mjestu. Poznavajući dosadašnji politički rad i elan Marije Selak Raspudić, koja je uvijek među najaktivnijim saborskim zastupnicama, njoj se Škorina politička sudbina nikako ne može dogoditi. Nakon izlaska iz Mosta, gdje je bila nezavisna zastupnica u Mostovu saborskom klubu, čime je zajedno s izlaskom iz te stranke i njenog supruga, također saborskog zastupnika Nine Raspudića, izazvala pravi potres od kojeg se Most do dana današnjeg nije oporavio, Marija Selak Raspudić nedavno je sa suprugom osnovala novu političku stranku. A kako je već sinoć, u obraćanju nakon objave rezultata drugog kruga lokalnih izbora, vrlo odlučno poručila: "Ja sam politički ozbiljna, neki će reći i da sam politička štreberica", naglasivši da je tom tek osnovanom strankom "stvorena jedna nova politička priča" jasno je što to znači, da Marija Selak Raspudić "puca" na iduće parlamentarne izbore. Do tada za promociju će imati dvije političke pozornice, onu u Saboru i onu i Zagrebačkoj skupštini gdje je osvojila sedam vijećničkih mandata.
Bit će zanimljivo vidjeti hoće li se i kome i oko čega priklanjati, bilo da je riječ o Saboru, bilo da je riječ o Zagrebačkoj skupštini, gdje Tomašević, odnosno Možemo i SDP ionako imaju većinu (25 mandata), što će im u velikoj mjeri omogućiti i olakšati provedbu njihovih ideja i planova.
– U jednom mandatu ne možete pokrenuti i završiti stvari, velike kapitalne projekte. Možete završiti neke manje projekte poput dječjih vrtića itd., ali ne ove velike, poput Paromlina, stadiona. To se objektivno ne može riješiti u jednom mandatu, ali u dva mandata smatram da se može. I to je to. Odmah nastavljamo raditi na realizaciji svojih obećanja – poručio je sinoć Tomašević, pritom još jednom potvrdivši da se nakon ovog drugog mandata više neće kandidirati za gradonačelnika. A o rezultatu Marije Selak Raspudić politička analitičarka Ankica Mamić sinoć je rekla:
– Njezin rezultat je impresivan s obzirom na kasno uključenje i da nije imala kampanju. Pokazala je da Možemo i Tomašević ne zadovoljavaju velik broj ljudi. No Selak Raspudić vjerojatno neće sjediti u Zagrebačkoj skupštini, već će to prepustiti suradnicima. Kapitalizirati to u stranku, to je težak i dugotrajan posao. Bila je dosad vidljiva i vidjet ćemo kako će to ići dalje. Nadovezala se i komentarom o pobjedničkoj koaliciji.
– Ne vidim što je SDP dobio iz koalicije u Zagrebu. Možemo nije želio s njima na parlamentarne izbore. Iskoristili su koaliciju s SDP-om, dali su im nekoliko vijećnika. SDP je u ovoj kampanji bio nevidljiv. To je brak iz interesa s figom u džepu. Teško je očekivati da će se to pretvoriti u nešto veliko. To nije opozicija kakvu Hrvatska treba – kazala je Mamić, a politologinja Marijana Grbeša Zenzerović se nadovezala riječima:
– Na prošlim izborima taj bi im savez donio nekakav rezultat. Taj savez ima potencijala, ali u njega treba uložiti. Prije svega odabrati lice tog saveza. Sada trenutačno takve osobe nema. Tomašević je fokusiran na Zagreb, a drugih lica Možemo nema. Živimo u jako personaliziranom vremenu i bitno je tko je lice saveza. Njihova biračka tijela nisu kompatibilna. Jaki su zajedno kada su protiv HDZ-a, ali taj sentiment nije tvrdokoran.
Lakše uz većinu uz Skupštini
A valja podsjetiti i na to što bi se u Zagrebu moglo događati u drugom Tomaševićevu mandatu. Nerijetki su mu u protekle četiri godine predbacivali sporost u realizaciji projekata, što je opravdavao fokusom na stabilizaciju gradske blagajne, pa će u mandatu koji je i prozvao razvojnim morati ubaciti u petu brzinu. Prioritet bi mu pritom trebao biti upravo promet koji je već dulje vrijeme rak-rana metropole, ali i zatvaranje Jakuševca, budući da to obećanje u prvome mandatu nije ispunio.
Procijenjeno je da odlagalište ima kapaciteta do 2029., a preduvjet za sanaciju je gradnja Centra za gospodarenje otpadom za koju je najavljeno da će biti dovršena do 2028. Godinu prije grad bi trebao biti premrežen s više od 2200 polupodzemnih spremnika, a očekuje se da će dovršiti i projekt postavljanja podzemnih inačica u centru. Među mjerama za rješavanje gužvi na cestama su pak produljena Branimirova i Kolakova na istoku te podvožnjaka Medpotoki na zapadu grada, a za sva tri projekta rok je 2027. U planu je i biciklistički Jarunski most, kao i nova Šarengradska koja bi trebala rasteretiti Savsku te osigurati bolju protočnost tramvajskog prometa. Nove kilometre pruge metropola nije dobila u prvom Tomaševićevom mandatu, ali se u ovom očekuje dovršetak projekata Sarajevske i Heinzelove, pri čemu je za potonji tek ponovno pokrenuta nabava za izvođača. Trebala bi se ubrzati i obnova voznog parka ZET-a jer je predviđeno da će u tri godine stići 80 novih tramvaja te 64 električna autobusa.
Kronični nedostatak parkirnih mjesta u centru ublažit će gradnja podzemne garaže u Klaićevoj, a najavljena je i realizacija Projekta Zagreb, oko 320 milijuna eura vrijednog ulaganja u kanalizacijski i vodovodni sustav. Na listi su i stanovi za socijalni i priuštivi najam, a nakon što su nedavno napokon počeli radovi u Podbrežju, 600 ih planiraju u Borovju te stotinu u Svetoj Klari. Ove bi godine trebala početi i obnova kina Europa, za koju je u tijeku natječaj za izvođača, a dovršetak stadiona u Kranjčevićevoj očekuje se krajem 2026. On je, podsjetimo, preduvjet za gradnju novog stadiona u Maksimiru za koji je pak rok 2029. Tada bi, prema najavama, trebao biti dovršen i 51 milijun eura vrijedan kongresni centar, a početak gradnje na parkiralištu istočno od Velesajma predviđen je za 2027.
Na popisu razvojnog mandata su i novi domovi za starije u Dubravi, Španskom, Prečkom i Sesvetama, u njemu će se također dovršiti Paromlin i bazenski kompleks na zapadu metropole, kao i obnova Doma sportova. Očekuje se i usvajanje izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana koje su bile i jedna od glavnih tema predizborne kampanje, a prema posljednjoj verziji, koja i dalje čeka suglasnost resornog ministarstva, njima će se površine namijenjene za zelenilo povećati za 36 hektara, postrožiti uvjeti nadogradnje obiteljskih kuća te uvesti mješovita namjena u centru kojoj je cilj ograničiti apartmanizaciju. Riječ je, podsjetimo, o GUP-u iz 2016. pa bi se u ovom mandatu Tomaševićeva vlast mogla pozabaviti i izradom novog.
Ostvarenje Tomaševićevih obećanja za drugi mandat olakšat će to što Možemo! i SDP imaju većinu u Gradskoj skupštini, a otežati dugotrajna priprema dokumentacije i natječajne procedure. Što se tiče financiranja, neki se projekti realiziraju u suradnji s državom, a za dio se predviđa povlačenje novca iz europskih fondova.
Otvori KEKS Pay
